Pages

23 December 2006

Autonomija univerziteta (studija slučaja) - I

Princip autonomije univerziteta funkcioniše baš kako treba u Srbiji, uprkos tvrdnjama o njenoj izvitoperenosti. Ko god ovih dana prati uzbudljivu crtanu seriju Masters of the Univers(ity), zna koliko se kritike sručilo na akademike koje država zapošljava. Njihova "autonomaška" autonomija pokušava se i objasniti, pa se navode uzroci: monopolski položaj državnih univerziteta, bahatost i svojevolja akademika, učmalost i okoštalost sistema, eonska borba Modernista i Tradicionalista.

Evo primera koji može da izgleda kao vrhunski dokaz ovim kritičarima, ali baš i ne mora. Stvar se može tumačiti kao suštinsko i najispravnije moguće otelovljenje principa autonomije.

Nedavno je doneta odluka o spajanju Više škole za obrazovanje vaspitača (Beograd) i Učiteljskog fakulteta. Merdžovanje je, naravno, podrazumevalo da Učiteljski fakultet preuzima kadrove, obrazovne profile, studente i infrastrukturu Više škole. Učiteljski fakultet uvodi smer za obrazovanje vaspitača u predškolskim ustanovama. Studentima koji su završili višu školu (2 godine) nudi se doškolovanje za 50.000 dinara (tačnije, nudi im se polaganje dodatnih ispita) kako bi postali diplomirani bačelori, odnosno stekli prvi stepen akademskih studija. O detaljima pogledajte na pravom mestu, evo linka za Učiteljski fakultet. Ovo je okosnica priče. Autonomija na delu: Univerzitet u Beogradu odobrio je Učiteljskom ovaj poduhvat (i to još u aprilu, pre nego što je mastereziacija uzela maha), uprava Više škole se složila uprkos nekim otporima iznutra, studenti su valjda već krenuli u pohod doškolavanja...