Pages

05 October 2007

Siromašni ste jer ste lenji i imate mnogo dece

Knjiga A Farewell to Alms (doviđenja milostinji) Gregory Clarka se bavi starom temom, zašto su neke države postale bogate a druge nisu, i nudi novo objašnjenje. Već smo imali jedan post na temu bogatstva naroda.

Clark tvrdi da kultura ima veću ulogu prilikom ekonomskog razvoja nego institucije. Na primer, kaže da se Evropa prva razvila (pre industrijske revolucije) ne zbog svojih institucija već zbog loše higijene, pogotovu u gradovima. Kao posledica higijene Evropa je imala veću smrntost a veća smrtnost znači podelu bogatstva na manje ljudi, odnosno veće bogatstvo u proseku. Ovo je prvi primetio Thomas Malthus (Malthusian trap). Clark primećuje da je ovaj problem trenutno aktuelan u podsaharskoj africi, koja zbog rasta populacije ne uspeva da se ekonomski razvije, čak naprotiv. To mu je i osnova kritike međunarodnih organizacija koje rade na razvoju Afrike, za koje kaže da leče simptome a ne i uzroke (čak i da radom na smanjenju smrtnosti upravo sprečavaju ekonomski razvoj).

Clark tvrdi da je kvalitet radne snage osnovni preduslov ekonomskog razvoja. Opet nudi primer Afrike u kojoj velike firme ne rade outsourcing. Čak pominje kako neke kineske firme koje su otvorile proizvodnju u Africi zbog jeftine radne snage sada uvoze kineske radnike. Tvrdi i da se Indija nije razvila početkom 19. veka iako je Engleska uvela institucije a engleske firme počele da otvaraju fabrike, koje su bile neuspešne upravo zbog slabe produktivnosti. Po njemu je outsourcing privremeni fenomen i da će bogatstvu razvijenih zemalja najveća konkurencija biti druge razvijene zemlje, ne i zemlje gde je radna snaga jeftina.

Koliko sam ja shvatio činjenica da Clark umanjuje značaj institucija (prevashodno vladavine prava i slobodne trgovine) prilično ljuti libertarijance. Ja se ne slažem sa Clarkom jer zaista mislim da su institucije neophodne za razvoj. Ipak, u manjoj meri, jasno mi je da i kulturološki faktori imaju neku ulogu. Recimo nije mi teško da predpostavim da su neki ljudi manje lenji od drugih koliko god to bilo politički nekorektno. Sa druge strane možda grešim, u svakom slučaju sa zadovljstvom ću da pratim dalju raspravu.

Knjiga nudi zaista sjajne grafikone i analize bogatstva u poslednjih hiljadu godina, što i predstavlja osnovu svih njegovih zaključaka. Ja je još nisam pročitao ali je na internetu dostupno dosta pregleda ovde, ovde i ovde. Knjiga može da se naruči ovde.

4 comments:

Marko Paunović said...

Nisam ni ja jos procitao, ali mi cela ta ideja deluje prilicno bizarno - da je visoka smrtnost u stvari dobra. Tako on u evropske "prednosti" svrstava redovne epidemije kuge, na primer.

Sto se institucija tice, nisam ja bas shvatio da ih on smatra totalno nebitnim, vec pre nekako "endogenim", u smislu - "kada se stanovnistvo proredi redovnim epidajama kuge, ostanu samo oni najpametniji (zato sto kuga pobije sve siromasne i glupe), pa onda oni prirodno ustanove dobre institucije". Sve u svemu, vrlo, vrlo kontraverzno.

Lazar Antonić said...

Ja sam pre neki dan imao priliku da prisustvujem predstavljanju njegove knjige i odgovoru libertarijanaca na CATO-u. Uglavnom, najvise su ga kritikovali zbog institucija na sta je on odgovorio da smatra da su daleko manje bitne nego sto smatraju libertarijanci.

Da bi dokazao tu tezu daje primer Engleske u 13. veku. Tada u Engleskoj nije bilo poreza (1%), inflacija je bila 0%, a postojala je slobodna trgovina (sa ovim se neki CATO-vci nisu slozili zbog protenkcionizma). I pored svega zivotni standard u 13. veku nije rastao. Ustvari daje poredjenje 13. i 21. veka ali je to pomalo besmisleno.

Takodje daje primer Malavija koji navodno imaju pristojne institucije pa su ipak jako siromasni.

Unapredjenje kvaliteta stanovnistva kroz vecu smrtnost (glupljih i siromasnijih, darvinovski) je vise manje prihvaceno kao cinjenica na skupu. Ja sam ipak skloniji da verujem da svaki izgubljeni zivot predstavlja gubitak jednog potencijalnog naucnika, pronalazaca, privrednika, koji bi mozda znacajno unapredio zivot buducih generacija.

Anonymous said...

Ali Engleska u 13. veku je bila feudalna drzava gde su stanovnici kmetovi. To podseca na onu pricu o starom rimu gde se robovlasnik pita sta bi radio sa robovima ako bi uveo novu tehnologiju.

Sto se insttitucija tice, ja mislim da poreska stopa i stopa inflacije su mnogo manje vazne od slobode, prava na plodove svog rada i sticanje imovine, slobode i postovanja ugovora isl. za sta bas nisam siguran da je postojalo u engleskoj u 13. veku.

Ovo sa Darvinizmom ima neke logike, ali ne umiru gluplji vec osetljiviji npr danas su ljudi u proseku skoloniji nekim oboljenjima jer bi bez lekova umrli kao deca, tako da treba imati u vidu gubitke, jer je moguce da ti osetljiviji budu i pametniji, kao sto si i ti napisao. Pogledacu te linkove sto si ostavio sta pise...

Anonymous said...

Lazare, bravo za poslednji pasus