Pages

19 May 2007

Padaj padaj kišice

Danas me je jedan srednjoškolac u kambodžanskoj provinciji pitao zašto je Kambodža siromašna a Amerika bogata. Stvarno sjajno pitanje. Adam Smith je davno rekao šta je potrebno za razvoj mir, niski porezi i vladavina prava. Otprilike.

Međutim zašto su se ovi uslovi prvo razvili u Evropi a ne u Africi na primer. David Landes, profesor ekonomije i istorije, je u knjizi Bogatstvo i siromaštvo naroda ponudio par odgovora. Meni je najinteresantnije klimatsko objašnjenje. Naime profesor Landes kaže da je golfska struja najodgovornija za razvoj.

Golfska struja šalje kišu širom kontinenta koja omogućava razvoj poljoprivrede skoro bilo gde u Evropi, i samim tim izvor hrane nije mogao biti pod kontrolom samo jednog vladara. To je dovelo do podela vlasti i do veće nezavisnosti pojedinaca u Evropi nego na drugim mestima. Na primer u severnoj Africi, poljoprivreda je mogla da se razvija samo u dolini Nila, koju je vlast relativno lako mogla da kontroliše.

Osim klimatskih nudi i neke kulturološke i komentariše antropološke analize, koje su generalno zbog političke korektnosti danas nepopularne (npr. jedna rasa je pametnija ili vrednija od druge).
Ne znam koliko je klimatska teorija tačna ali je kiša svakako bitna za srpski GDP koji podosta zavisi od poljoprivredne proizvodnje.

8 comments:

Anonymous said...

Teorija mu je dosta suplja. Ako su klimatski faktori uticali na razvoj evrope zasto se onda evropa nije razvila u doba rimskog carstva, kada su klimatski uslovi bili jos povoljniji nego u 17. i 18. veku, narocito u npr. Britaniji.

Druga stvar, ima jos primera gde je poljoprivreda bila razvijena ili su postojali uslovi za razvoj npr. Japan i Istocna Azija, delovi Amerike, ispravite me ako gresim.

Kljucno je bilo uspostavljanje kapitalizma (zastita privatnog vlasnistva, sloboda licnosti, postovanje ugovora, dakle ono sto bi se danas zvalo nezavisno sudstvo) u kombinaciji sa ogranicenom vlascu vladara i zastitom podanika od samovolje kao i mehanizmi mirnog prenosa vlasti kako ne bi dolazilo da krvavih gradjanskih ratova. Jedan arapski istoricar pise kako su u vreme krstaskih ratova zapadnjaci uspeli da naprave 4 drzave (Jerusalimsko kraljevstvo, Antiohija i Tripoli) gde se nakon smrti vladara predaja vlasti vrsila mirno dok su se muslimanske "drzave" raspadale u krvavim borbama naslednika itd. Bas kao sto je AS napisao, mir, niski porezi i vladavina prava s tim sto bih ja ovo trece stavio na prvo mesto.

Sad drugo je pitanje zasto bas u Evropi i to u Engleskoj, mozda deo odgovora lezi u obicajnom pravu (mislim da je ovo dosta zanemareno), zatim u toj protestantskoj etici (mozda stroze vaspitanje dece i kao posledica jaci individualizam), u socijalnom konzervativizmu (ako su liberalizam u ekonomiji i konzervativizam u socijalnoj sferi ne samo komplementarni vec se medjusobno jacaju. Sad ce MT opet da kaze kako sam primitivni i zatucani konzervativac :)))

Lazar Antonić said...

Pa ja sam i rekao na početku da je danas vladavina prava i ostalo najvažnije za razvoj. Ali kako se došlo do toga da se vladavina prava upravo razvije prvo u Evropi.

David Landes ima kišnu teoriju zašto se Evropa brže razvila od Japana i istočne Azije (on doduše priča o jugoistočnoj). Kaže da azijska kiša ne pogoduje kulturi kao što je pšenica na primer. Pšenica, kako on kaže, se uz relativno jednostavnu tehnologiju i na relativno malom prostoru odlično razvija i dozvoljava ljudima da se bave i drugim stvarima jer hrane ima dovoljno. To nije obavezno tačno za pirinač. Sa druge strane monsunske kiše u Aziji su praćene sušnim periodima koje nisu pogodne razvoju pšenice ili sličnih žitarica. Takođe, monsunske kiše su mnogo jake (čak su i kapljice mnogo veće) što takođe ne pogoduje razvoju žitarica.

Za Severnu Ameriku pretpostavljam da nije bila previše naseljenja. Možda su imali neograničene resurse, pa nisu morali previše da se trude. Iskreno ne znam.

Vladavina prava je proizvod deljenja vlasti. Pitanje je zašto se vlast podelila prvo u Evropi? Ja i dalje mislim da je teorija interesantna.

Druge teorije koje pominjete, običajno pravo i protestantska etika mi ne deluju previše ubedljivo. Stvarno ne vidim kako religija utiče na razvoj individualizma. Mislim da je podela crkvene i svetovne vlasti jako bitna, ali ne razumem šta to protestantizam ima što recimo budizam ili neka druga religija nema.

Sa druge strane zašto mislite da Evropa nije bila razvijena za vreme Rimskog Carstva?

Anonymous said...

Nisam rekao da rim nije bio privredno razvijen vec da nije doslo do tog "evropskog cuda" koje se desilo u 18 veku, do pronalaska i komercijalne primene mnogih naucnih dostignuca, do opadanja stope smrtnosti itd. pretpostavljam da je to ono sto David Landes naziva evropskim cudom.

Onda, zasto se u Rusiji, Ukrajini, Poljskoj ili centralnoj evropi nije razvila podela vlasti nego bas u Engleskoj (i mozda Holandiji, ne znam bas tacno istorijske podatke) ako su neke od tih zemalja bile mnogo (ili podjednako) pogodnije za psenicu od Engleske.

Slaviša Tasić said...

Landes nije mislio da klima utiče direktno na proizvod, nego na razvoj određene kulture i institucija. Dakle lične slobode i pravna država jesu najvažnije, ali njegovo pitanje je zašto su se razvile baš u Evropi a ne na drugim mestima.

Ja verujem da je moguće da je klima doprinela tome, kao i geografija. Pošto je Evropa geografski podeljena na regione, morala je biti podeljena na male posede sa lokalnim vladarima, a ne na apsolutna carstva. To onda dovodi do razvoja koncepta prava, svojine, ograničene vlasti.

Anonymous said...

Ok, i meni je logicno da geografska podeljenost ima uticaja, ali to je samo jedan od niza faktora.

Pazi Slavisa, ti kazes da su se ove institucije (ogranicena vladavina, podela vlasti, privatna svojina, sloboda ugovaranja itd) razvile u evropi, ali ja bih bio obazriviji, ne u celoj evropi, vec u nekim delovima evrope, a najvise u Engleskoj, Holandiji i Svajcarskoj i jos nekim.

Hocu samo da jos malo pojasnim zasto smatram da klima nije odlucujuci faktor. Engleska i delovi Spanije i Francuske imaju jednaku klimu i moglo bi se reci da im je generalno klima slicna, sve tri zemlje su pogodne za poljoprivredu a i Spanija je dosta izolovana, doduse ne kao i Engleska. Ipak, Spanija je nakon "golden age" konstantno propadala a francuska je malo slozenija prica, ali i njima je mnogo vremena trebalo da kod sebe iskopiraju neka resenja. Da ne spominjem one zemlje istocne evrope...

Mislim da je geografija doprinela vise nego klima, koja je omogucila uzgajanje zitarica ali to nije nesto specificno za Englesku (dok geografija jeste). Ipak sam ubedjen da je jaci uticaj protestantizma i kalvinizma i narocito opstih preovladjujucih stavova u drustvu, zatim evolucionog razvoja institucija, veca sklonost ka postovanju dobrih tradicionalnih obicaja i prava. Hajek je dosta pisao o tome ako se dobro secam, pre par godina sam bio poceo da citam neke njegove knjige.

Goran Zivkov said...

Obicno se kaze da je za uspešnu poljoprivredu potrebno da postoji kvalitetno zemljište, sunce i voda. Po meni dve zemlje sa najuspešnijom poljoprivredom i zemlje kada meni neko kaže uspešna poljoprivreda ja pomislim na njih - Holandija i Izreal. Holandija niti ima sunca, niti zemljište jedino ima vode. Izreal ima samo sunce a zemljište i vode ni od korova.
Stvar je očigledno u ljudima, organizaciji i nečemu drugom.

Lazar Antonić said...

Gorane danas je to svakako tačno. Ali pitanje je da li je to bio slučaj pre hiljadu ili više godina.

Anonymous said...

Da li je neko čuo o uticaju arapskih brojeva na razvoj? Pre mnogo vremena sam čuo nešto o ovome (otprilike, bilo kakvi proračuni sa rimskim brojevima su dosta teži i sl.).