Pages

18 November 2014

Teorija odlučivanja

Željka i ja imamo veoma ambiciozni papir o teoriji odlučivanja -- predlažemo potpuno novu teoriju. Samu teoriju razvila je Željka, a ja sam malo pomogao sa ekonomskom stranom priče. Ukratko, u mejsntrim ekonomiji prihvaćen je jednostavni neoklasični model, za koji mislimo da je nerealističan, sterilan i pogrešan u predviđanjima. Psiholozi Tverski i Kaneman su to odavno uvideli i predložili drugačiji model, prospekt teoriju, koja je onda postala osnova danas veoma popularne bihevioralne ekonomije. Naš papir kaže da ni to ništa ne valja i predlaže potpuno novu (akcija-oklevanje) teoriju izbora koja drastično odstupa od prve dve. Teorija je manje precizna, ne daje egzaktna predviđanja, ali je zato realističnnija, robusnija i univerzalnija.

Akcija-oklevanje teorija tretira odlučivanje kao subjektivno i situaciono, što je veoma kompatibilno sa tradicijom austrijske ekonomske misli shvaćene u najširem smislu (dakle, uključujući i Buchanana, Knighta, McCloskey i druge srodne duše). Kao što rekoh, papir je ambiciozan i kao takav ima velike šanse da bude ignorisan, ali zato i mogućnost da na kraju postane vrlo uticajan.

Sadašnju verziju rada možete naći ovde

9 comments:

Leone said...

Na osnovu prve rečenice u drugom pasusu, kažem:

Hvala nebesima.

Sad idem da čitam.

Leone said...

'Decision-making is in the a-h model
highly contextual, since obviousness and therefore the right course of action are highly dependent
on the composite defined as a subjective environmental summary. Agents interpret the situation
and stimuli, which allows for competing interpretations of reality across individuals and for the
same individual in time. Rationality in a-h is, for this reason, not universal and cannot be defined
by any set of formal rationality requirements.
...
The right course of action is dependent on the particular knowledge of time and place.
'

Hvala vam. Do neba.

Slaviša Tasić said...

Hvala Lave :)

Игор Јарамаз said...

paper (градивна именица): папир

paper (aпстрактна-мисаона именица): (научни) рад, текст

pest said...

Citao sam taj Zeljkin rad jos pre neku godinu. Tada je to bio samo njen rad, zar ne? Procitacu i ovu novu verziju. Zelim vam da ona ne bude ignorisana kao sto je original bio.
Znate sta, bas cu da posaljem link Predsedniku Putinu. Ko zna, mozda mu se tekst svidi, pa vas pozovu na Russia Today. That would be AWESOME!!!

Speaker said...

U poslednje vreme sam vas uglavnom kudio (mada, to je mahom bila prokleta politika, što, naravno, donekle umanjuje težinu tih pokuda :) ), pa je sada red da vas malo i pohvalim, :) ne zbog ravnoteže, već zato što to, čini mi se, zaslužujete, i gospođa Buturović i vi, jer, premda priznajem da nisam odviše kompetentan da prosuđujem, vaš rad deluje kao zanimljiva, solidno fundirana i plauzibilna aproksimacija realnog procesa odlučivanja, i korisna protivteža banalnom redukcionizmu. Doduše, i kao laiku mi je jasno da će biti velikih problema sa etabliranjem ovakvog pristupa u kontekstu onoga što se danas uglavnom naziva ekonomija, a ja bih rekao da, barem koliko sam, opet laički, u stanju da procenim, pre liči na igrarije gikova sa besmislenim formulama i poluproizvoljnim setovima podataka koje, praktično, vise u praznom prostoru, bez adekvatne kontekstualizacije i stvarnog teorijskog temelja :)) Uzgred, za slučaj da gospođa Željka čita ove redove, uprkos tome što se dosta često i u mnogim bitnim stvarima ne slažemo, ja lično bih (a ne sumnjam da u tome nisam usamljen), ako joj vreme i obaveze iole dozvoljavaju, jako voleo da mnogo češće imam priliku da ovde pročitam nešto iz njenog britkog, inteligentnog i beskompromisnog pera :))

Slaviša Tasić said...

Pest, da, to je originalno Željkin model, ja sam dodao ekonomsku stranu i sklopili smo ovu kraću (mada uopšte ne kratku) verziju.

Speaker, hvala, znamo i mi da će ovo biti teško progurati. Ovo je predaleko od mejnstrima i jasno je da nećemo baš uspeti da reformilišemo osnove. Sa druge strane model je kao stvoren za austrijance (iako to nije bila originalna Željkina namera, već jednostavno da objasni kako stvarno ide proces odlučivanja), samo je pitanje da li će čak i austijanci to shvatiti. Mene brinu mnogi trendovi među njima, jedni su se pretvorili u konspirativni public chocie (Mises institut ekipa), drugi (GMU ekpipa) skreću u neki racionalni izbor i kao da misle da se austrijanizam svodi na citiranje Misesa i Hayeka, a glavni dometi su im nova i nova teološka tumačenja šta su Mises i Hayek stvarno rekli. Tako da ni što se njih tiče nisam previše optimističan. Ali naš deo posla je da stavimo to na papir i pokušamo da objavimo. Evo nekima se već svidelo.

Anonymous said...

Slavisa,
Jel te ikada zanimao Karl Poper tj jel imaš neko mišljenje o njemu?

Slaviša Tasić said...

Nemam neko posebno mišljenje, ima deset godina otkad sam čitao Otvoreno društvo. Sve je to u redu ali ništa naročito genijalno koliko se sećam.