Pages

19 February 2008

Argentinski scenario

Izjavu prof. Mlađena Kovačevića da Srbiju čeka argentinski scenario, koja je u medijima privukla dosta pažnje, treba uzeti sa rezervom iz dva razloga: 1) profesor ne zna šta se događa u Srbiji i 2) profesor ne zna šta se dogodilo u Argentini.

Njegov najveći problem je što ne shvata da uvoz nije uzrok, nego posledica viška u kapitalnom bilansu. Srbija ima trgovinski deficit zato što ostvaruje priliv kapitala, a ne obratno. Kovačević uporno govori o finansiranju trgovinskog deficita kao da je nivo deficita nekako zadat, a onda mi naknadno nalazimo način da ga finansiramo. Ali to je naopako gledanje na platni bilans. Ako pojedinci uvoze, to je zato što imaju novca da plate taj uvoz. Ako se preduzeća zadužuju da bi uvezla, to je zato što očekuju da taj uvoz prodaju. Kad prestane priliv kapitala, smanjiće se i uvoz.

To nema veze sa argentinskim scenariom. Argentina je imala problem sa kursom, jer je država držala fiksni kurs pezosa, a na drugoj strani vodila nezavisnu monetarnu politiku. Ako imate fiksni kurs i garantujete konvertibilnost dolar-pezo kao što je radila Argentina, onda bi smeli da štampate pezo samo na osnovu priliva-odliva dolara u zemlju. Ali oni su štampali pezo i bez pokrića i onda na kraju centralna banka nije mogla više da garantuje za njega. Zato je morala da ga devalvira, a nestabilni bankarski sektor je onda pogoršao problem.

Srbija zaista nema veze sa tim. Kurs dinara je fluktuirajući, devizne rezerve velike i rastuće, državna zaduženost nije velika u odnosu na GDP ili na devizne rezerve, privatna zaduženost nije državni problem. Čak i ako bi neko hteo da kritikuje makroekonomsku politiku, teško je videti vezu sa "argentinskim scenariom".

5 comments:

Anonymous said...

"Njegov najveći problem je što ne shvata da uvoz nije uzrok, nego posledica viška u kapitalnom bilansu. Srbija ima trgovinski deficit zato što ostvaruje priliv kapitala, a ne obratno."

Meni je taj problem kao ono staro pitanje sta je starije kokoska ili jaje? Podjimo od mikro nivoa. Osoba X hoce da kupi auto/ves masinu/kompjuter. Onda osoba X trazi kredit u banci a banka povlaci svoja sredstva iz centrale u npr Austriji i finansira zelju osobe X za potrosnjom. Tako da uzrok deficita nije neki automatski visak u kapitalnom racunu .

Anonymous said...

Nemojte tako dogmatski i ideoloski da gledate na ekonomiju.

Anonymous said...

"Osoba X hoce da kupi auto/ves masinu/kompjuter. Onda osoba X trazi kredit u banci a banka povlaci svoja sredstva iz centrale u npr Austriji i finansira zelju osobe X za potrosnjom. Tako da uzrok deficita nije neki automatski visak u kapitalnom racunu."
Znači uzrok deficita je što ljudi neće da se voze autobusom, hoće da imaju računar u 21. veku i žene neće da peru veš na ruke.

Anonymous said...

nije to bila poenta, vec da se deficit ne moze u potpunosti objasniti automatskim prilivom deviza, a vidim da se i sa tim slazes. uzrok deficita (jedan od) je i nekonkurentna domaca privreda.

Slaviša Tasić said...

Osoba X traži kredit, ali osoba X taj kredit i vrati. Opet je deficit već izfinansiran.

Konkurentnost, što je samo drugo ime za produktivnost, tu ne igra nikakvu ulogu.