Pages

08 November 2006

SAD referendumi

Ovde je dobar prikaz za šta se sve juče u pojedinim američkim državama glasalo i šta je od toga gde prošlo: minimalna plata, gej brakovi, legalizacija marihuane, itd. Spisak nije potpun. Ovde je manje atraktivna ali potpuna lista rezultata ovih glasanja.

O miru na Bliskom istoku a i inače

Evo šta kažu iz vladajuće palestinske partije (vojnog krila doduše, ali političari se nisu distancirali):

"America is offering political, financial and logistic cover for the Zionist occupation crimes, and it is responsible for the Beit Hanoun massacre. Therefore, the people and the nation all over the globe are required to teach the American enemy tough lessons," Hamas said in a statement sent to The Associated Press."

Sapienti sat! Ko baci neku bombicu na Menhetn ili Denver, taj se bori za pravednu stvar, i daje lekciju neprijatelju šta ga čeka ako nastavi s podrškom cionistima.

EPS i vetrenjače

Istinita priča, čuo jutros na radiju b 92:

Čovek u okolini Beograda napravio vetrenječu, sa namerom da proizvodi struju. Posle nekog vremena dođu ljudi iz EPS-a i kažu: "dečko, da li ti znaš da mi u ovoj zemlji imamo monopol na proizvodnju struje? Bilo bi lepo, ako ne želiš da pozovemo policiju, da odmah ukloniš to svoje čudo".

Antimonopolska komisija? Juri bankare koji podižu kamate i trgovce koji imaju "nerealno visoke marže"...

Ostalo i feredže

Evo šta ja mislim o pokrivanju muslimanskih žena.

Pitanje "Treba li slobodne zemlje da zabranjuju nošenje vela" zvuči prilično zastrašujuće. Libertarijanac ne pita zašto neko nosi veo, živi u kontejneru, gaji decu samohrano, uči dete da je Zemlja ravna ploča. To pita konzervativac (ili djuijevac, ali iz različitih razloga). Šta se to mene tiče? Prava pitanja ipak postoje. Ona glase ovako:

1. Da li neko sme da nosi veo u državnoj školi? NE. Ovu javnu ustanovu finansiraju i oni koji ne podnose nošenje vela, svejedno iz kojih razloga. Moralna alergija na velove nije ništa važnija od medicinske alergije. Zašto bi alergični svih vrsta finansirali velove? Traženje odgovora u multikulturalizmu (svako ima pravo na sve u javnim ustavnovama) nije ništa drugo nego kulminacija najbizarnijeg rent-seekinga: država mora da mi finansira modne zahteve! Možda se multi-kulti socijalnim inženjerima ne svidja negativna sloboda, ali ona apsolutno najefikasnije štiti sistem da se ne raspadne. To je traženje najmanjeg zajedničkog sadržaoca, makar uvodjenjem uniformi u škole. Do trenutka kada budu privatizovane, naravno. Onda više nije relevantno.

2. Da li neko sme da nameće roditeljima način vaspitanja dece, pa i nošenje vela? NE. Da li će neko kada odraste biti svestan drugih mogućnosti ili će živeti u mraku - šta se to mene tiče? Da li će ona odlučiti da živi svoj muslimanski život utabano do kraja veka ili će preuzeti rizik da iskoči iz njega uz visoke troškove svih vrsta - šta se to mene, kao libertarijanke, tiče? Znam da zvuči okrutno, ali spontani poredak podrazumeva i to da forme socijabilnosti, norme, vrednosti itd. mogu biti ružne i glupe. Ali vremenom će ljudi učiti, sećate se Hajeka, pokušaji&pogreške. Svako nasilno prevaspitavanje, prečicama i zabranama, običan je socijalni inženjering. Stalni pokušaji da se ispravljaju "krive Drine" u vaspitanju, da se kompenzuju loši efekti niskog obrazovnog nivoa roditelja, da se edukuju roditelji i docira na sve moguće načine - najobičnije je trećeputaštvo. Plus što ne radi! Vidi britanske tinejdžere koji su u totalnom haosu uprkos vladinom programu Sure Start, formiranju National Family and Parenting Institute i gomili drugih progresistički obojenih zahvata.

3. Da li neko sme da ukine izbor u vezi sa (ne)nošenjem vela? NE. Tako republitarijanci ponekad zaborave zašto trpe republikance. Treba insistirati na borbi protiv totalizujućih segmenata Islama, a ne na borbi protiv Islama zato što je nehuman prema ženama (btw, tako su se feministkinje zapetljale, ne znajući kako da pomire multikulti-zam sa pravima žena!). Onda nije ni čudo što nas optužuju za islamofobiju. Znam da je teško odvojiti ove elemente, ali zaista: šta se mene tiče što neko nosi veo i promoviše njegovo nošenje svojim parama; jedino što ne dopuštam jeste ukidanje prava da se izabere nešto drugo. Nametanje islama kao jedinog svetonazora jeste granica moje libertarijanske trpeljivosti.

Istinoljubivost New York Timesa

Postalo je obavezujuća politički korektna mantra da Irak nije predstavljao pretnju po američku bezbednost, i da nije razvijao oružje za masovno uništenje. Jedna od novina koja je najviše radila na propagiranju te slike jeste New York Times.

Međutim, pazite sad obrt! Pre nekoliko dana NYT optužuje Bušovu vladu da je dozvolila da procure vesti o tome da je Sadam planirao 2002 da napravi atomsku bombu, i da je to "curenje" informacija moglo da ugrozi nacionalnu bezbednost. NYT koji je objavljivao poverljive obaveštajne informacije o teroristima, objavljivao javno poverljive podatke o prisluškivanju terorista, objavio tajni program Vlade da prati kretanje njihovog novca, itd, sad tvrdi da je Buš ugrozio nacionalnu bezbednost javnim objavljivanjem informacije da Sadam želi da pravi bombu (koje inače nije bilo, jer Sadam nije predstavljao pretnju)!

O tempora o mores! (O izbori...)

Američki izbori

Demokrate osvojile Kongres, u Senatu još neizvesno, Virdžinija i Montana još broje glasove, jer je jako tesno. Republikancima dovoljan jedan mandat od ta dva da zadrže Senat.

Dosta depresivan dan, zar ne?

Niskanen i podeljena vlada

Danas ćemo znati rezultate izbora u SAD, a međuvremenu u ovom članku Bill Niskanen sa Cato instituta pokazuje zašto je kohabitacija bolja od dominacije iste stranke u Beloj kući i u Kongresu. To mi je jedan od omiljenih kratkih članaka ikada - kratak i jasan, a sa poentom verovatno važnijom nego u gomili brojeva nekog od vodećih akademskih žurnala zajedno.

Niskanen je neko vreme bio Reganov glavni ekonomski savetnik a njegov teorijski model birokratije je došao i do udžbenika J. Bajeca, I. Vujačića i Lj. Joksimović iz Savremenih privrednih sistema na beogradskom Ekonomskom fakultetu.

Feredže i ostalo

Ovde je članak o velovima koje nose muslimanske žene, sa slikama različitih vrsta velova. Britanski ministar Jack Straw je insistirao da žene sa kojima je imao sastanak prikažu lice.

Treba li slobodne zemlje da zabranjuju velove? S jedne strane nošenje vela je u krajnjoj liniji lični izbor tih žena, jer iako ih nose zbog pritiska porodice i sredine, na kraju je njihov izbor da li će ostati u toj sredini ili izaći. Verovatno bi to bio libertarijanski princip. Sa druge, one su porodično i religiozno odgajane u tom duhu da na kraju često i same pomisle da to tako treba. A i ako shvate, porodične sankcije mogu biti veoma stroge i nisu spremne da preuzmu rizik. Zato bih za svaki slučaj glasao za zabranu velova koji prekrivaju lice.