Pages

20 December 2011

Treba li evru zajednička fiskalna politika?

Jedna često ponavljana tvrdnja kada se govoti o krizi evrozone je da se ne može imati zajednička monetarna politika ako se vode odvojene fiskalne politike. Na to su kao na ključni problem evrozone ukazivali kritičari evro od početka, a danas se svi slažu da je, bez obzira na prezaduženost kao neposredan uzrok, neusklađenost fiskalne i monetarne politike taj fundamentalni problem koji se dugoročno mora rešiti. Neki čak vide potpunu fiskalnu uniju ili raspad evrozone kao jedine dve ravnotežne tačke.

Iako sam i sam to automatski prihvatao, sada vidim da je to pogrešna dijagnoza. Tačno je da je zajednička poreska politika jedna od stvari koje su načelno poželjne ako imate zajedničku valutu. Ali ona nije ništa važnija od drugih uslova -- zajedničke konjukture, povezanosti ekonomija, mobilnosti radne snage, mobilnosti kapitala, jezičke i kulturne bliskosti.

U doba zlatnog standarda (otprilike 1861-1930, negde kraće, negde duže), evropske zemlje i sve veće svetske ekonomije su imale jedinstvenu valutu -- zlato. Valute su se formalno zvale drugačije, ali pošto su bile definisane u gramima zlata, praktično su sve bile jedno te isto. "Dolar" ili "franak" su bili samo nazivi za određene količine zlata, to je bilo njihovo jedino značenje. Neke evropske zemlje su, da bi pojednostavile transakcije i računanje, čak i napravile uniformne valute sa identičnim vrednostima i to nazvale (Latinskom) monetarnom unijom. Ali i bez toga od SAD, preko Evrope do Japana, sve veće ekonomije sveta su preko zlata bile u monetarnoj uniji. Kako su tada zajednička monetarna i različite fiskalne politike mogle ići zajedno? 

Vrlo lako, ako nema arbitrarne monetarne politike, samostalnog štampanja novca, i ako nema neodgovorne fiskalne politike, ako se budžet u srednjem roku uravnotežava, onda nema ni problema sa monetarnom unijom. Da je danas jedinstvena monetarna politika navodno nemoguća bez zajedniče fiskalne, nije ekonomska zakonitost nego posledica promene prirode ovih politika. "Monetarna politika" je danas šifra za arbitrarno manipulisanje kamatnih stopa i količine novca, "fiskalna politika" je šifra za budžetske deficite i potrošnju bez pokrića, a obema je kejnzijanska makroekonomija još dala i naučnu auru. Jedino ako ih tako definišemo monetarna politka ne može bez fiskalne. Dok nisu postojale kao svesne makroekonomske politike, dok je monetarna bila ograničena na garantovanje vrednosti valute a fiskalna na uravnoteženje budžeta, moglo je.

Poenta je -- evrozona nije idealni valutni prostor, ali ako i hoće da ga očuvaju nije tačno da je fiskalna unija jedini način za to.

8 comments:

Anonymous said...

Nije ni fiskalna unija rešenje, ni fiskalna odgovornost, već političko jedinstvo, jer ono ostvaruje rešenje, bilo sa strane unije, bilo sa strane odgovornosti. Dakle, zašto ne zlato? Zašto evro? Zato jer je to instrument ka političkom jedinstvu. Da li je ta politička tvorevina više nalik na SAD ili na NRK? Jesu li ta rešenja jedina? Jesu li korisna? Jesu li korak ka slobodi?

Speaker said...

Da, neverovatno je kako je suština evropskog problema prosta, a koliko ljudi je masno plaćeno da maskira stvari tako da ta suština što teže izbije na površinu :)) Arčili su grdne pare na socijalistička iživljavanja, i sada je samo stigao račun, a vi sad čik kažite razmaženoj stoci koja vam je svojim glasovima nekoliko decenija pomagala da uništavate kontinent, kako je socijalizam mrtav, i kako s tim svojim glasovima mogu da otru stražnjicu, jer niko više neće da ih kupi ni za prebijenu manguru :)))

Speaker said...

Srđane, da li vi stvarno mislite da takvi kolektivni luzeri kao što su Francuska i Nemačka mogu da ujedine kontinent? Pa ti ljudi ništa veće što su počeli da rade u svojoj istoriji ne samo da nisu doterali do kraja, već su zajebali sve što se ljudski može, i doveli par puta sebe u situaciju da njihovi neprijatelji mogu da ih očas posla istreba, samo ako im neko ludilo dune u glavu :))) Neće se ni ovog puta leba najesti onaj ko se kladi na njih :)))

Anonymous said...

Speakeru, naravno da će uspeti, have no doubt! Ko će ih sprečiti? Vaclav? :) Nigel? Dr Vojislav? :)

No, hoće li taj uspeh biti dugog veka, ili će poput azijatske mrcine držati nekoliko sekundi četvrt tone nad glavom, samo da bi teret bacili u publikum, ili sebi povredili kičmu :D

Nasilje iz najboljih namera, ili "Đuro će ti oprostiti što te je tukao!" :)

Nego, hoće li se igrati Napoleona, te slati ekspedicije, u cilju "civilizovanja"?

Anonymous said...

Мало смеха не шкоди, па ево једне
бруталне колективне шале.

Сетих се оне о Драгану, као "типичном бољшевичком имену"... То је болело :) нануимкомуњарску :)

Anonymous said...

Eurocrats are rude people that lie and deceive and they are ugly too.

Saša said...

Off Topic,

Krugman prognozira mogući krah Kine

http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2011&mm=12&dd=21&nav_id=567418

Vrhunac budalaštine je sledeća rečenica: "Krugman kaže da je "tu i brzi rast kredita, ne samo preko tradicionalnih banaka, već u velikoj meri kroz neregulisano 'bankarstvo u senci' van kontrole vlasti."

Neregulisano bankarstvo u komunističkoj Kini?

Saša said...

Još jedan off topic.

Samo čudo spasava rejting Francuske.

http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2011&mm=12&dd=20&nav_id=567309

Meni je ova vest komedija! Francuska dobija slabiji kreditini rejting posle SAD? Ne trebaš biti posebno veliki stručnjak za ekonomiju da bi zaključio da Francuska ne mojže nikad imati kreditni rejting jači od SAD.