Pages

01 August 2013

Google

Čitam Asanžovu izjavu, pa sam se setio kako i zašto sam počeo da koristim Google.

Bilo je leto 1998. godine. Imao sam username i password za logovanje na RCUB preko brata mog druga koji je tada radio kao asistent na ETF-u. Spor modem, stalno zauzeti brojevi, veza koja je stalno pucala... Sve jedno, bilo je super.

Elem, koristio sam Yahoo i Altavistu za pretraživanje i nekako mi je bilo sasvim normalno i razumljivo da, kada ukucaš nešto u pretraživač, moraš da sačekaš 20-30 sekundi da dobiješ odgovor. U stvari, bio sam potpuno oduševljen time što Yahoo pretraži ceo Internet za samo pola minuta.

Onda je jednog dana kod nas došao brat mog cimera, koji je studirao na PMF-u. Rekao mi je da postoji taj neki novi pretraživač Google koji radi mnogo brže, pa sam odlučio da probam. Ukucam nešto, dobijem rezultat za 0,5 sekundi. Pomislio sam da se radi prevari, NEMOGUĆE je da radi tako brzo. Probam neki drugi pojam, opet rezultat za manje od jedne sekunde. Probam da ukucam celu rečenicu, pomislio sam "Verovatno imaju generisane izveštaje za često korišćenje reči", opet dobijem brzo rezultat. Probam na srpkom - opet rezultat. I, ne samo da je našao sajtove na kojima se ta rečenica pojavljuje, već ih je sasvim logično sortirao!

Od tada do danas ne prestajem da se divim ljudima koji su to izmislili. U medjuvremenu je Internet porastao sa milion na preko 500 miliona sajtova. A rezultat i dalje dobiješ za manje od sekunde. I to za džabe.

Sa druge strane...

12 comments:

Anonymous said...

Glavni mozgovi u Guglu koji su ga do te mere unapredili da je počeo da pretražuje tako brzo i kvalitetno su najveći stručnjaci za veštačku inteligenciju na svetu Peter Norvig i Stewart Russell.

Vlada said...

Nisu mi jasni oni koji pljuju Gugl ili bilo koju drugu kompaniju. Nećeš Gugl? Ok, koristi druge pretraživače, ima ih gomila. Ne voliš McDonalds? Jedi kući ili u pekari. itd..

Navuhodonosor said...

Koliko ja znam Google je tada bio brži zato što je imao jednostavniji dizajn nego Yahoo i Altavista i zato što nije bio portal kao ovi već samo pretraživač, to je tada bilo bitno pošto još nije bilo broadband konekcije, a ono po čemu je Google bio jedinstven i složeniji od konkurenata je sistem za rangiranje rezultata pretrage, zar nije tako? Inače kada bi se neko iz 1950-ih iznenada pojavio u današnjici verovatno bi bio razočaran mnogim stvarima što se tiče tehnologije: npr. činjenicom da još uvek 85% energije dobijamo iz fosilnih goriva (tj. iz mrtvih biljaka) umesto iz nuklearne fuzije i fisije, da energija ne da nije besplatna nego nikad nije bila skuplja nego danas, da ne postoje auti na nuklearni pogon, da gradnja jedne nuklearne elektrane košta 10 milijardi dolara, da još uvek nemamo lek za rak, da je prošlo više od 40 godina od kako su astronauti zadnji put napustili Zemljinu orbitu (Apollo 17 misija), da nemamo kolonije na Mesecu, da nemamo robote poslugu u svakom domu, da još uvek letimo u subsoničnim avionima umesto u avionima poput Konkorda,... itd.

Slaviša Tasić said...

Energija je ustvari jeftinija nego ikad ako se posmatra njena relativna cena, udeo energije u GDP-u. Dolarski je skuplja ali to je nebitno -- u poredjenju sa vecinom stvari, prosecnom platom, kompjuterima, jabukama, njena cena je relativno opala.

Navuhodonosor said...

Ne znam baš da li je to stvarno tako, evo ih podaci za SAD:
Energy Expenditures as Share of GDP
Dakle 1970. udeo energije u GDP-u je bio 8,0%, tokom 1970-ih taj procenat je rastao, tokom 1980-ih i 1990-ih je opadao, tokom 2000-ih je opet rastao i do 2010. je porastao na 8,3%.
A energija je do danas trebala da je skoro besplatna: Too cheap to meter

Slaviša Tasić said...

To je i dalje blagi dugorocni trend pada. Da moze jeftinije i to je sigurno, samo nije ni ovako da je energija "nikad skuplja".

Anonymous said...

To da je energija u nekom dugorocnom trendu pojeftinjenja je jedan generalizovani indikator,ne znam koja je vaznost tog indikatora za obicnog coveka.
Sama nafta i derivati su dugorocno skuplji u odnosu na poljoprivredne proizvode,e sad naravno da je istina da je tu veliki krivac drzavni zahvati ali bar sto se tice hrane za obicne ljude je nepojmljivo da npr litra nafte bude skuplja od litre recimo gustog soka,mleka il cak i Koka Kole. U odnosu na neke stvari,tipa kompjutera,takva poredjenja su dodatno besmislena u dugom roku jer kompjuteri danas i pre 30 godina nemaju veze po kvalitetu jedni sa drugima.
U odnosu na neke druge stvari jeste jeftinija,ali ima jos dosta vaznih kategorija u odnosu na koje je jako skuplja(gradjevinski materijal npr).
Naravno svako ovo poredjenj cena ima i drugu stranu jer treba pogledati i tu drugu robu sa kojom se energija poredi,kakav je odnosu njene ponude i traznje,ali da je vecini gradjana veca stavka nego nekada to jeste

Anonymous said...

@Navuhodonosor

"A energija je do danas trebala da je skoro besplatna"

Скоро толико бесплатна, попут бесплатног образовања или здравства.

За разлику од грађевинског материјала, за којим је потражња мања, и биће све мања, потражња за енергијом непрестано расте и не постоји сценарио (осим оних катаклизмичних) који предвиђа пад потражње.

Са друге стране, понуда енергената опада, а трошкови експлоатације енергетских извора расту.

Дакле, ни у ком случају цена електричне енергије не може бити блиска нули, опадати.

Када су у питању фотоволтаици из Кине, биће да су разлози ниске цене диспаритети између унутрашњег тржишта и спољњег, али то неће трајати дуго што чини потез €У и шпанских власти дугорочно штетним.

Navuhodonosor said...
This comment has been removed by the author.
Navuhodonosor said...

Mad Max Manus said...
За разлику од грађевинског материјала, за којим је потражња мања, и биће све мања, потражња за енергијом непрестано расте и не постоји сценарио (осим оних катаклизмичних) који предвиђа пад потражње.

Са друге стране, понуда енергената опада, а трошкови експлоатације енергетских извора расту.


Tražnja za naftom neprestano raste i nastaviće da raste i u budućnosti, dok je ponuda do sada rasla, međutim u budućnosti ponuda može da počne da opada, ekonomija Kube u periodu od 1989. do sredine 1990-ih može da posluži kao model koji treba razumeti da bi se sagledalo koliku štetu globalni Peak Oil može da nanese svetskoj ekonomiji, pogledajte ovaj veoma zanimljiv dokumentarac:
How Cuba Survived Peak Oil
Takođe veoma je zamimljivo šta saudijski princ bin Talal kaže za fracking tehnologiju:
Top Saudi investor says US energy boom could doom kingdom's economy
I šta The Economist piše za solarnu energiju: kako vreme prolazi solarna energija je sve manje i manje alternativni izvor energije, konkretno na grafikonu se lepo vidi da je solarna energija danas 100 puta jeftinija nego 1977. godine:
Alternative energy will no longer be alternative

pest said...

Google je paradrzavna firma. Cela IT industrija je subvencionisana i istorijski, a i danas indirektno.
Svi univerziteti u svetu su drzavni univerziteti. Nauka je svuda i uvek subvencionisana.

Jos jedna rezimska firma, Obama oborio presudu protiv Applea: http://www.b92.net/tehnopolis/vesti.php?yyyy=2013&mm=08&nav_id=739294

Slaviša Tasić said...

Apple je najmanje režimski od svih, skoro su ih vukli po Kongresu što drže pare u inostranstvu da izbegnu porez. Sada će morati da pojačaju donacije da se odbrane.