Pages

30 January 2009

Subvencionisanje kamata

Merama su predviđeni krediti za subvencionisanje likvidnosti privrede (40 milijardi dinara), investicioni krediti (17 milijardi), subvencionisani potrošački krediti (20 milijardi)... Novcem koji će izdvojiti država bankama biće plaćan deo kamata, tako da će kamatna stopa biti najviše 5,5 odsto godišnje.

Šta se dešava kada subvencionišete kamatnu stopu?

Tri relevantne veličine su ponuda, tražnja i cena (cena kredita je kamatna stopa).

Ukupna ponuda kredita ostaje nepromenjena. Ponuda kredita zavisi od ukupne količine novca koja je bankama na raspolaganju, što je u krajnjoj liniji određeno politikom centralne banke. Ponuda ovim merama ostaje nepromenjena.

Tražnja za kreditima će porasti. Kao i kod bilo koje kupovine, ako će vam država ili neko drugi platiti pola cene, isplati vam se da kupite više. Veći broj preduzeća, bio im kredit potreban ili ne, će sada pohrliti da kredit sa subvencionisanom kamatom dobije.

I na kraju, šta se dešava sa cenom odnosno kamatom? Pošto ponuda kredita ostaje ista a tražnja raste, to znači da cena mora porasti do nivoa koji izjednačuje ponudu sa tražnjom. Osim ovih koji će dobiti subvenciju, prosečna kamatna stopa za kredit u privredi će porasti.

Sve u svemu, efekat vladine mere za smanjenje kamata biće -- povećanje kamate.

Ups.

7 comments:

Goran said...

A, sta ako u ugovoru koji sklapaju banke i Vlada stoji da kamate ne smeju porasti iznad procenjenog nivoa, sem ako se troskovi banaka ne povecaju?

Ne verujem da je Vlada usla u celu ovu pricu, a da se nije obezbedila ovako nekom klauzulom.

X X said...

U tom slucaju trzisne sile teze da dignu kamate do prirodnog nivoa, a ukoliko propisi to ne dozvoljavaju, dolazi do viska traznje u odnosu na ponudu kredita.

Previse niska kamatna stopa dalje smanjuje ponudu kapitala i dodatno povecava traznju, jer se sada projekti koji ne bi bili profitabilni cine profitabilnim, i bankama postaje mnogo teze da odluce kome da odobre kredit a kome ne. Posto od svakog kijenta mogu dobiti istu kamatu, glavni kriterijum prestaje da bude profitabilnost projekta, i njega zamenjuju veze, poznanstva, i naravno mito i korupcija (koji nisu nista drugo do trzisni mehanizmi korigovanja ovakvih distorzija)

Propisivanje plafona na kamatnu stopu se kod nekih autora naziva "finansijska represija" i ne moze voditi ka prosperitetu i ekonomskom rastu zato sto ovakvi propisi (iako mozda doneseni sa dobrom namerom) vode ka znatnom otezavanju (bolje reci - sprecavanju) optimalne alokacije resursa.

Goran said...

Hm, da ce doci do povecane traznje to je jasno, jer je to i cilj ovih mera, ali mi nije jasno zasto mislis da ce doci do smanjenja ponude kapitala.
Kamate se ne smanjuju, i dalje ostaju na prilicno visokom nivou i mislim da su vise nego u jednoj zemlji u okruzenju, samo sto ce drzava bankama placati deo kamate. U toj situaciji ne vidim zasto bi doslo do smanjene ponude kapitala (?).
Ja verujem da ce banke odlucivati na osnovu mogucnosti firmi da kredite vrate, kome da daju kredit, tako da ce firme koje bi pod sadasnjim uslovima dobile kredit, te kredite dobiti i u ovim novim okolnostima.
A, sa tim da ce se pojacati poznanstva, veze i mito u odredjenom procentu, to svakako. Tu se slazemo.
Ali, ipak mislim da ovo nisu lose mere kako bi se podstakla potrosnja domacih proizvoda i dao podsticaj domacoj privredi.

Slaviša Tasić said...

Gorane, banke nemaju neograničen kreditni potencijal, pa kada se tako veštački poveća tražnja, poveća se i cena. Što znači da kamata raste svima ostalima koji ne uspeju da dobiju subvencionisani kredit.

Mada kanal na koji sam zaboravio u postu je da banke povlače devize iz inostranstva da bi dale kredite, što onda malo vraća kamate nadole. Ali sa druge strane pritiska dinar nagore pa krediti kad dođu na naplatu opet budu skuplji.

wk said...

Vlada hoce da smanji kamate a da ne poveca ukupnu kolicinu kredita.

Dakle, ili ce porasti kamate da bi se opet napravio balans (kao sto su porasle cene stanova kada je vlada pocela da subvencionise kupovinu stanova) ili ce (ako kamate budu vestacki limitirane) da neko bude potplacen da bi neko dobio subvencionisan kredit umesto nekog drugog (sto se verovatno desavalo i kod subvencija stanova).

alektrich said...

Slaviša,

može neki link za ovo? Nije mi baš najjasnije ono u uvodu - je l to oni malo utiču i na ponudu?

alektrich said...

Nadjoh sam ;)

Ko želi da pročita, evo nešto više informacija o tome:

http://www.b92.net/mobilni/biz/index.php?nav_id=341911

Ne znam koliko sam mogao na blic da shvatim, ali čini mi se da će malo da utiču i na povećanje ponude.