Pages

26 September 2007

Poređenja

Doing Business Report Svetske banke, kao i slični dokumenti u kojima se porede države (tipa Heritage Foundationov Indeks ekonomskih sloboda) se zasnivaju na jednoj ključnoj, ne baš izvesno tačnoj pretpostavci - da se ukupno poslovno okruženje može predstaviti prosekom različitih indikatora. Metodologijom se obično definiše neki broj parametara koji se onda "izmere" i na neki način ponderišu. Međutim, šta ako "pravo" poslovno okruženje ne zavisi od zbira (proseka) indikatora, nego od njihovog proizvoda?

Zašto bi to bilo tako? Recimo da imamo samo tri indikatora - stopu poreza na profit, stopu inflacije i korupciju. Država koja ima 100% stopu poreza na profit, 0% inflaciju i u kojoj nema korupcije dobija nula bodova za porez, 10 bodova za inflaciju i 10 bodova za korupciju, a prosek je 6,66. Država koja ima 30% porez, 20% inflaciju i prilično korupcije dobija recimo 6 bodova za porez, 4 boda za inflaciju i 5 bodova za korupciju - prosek 5. U kojoj bi vi voleli da imate firmu? Kada bi se indeks računao množenjem bodova, prva zemlja bi imala nula bodova, kao što verovatno i treba da bude. Čak šta više, u takvoj zemlji je nulta korupcija kontraproduktivna, jer bi korupcija dozvolila zadržavanje makar dela profita.

Problem sa razvojem i faktorima razvoja je u nečemu što Arnold Kling zove "nonlinear feedback". Za razliku od standardne pretpostavke međunarodnih poređenja, neki indikatori su prosto "eliminatorni" i njhov nedostatak se ne može nadomestiti boljim skorom u drugoj kategoriji (kao što je 100% poreza na profit u mom primeru). Takođe, između mnogih indikatora postoje međudejstva koja se teško mere. To ne znači da su ovakva poređenja besmislena, već da treba pažljivo pogledati metodologiju i ocene.

Poslovno okruženje 2008

Novi Doing Business izveštaj Svetske Banke kaže: 1. Singapur, 2. Novi Zeland, 3. SAD, 4. Hong Kong, 5. Danska.

Da, Danska. Ako pogledate razne izveštaje ovog tipa (SB, Heritage, Fraser), skandinavske zemlje su uvek u prvih 15. One se provlače sa tolikim porezima samo zato što je poslovno okruženje stabilno i regulacija mala. Regulacija je gora od potrošnje. Smanjenje državne potrošnje malo vredi kada imate veliki nevidljivi trošak regulacije.

Srbija je 86., negde na nivou od prošle godine. Prema pregledu reformi u toku godine, onoj na kojoj smo bili najbolji pretprošle godine, sada nismo zabeležili nijednu pozitivnu reformu. Hrvatska i Makedonija su sada među deset najboljih reformatora.

Nekom majka, nekom maćeha

Često se potenciraju negativni aspekti globalnog zagrevanja. Uglavnom se zanemaruju dobri aspekti. Međutim, meni je jasno (ako do otapanja glečera uopšte dođe) da će nekome biti lošije nego danas, ali i da će nekome biti i bolje. Mnogo bolje. Recimo, stanovnicima Sibira, Kanade ili Švedske.

Zanimljivo je da takvih "redistributivnih" efekata ima i na mikronivou.

Pogledajte ove cool slike na Bob Rock blogu. Slike pokazuju da bi podizanje nivoa mora spojilo Skadarsko jezero sa Jadranom, čime bi Podgorica praktično izašla na more. Takođe, Bosna bi imala mnogo dužu obalu nego danas. Naravno, stradale bi Albanija i Hrvatska, ali nije u tome poenta. Poenta je da rezultat globalnog zagrevanja ne bi bio loš za sve. Bilo bi i dobitnika.

Svet u sedam slika

Pogledajte.