Pages

11 November 2009

Potencijalna neto migracija

GALUP je uradio vrlo zanimljivo istraživanje. Naime, pitali su ljude u 135 zemalja da li žele da napuste svoju zemlju i, ako žele, gde bi voleli da pređu da žive. Onda su, za svaku zemlju, od broja potencijalnih imigranata oduzeli potencijale emigrante i tu razliku podelili sa brojem stanovnika. Tako su došli do Indeksa potencijalne neto migracije.

Na prvom mestu je Singapur, sa indeksom od 260%, što znači da bi u Singapur volelo da dođe još 2,6 puta trenutnih stanovnika. Na poslednjem mestu je Kongo sa -60%, što znači da bi 60% stanovnika Konga volelo da emigrira, kada bi moglo.

Nažalost, istraživanje u Srbiji nije rađeno, ali nije rađeno ni u "bliskim" zemljama (Hrvatska, Bosna, Crna Gora), tako da je teško zaključiti koliki bi indeks za Srbiju mogao da bude. U Sloveniji, na primer, je -5%, Mađarskoj i Poljskoj po -15%, Rumuniji -20%. Pretpostavljam da bi se i Srbija našla "tu negde", na oko -15%.

Megatone u megavate

Ako niste znali, Amerikanci prave struju od bivših sovjetskih nuklearnih raketa:

Salvaged bomb material now generates about 10 percent of electricity in the United States — by comparison, hydropower generates about 6 percent and solar, biomass, wind and geothermal together account for 3 percent.

Today, former bomb material from Russia accounts for 45 percent of the fuel in American nuclear reactors, while another 5 percent comes from American bombs, according to the Nuclear Energy Institute, an industry trade association in Washington.

Posle dvadeset godina u EU

Prednost Istočne Nemačke nad svim ostalim postkomunističkim zemljama je bila što je odmah, automatski postala deo zapada, ne samo Nemačke nego i Evropske unije. Druga prednost je što zapadna Nemačka već dvadeset godina šalje novčanu pomoć i puni istočni budžet. Do ove godine je sa zapada na istok zemlje transferisano procenjenih 1300 milijardi evra. Plus privatne investicije, mentalitet, prednost znanja jezika. I šta je rezultat -- Istočna Nemačka je rasla najsporije od svih istočnoevropskih zemalja (izvor):


Ovo nam govori da većina zapadnoevropskih zemalja ekonomski raste još samo po inerciji. Istočnoevropske zemlje, poput Češke, Slovačke i Poljske, su imale manje privilegija i slabije početne pozicije, ali su uz pomoć zdravih ekonomskih politika, bez preteranog intervencionizma i sa nižim porezima daleko nadmašile istočnu (i zapadnu) Nemačku. Evropa još može da priušti intervencionizam, regulaciju, visoke poreze i restriktivno radno zakonodavstvo, i da sa rastom od 1-2% održava nekakav standard života. Ali za zemlje kojima je cilj da nekoga dostignu ili prestignu, takav recept je poguban.

Druga pouka je o efektivnosti državnih novčanih transfera. Srpski ministri često pominju fenomenalne transfere od nekoliko stotina miliona koje ćemo dobiti ako postanemo član, pa i samo zvanični kandidat za EU. Pa, istočna Nemačka je dobila 1300 milijardi, ili više nego što je EU dala ili će ikada dati svim članicama ukupno. Ali to očigledno nije pomoglo. Izgleda da ima boljih recepata za razvoj nego što je presipanje para iz budžeta u budžet.