Pages

14 June 2007

Strateška preduzeća

Koja su preduzeća "strateška"? Šta to uopšte znači?

Ovde jedan profesor Ekonomskog fakulteta piše da se "strateška" preduzeća moraju na poseban način privatizovati, i to tako da ne postanu privatna:
А у приватизацији јавних предузећа од стратешког интереса треба примењивати модел задржавања већинског власништва државе (51 одсто)...

"Strateška" bi moglo da znači bezbednosno strateška. Ali pretpostavljam da nije mislio na to jer mi takvih javnih preduzeća i nemamo.

Druga mogućnost je da "strateška" samo znači profitabilna. Zna se da su jedina profitabilna državna preduzeća državni monopoli. Ali državni monopoli se u ekonomiji zovu "državni monopoli", a ne tepa im se sa "preduzeća od strateškog interesa".

Moralni hazard

Moralni hazard je jedan od ključnih pojmova u društvenim naukama i nalazi se u osnovi mnogih državnih politika. Radi se o tome da ljudi prosto menjaju svoje ponašanje kada su osigurani. Na primer, ukoliko je lečenje zuba besplatno (jer ste osigurani), pićete više koka-kole. Ako ste osigurani za slučaj nezaposlenosti, nećete se baš truditi na poslu, jer vas baš i nije strah od otkaza. Ako ste javno preduzeće, ne morate baš da vodite računa o poslovanju, jer znate da ne možete da odete u stečaj. Ako država zna da će MMF priteći u pomoć, može da bude malo opuštenija pri vođenju ekonomske politike. Ako znate da vas čeka starosna penzija, zašto biste štedeli kada ste mladi?

Čini mi se da je ovaj argument relativno malo korišćen od strane liberala, naročito u Srbiji. Možda je problem u tome što je jako teško meriti efekte. Niko ne zna za koliko se tačno smanjuje štednja usled postojanja starosne penzije ili za koliko se smanjuje disciplina i napor na poslu jer postoji osiguranje za nezaposlenost.

Primer sertifikacije

Mnogi liberali, pa i ja među njima, smatraju da je sertifikacija proizvoda dobra tržišna zamena za licenciranje. Znači, umesto da neki državni organ ima pravo da zabrani prodaju određenog proizvoda ili pružanje neke usluge zbog niskog kvaliteta te usluge, mogao bi umesto toga da izdaje sertifikat o kvalitetu. Tada bi potrošači sami mogli da biraju da li će kupiti sertifikovan (verovatno skuplji) ili nesertifikovan proizvod. Samim tim, sami bi snosili sve posledice svoje odluke (ušteda para u dobrom, ili trovanje u lošem slučaju). Još bi bolje bilo da se time ne bavi državni organ, ali tada ima drugih problema, vezanih za finansiranje.

Jedna od organizacija koja može da reši problem finansiranja je crkva. Tako saznajemo da će Mešihat Islamske zajednice u Srbiji osnovati agenciju za sertifikovanje "halal" kvaliteta. Taj sertifikat će značiti da namirnica ne sadrži svinjsko meso. Pravo tržišno rešenje.

Naravno, neki imaju problem sa time. Novi direktor Uprave za veterinu kaže kako njega niko nije obavestio (a i zašto bi?) i dodaje "To je samo jedna preporuka da je sastav ili kvalitet određene namirnice ovakav ili onakav. Bitno je šta piše na deklaracijama koje su na svim proizvodima", što se može čitati kao "nema veze šta oni kažu, bitno je šta ja kažem". Direktor jednog od veterinarskih instituta dodaje "Bez obzira na sve, ko god hoće da se bavi tim poslom, morao bi da ima potrebnu zakonom propisanu opremu, kao i kadar određenog profila". Zakon ne poznaje pojam "halal kvaliteta", tako da sam siguran da nije propisana ni potrebna oprema, ni potrebni kadar.

Šliht za medalju

Grupa Srba iz Kanade pokrenula je peticiju kojom traži od Putina da svojom mudrošću i visokom etičnošću nastavi da brani Kosovo od militantnih zapadnih zemalja. Tekst kao da su pisali nadrealisti. Pitam se da li bi, da žive u Rusiji, mogli da organizuju peticije u kojima traže od Buša da ih zaštiti od militantnog Putina.

Još nekoliko peticija vezanih za Srbiju možete naći ovde.

Direktan let za Njujork

Srbija je konačno dobila direktan let za Njujork. Tri avio kompanije leteće iz Prištine na ovoj relaciji. Čestitke Vladi Srbije na strategiji razvoja avio saobraćaja.

Odakle ste iz Amerike?

Koji vam je američki engleski akcenat? Saznajte ovde. Prema komentarima izgleda da se radi o dosta kvalitetnom testu.

Ja sam dobio Midland, navodno prilično neutralan, mada bih pre rekao da imam prijatan turski akcenat.

Tajkuni

Ko je krivac za ekonomsko propadanje Srbije u prethodnoj deceniji? Slobodan Antonić optužuje tajkune.

Ja bih ipak optužio one koje su napravili sistem u kojem su se tajkuni obogatili. Miloševići, Marjanovići i Tomići su glavni krivci, a Subotići, Karići i Miškovići su se samo lepo snašli u tom sistemu društvene svojine, monopola, zabrana, dozvola i kvota. Da bi se lepo snašli, tajkuni su morali da budu u sprezi sa ovim prvima i zato ih ne treba moralno opravdavati. Verovatno su čak i aktivno podsticali političare da održavaju takav sistem. Ali svejedno, kada bi me neko pitao da imenujem krivce za osiromašenje zemlje, ne bi mi prvo pali na pamet tajkuni nego tadašnja vlast. Tajkuni su posledica.

Laferova kriva

Vladimir Ilić, državni sekretar Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja rekao je juče da postoji mogućnost da se od 2009. godine ponovo smanji porez na plate. On je kazao da bi u tom slučaju poreska opterećenja na zarade, umesto sadašnjih 62 dinara na neto osnovicu od 100 dinara, bila 50 dinara. On je rekao da su gubici u budžetu na osnovu dosadašnjeg smanjenja poreza na zarade bili manji od očekivanog. (Glas)

To zavisi od toga ko je šta očekivao. Jedan od najvažnijih principa u oporezivanju je da povećanje poreza ne donosi proporcionalno povećanje poreskih prihoda. Ako je privredna aktivnost 100 dinara, a porez je 20%, prihod za budžet je 20 dinara. Ali ako se porez onda poveća na 30%, privredna aktivnost neće više biti 100 nego će se destimulisana porezima smanjiti na možda 90. Tako poreski prihod nije 30 nego 27 dinara. Još važnije, privredna aktivnost je smanjena na 90.

Ovo je jednostavnan princip, ali ga treba uvek imati na umu. Povećanje poreza vam neće doneti prihod koji očekujete, a smanjenjem ćete izgubiti manje nego što ste mislili. Poznat je i kao Laferova kriva.

Posebna stvar je utaja poreza. Kod većih poreza i utaja se više isplati. Kada se to uzme u obzir efekat je još jači.