Pages

21 May 2009

Nobelovac spasava planetu

Nobelovac Paul Krugman misli da ulazak Amerike u korumpirane sheme cap-and-trade racionisanja energije nije ni izbliza dovoljno da spasi planetu od propasti zbog globalnog zagrevanja. Problem je Kina.

Za početak malo junk science: "The scientific consensus on prospects for global warming has become much more pessimistic over the last few years. Indeed, the latest projections from reputable climate scientists border on the apocalyptic. Why? Because the rate at which greenhouse gas emissions are rising is matching or exceeding the worst-case scenarios. Hm, ako je tako, očekivali bismo rekordan porast temperature poslednjih godina. A realnost je da temepratura ne raste. Od 1997-2009 imamo ravan trend, a od 2000 naovamo već zahlađenje. Kako je to moguće, ukoliko humana emisija CO2 raste brže nego što je iko očekivao, a humana emisija CO2 direktno vodi višoj temperaturi? Možda je toplota skladištena u okeanima koji imaju enorman toplotni kapacitet, i odatle će biti kasnije emitovana u atmosferu, pa ćemo tek videti globalno zagrevanje? Jok. Po podacima NASA-e svetski okeani poslednjih 5-6 godina gube toplotu, umesto da je akumuliraju po rekordnoj stopi, kako zahtevaju klimatski modeli. Zemlja je u energetskoj neravnoteži tako što više energije nestaje iz sistema nego što u njega ulazi? Dakle, nema ni odloženog zagrevanja narednih godina jer nema odakle da dođe pošto se okeani hlade a ne zagrevaju.

No, dobro,šta je Krugmanov predlog kako da se spasi planeta: "As the United States and other advanced countries finally move to confront climate change, they will also be morally empowered to confront those nations that refuse to act. Sooner than most people think, countries that refuse to limit their greenhouse gas emissions will face sanctions, probably in the form of taxes on their exports. They will complain bitterly that this is protectionism, but so what? Globalization doesn’t do much good if the globe itself becomes unlivable.

It’s time to save the planet. And like it or not, China will have to do its part.
"

Dakle, Amerika i druge zemlje treba da uvedu sankcije Kini u vidu carina. Zamislite kolika je to sreća za protekcioniste, za loše neefikasne, firme i sve ostale koje globalizacija stavlja pred težak ispit. Da imaju kao opravdanje protekcionizma - ni manje ni više nego spasavanje planete. Biće to najslađa muvatori i propovednici kombinacija u ljudskoj istoriji. Prosto se čudim kako je bilo moguće da se kroz ljudsku istoriju niko nije setio tako genijalnog izgovora - obično su se koristili grublji, seljačkiji fazoni kao što su "nacionalni interes", "smanjenje nezaposlenosti", "borba protiv nefer trgovine i dampinga" i tako redom. Ali, civilizacija napreduje, pa s njom i obrazloženja zašto je protekcionizam neizbežan.

Studija uticaja

Opisaću jedan vrlo specifičan problem sa kojim se suočavaju ljudi koji žele nešto da grade u Srbiji.

Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu se propisuje obaveza izrade posebne studije kod izgradnje objekata koji mogu imati negativne efekte na životnu sredinu, odnosno precizira se šta tačno studija o uticaju na životnu sredinu mora da sadrži, ko može da je piše, kako se donosi i slično. Članom 5 se propisuje da Vlada donosi uredbu koja tačno navodi za koje objekte mora da se radi studija, kao i za koje objekte može da se traži izrada studije.

Vlada je takvu uredbu (Uredba o utvrđivanju Liste projekata za koje je obavezna procena uticaja) i donela. Recimo, za nuklearnu elektranu mora da se radi studija, a za neko industrijsko postrojenje može da se traži, ali ne mora.

Sve je ovo naravno preterano komplikovano, ali nije poenta u tome.

Poenta je da, čak i ako se to što želite da gradite ne nalazi ni na spisku projekata za koje mora da se radi studija, ni na spisku projekata za koje može da se traži izrada studije, sve jedno morate da se obraćate opštini, kako bi vam službenik rekao da ne morate da radite studiju.

Dakle, nije dovoljno to što zakonom nije predviđena obaveza da se radi studija, već mora neki činovnik da vam lupi pečat da ste dobro pročitali zakon.

Paljenje zastave

Izvesni Ratibor Trivunac je uhapšen i osuđen na 10 dana zbog paljenja američke zastave kod Palate Albanija.

U Americi ne bi mogli da ga uhapse zbog paljenja američke zastave. Tamo se to smatra javnim izražavanjem mišljenja i zaštićeno je prvim amandmanom.

Red bez standardizacije

Tomica Milosavljević, ministar zdravlja, odgovara Danici Popović:

Za sve maloprodajne radnje postavljeni su uslovi kako bi se uvela standardizacija prostora za maloprodaju medicinskih sredstava. Standardizacija nije ni postojala, a mora da postoji ako hoćemo uređen sistem (naravno, hoćemo).

Naravno, hoćemo, ali sistem može sasvim lepo da bude uređen, a da uopšte ne postoji državno nametanje standarda. Recimo, banke.

Koliko ja znam, Narodna banka Srbije nikada nije propisala kako tačno ekspoziture banaka moraju da izgledaju, koliko vrata i šaltera moraju da imaju i čime pod mora da bude prekriven. A opet, kada prošetate po bankama, uglavnom je sve to lepo i čisto. I ne samo da je lepo i čisto, već deluje prilično slično. Da neko ne zna, verovatno bi pretpostavio da postoji neki propisani standard, prosto je nemoguće da su sve banke toliko slične.

Takođe, NBS nikada nije naložila bankama da moraju da imaju istaknutu standardizovanu reklamu "BANKA", ispred ekspoziture. Sa druge strane, ministar zdravlja donosi pravilnik u kojem piše (član 9, stavovi 2 i 3) sledeće (za apoteke, ali se, koliko shvatam, to odnosi i na optičarske radnje):

Знак специјализоване продавнице из става 1. овог члана је светлосно тело, чија је основа бела АЛУ плоча у облику једнакостраничног троугла. На тај облик је са две стране монтиран знак зелене боје. Преко знака су монтиране беле неонске цеви које следе линију крста и криве. Трансформатор је сакривен у телу знака, све је прекривено покривачем који је већи од основе, тако да штити неонске цеви од прегоревања. Дно је величине покривача са АЛУ беле плоче.

Знак специјализоване продавнице из става 1. овог члана је у облику једнакостраничног крста. Основа знака је бели крст оивичен зеленом дебелом непрекинутом линијом. Средина крста је подељена кривом линијом, која повезује горњи леви и спољни доњи десни крак. Линија је свуда једнаке дебљине - 28 mm; боја линије је зелена-пантоне 362 (или у процентима: 100% жута, 76% плава, 11% црна).

Nemam pojma kako sam do sada prepoznavao apoteku bez ikakvog problema! Nikada mi se nije desilo da greškom uđem u mesaru i tražim neki lek.