Pages

27 September 2011

Čeda i kolektivna krivica Nemaca

Tužno i ružno ali tako je.

Profesor koji je bio protivnik jednopartijskog sistema i fabrikant čija je imovina oduzeta da bi se stvorila društvena svojina su žrtve totalitarnog sistema i oni zaslužuju pravdu. Oni koji su bili pripadnici okupacionih snaga u ratu su nešto sasvim drugo i njima nije mesto u zakonu. Tu nema kompromisa.

Da smo još jednom krenuli put Brisela sa zavežljajem zakona o restituciji koji izjednačava antifašističke i oslobodilačke tekovine građana i naroda Srbije i onih koji su, iz bilo kog razloga, bili deo sila koje su svet pokoravale na osnovama rasizma, opet ne bismo stigli dalje od Jasenovca, Srebrenice, Starog sajmišta, novosadske racije, Jadovna ili Suve Reke.


Pokušao sam više puta da ovo protumačim ikako drukčije osim kao opravdavanje komunističkog genocida nad Nemcima u Vojvodini i Slavoniji, i otimanja imovine, interniranja i proterivanja stotiona hiljada civila, i nadasve kao nastavljanje iste sramote kroz odbijanje restitucije danas, 60 godina posle. Ali, nisam uspeo. Probajte vi, ako možete.

Obratite pažnju na rečenicu gde o 500 000 ljudi govori kao o slugama okupatora koji je pokušao da osvoji svet na temeljima rasizma. Ne zna se šta je gore, da li pripisivanje kolektivne krivice svim jugoslovenskim Nemcima za nedela Hitlerovog režima, dal implicitno opravdavanje komunizma: Nemci su kao krivi jer je Hitlerov režim pokoravao svet u ime rasizma. Da je to činio u ime "klasne borbe" valjda bi sve bilo u redu.

Dalje, Čeda nabraja razne primere genocida i etničkog čišćenja, osim jednog - komunističkog, izvršenog nad Nemcima posle II svetskog rata. Preko 500 000 ljudi proteranih iz Jugoslavije (najbrojnija nacionalna manjina u Kraljevini Jugoslaviji), preko 15 000 pomorenih u konclogorima, ko zna koliko pobijenih, a o pomrlima na putu za Nemačku da ne govorimo. Mislim da je njihov ukupan broj (uključujući vojne zarobljenike koji je bilo oko milion) u Istočnoj Evropi blizu tri miliona.

Nije li tužno kad se levica i desnica u Srbiji slože oko aminovanja bezakonja, pljačke i etničkog čiščenja, jedni da bi sprečili "švapsku rekolonizaciju srpskih zemalja", a drugi jer to od njih zahtevaju "tekovine antifašizma"?

Bodljikavom žicom do slobode kretanja

B92 prenosi, između ostalog:


11.00 - Misija EU na Kosovu saopštila je danas, povodom dešavanja na Jarinju gde je Kfor uklonio deo blokada, da blokade treba da budu uklonjene. "Barikade ograničavaju slobodu kretanja i treba da budu uklonjene. Na kraju krajeva, ljudi koji najviše trpe su ljudi koji žive u njihovoj blizini. To čini njihov život još težim", navodi se u Euleksovom saopštenju. 


15.09 - Vojnici Kfora u punoj borbenoj opremi sa uperenim puškama u pravcu okupljenih građana obezbeđuju bodljikavu žicu koju su postavili jutros na administartivnom prelazu Jarinje. 



Dva nevezana videa

1. Drug mi je skrenuo pažnju na vrlo simpatičan kratki španski dokumentarac Mali tim, koji priča priču o dečijem fudbalskom timu koji nikako da postigne gol, ali su sve jedno srećni i jedva čekaju sledeću utakmicu.


l'equip petit from el cangrejo on Vimeo.


2. Kratki dokumentarac Boatlift o tome kako je 11. septembra 2001. sa Menhetna čamcima i brodovima izvučeno pola miliona ljudi.