Pages

11 September 2008

Tajlandska čorba

Više puta smo pisali o političkoj situaciji na Tajlandu. Ukratko, posle višemesečnih protesta u Bangkoku vojska je pre dve godine organizovala puč i smenila demokratski izabranu vladu koju je predvodio Thaksin. U međuvremenu je usvojen novi ustav i stranka bivšeg predsednika vlade je rasformirana. Na novim izborima nova stranka koju su osnovali ljudi iz zabranjene stranke je ponovo pobedila. To je bio uvod u nove proteste, koje je kao i pre dve godine organizovao Narodni pokret za demokratiju (PAD). Kao posledica ovih protesta ustavni sud je smenio novog premijera zbog konflikta interesa. U redu, ništa sporno. Konflikt interesa treba kažnjavati. Međutim u slučaju tajlandskog predsednika vlade konflikt je nastao zbog njegovog povremenog pojavljivanja na televiziji gde je poput Jamie Olivera vodio kulinarski program (recept za supu od salmona sa kokosovim mlekom). Činjenica da premijer nije naplaćivao svoje gostovanje nije sprečilo ustavni sud koji je odluku doneo jednoglasno.

PAD je interesantna organizacija. Članstvo čini uglavnom elita iz Bangkoka koja je lojalna kralju a vodi ih lokalni medijski tajkun, inače bivši prijatelj premijera Thaskina. Prema Wikipediji zalažu se za "balansiranu" demokratiju, odnosno 70% imenovanih poslanika a 30% izabranih. Protive se stranim investicijama, slobodnoj trgovini i privatizaciji. Zalažu se i za zatvaranje granica prema Kambodži, ukidanje letova između dve zemlje i slične ratnohuškačke alternative.

Premijer Thaskin nije bio savršen. Optužen je za korupciju, verovatno sa pravom jer se dosta obogatio za vreme vođenja vlade. Veoma je nepopularan u Bangkoku a ljudi koji se bave međunarodnim razvojem i osoblje ambasada u Bangkoku ne mogu da ga smisle. Najviše mi u celoj priči ustvari smeta nedostatak principa odnosno njihovo zalaganje za "demokratiju". Thaskin je loš jer je bogat. Sve ostalo, pa i ukidanje izbora je bolje rešenje. Isti problem je imao i Berluskoni pa Italijani, na sreću, nisu odlučili da "izbalansiraju" demokratiju.

Novi kopenhaški kriterijum

Analizirajući uslove za pristupanje EU primećeno je i sledeće: Đelić, koji je i ministar za nauku, upozorio je da će sve to biti nedovoljno ukoliko Srbija ne bude pet puta više ulagala u nauku i tehnologiju.

I bar 10 puta više u paintball.

Hvala što nas štitite

Možemo loviti veštice, ali ključ problema visokih cena hrane ili visokih marži ja vidim u "zaštiti" za koju smo "uspeli da se izborimo" kod EU. 

Vreme: Rekli ste da smo dobili povoljnije uslove od Hrvatske.

Božidar Đelić: Tamo gde je, primera radi, Hrvatska imala dve liste zaštićenih proizvoda, mi imamo tri liste, čime duže zadržavamo veću zaštitu za veći broj proizvoda. Ako pogledate poljoprivredu, posle perioda od šest godina, mi čuvamo zaštitu za 23,5 odsto poljoprivrednih proizvoda, dok je za Hrvatsku 20 odsto. Kod nekih od najvažnijih proizvoda, poput mleka, Srbija posle šest godina čuva 45 odsto postojeće zaštite, a nivo je 20 odsto za Hrvatsku, za kukuruz mi čuvamo 80 odsto, a Hrvatska 50 odsto, brašno – tamo gde mi čuvamo 65 odsto zaštite, to je 50 odsto za Hrvatsku... 

Zaštita znači da se domaći proizvođači štite od konkurencije stranih. A konkurencija je proces u kojem se proizvođači, domaći i strani, nižim cenama bore za naklonost potrošača.  Zaštita proizvođača je, drugim rečima, porez za potrošače.

Nit luk jeo, nit luk mirisao

B92

Predsednik Opštinskog odbora Srpske radikalne stranke u niškoj opštini Pantelej, Slaviša Tasić, rekao je da je došlo do fizičkog obračuna dve grupe članova te stranke.