Pages

07 August 2007

Genije

I kada mislim da ne može grđe, on pomeri granice:
Blizu sam toga da predložim javne radove, pa čak i radne akcije kako bi se očistili kanali.

Naš omiljeni ministar.

Atmosfera linča

A Danijel Cvjetićanin misli su za inflaciju krivi novinari:
Kada novinari počnu toliko da pišu o inflaciji, a vi ste četvrti novinar koji me tim povodom zove, to znači da se stvara medijska klima za rast inflacije, pa bi i država mirne savesti mogla da pusti malo novca. Novinar zove sve ekonomiste i pita ih da li očekuju rast inflacije, imajući u vidu najavljena poskupljenja, a ekonomisti odgovaraju "naravno da očekujemo". Onda direktori reaguju tako što podižu cene svojih proizvoda jer su im svi ekonomisti rekli da će infacija biti visoka.


Ovo je brkanje uloge inflacionih očekivanja. Inflaciona očekivanja su veoma važna, ali ne zato što stvaraju inflaciju, nego zato što se njima prilagođava privredna aktivnost. Ako očekujete inflaciju od 12% uzećete kredit sa kamatom od 11%. Ako očekujuete inflaciju od 2%, nećete. Ali očekivanja nisu sama po sebi generator inflacije. Inflacija ne može tek tako nastati u našim glavama i iz njih se preliti u stvarnost. Opšti nivo cena raste samo ako postoji stvarna osnova za to - ako je u ekonomiji porasla količina novca u odnosu na obim transakcija.

Ne, inflacija ne može biti dobra

Profesor EF Dejan Miljković:
Smatram da razlika u inflaciji do dva odsto u odnosu na projektovanu stopu, ko god da je taj nivo inflacije projektovao i misli da je optimalan za srpsku ekonomiju, ne predstavlja problem. Voleo bih da vidim neki ekonomski smisleni odgovor u čemu je razlika za našu ekonomiju ukoliko imamo inflaciju od šest ili devet odsto.

Neka pogleda recimo "Teorija novca i kredita" Ludwiga von Misesa ili naš prethodni post.

Ali pitanje za Miljkovića: ako nema razlike između 6 i 9%, kakva je onda razlika između 9 i 12%? A ako nema između 9 i 12, onda nema ni 12 i 15%, ni između x i x+3 za bilo koje x u skupu od nula do beskonačno. Drugim rečima, svejedno je da li je inflacija nula ili 313 miliona % koliko smo imali u decembru 1993.

Može li inflacija da bude dobra?

Goran Nikolić misli da može:
"Bolje je da se prekorači planirana stopa inflacije Vlade Srbije za ovu godinu, za najverovatnije oko dva odsto, nego da dođe do negativnog uticaja na platni bilans zemlje ili na bruto-društveni proizvod."

Troškovi inflacije su:
-- otežavanje kalkulacija u ekonomiji
-- povećanje neizvesnosti
-- distorzija relativnih cena koja uvek dolazi sa inflacijom, remeti signalnu ulogu koju cene imaju u alokaciji resursa

Troškovi su, prema tome, manje više nevidljivi.
Inflaciju je najbolje porediti sa dopingom kojim sportista postigne bolji rezultat na papiru, ali uništava organizam iznutra. Da, društveni proizvod se može na kratak rok povećati štampanjem para, ali račun neizbežno dođe. Dobili smo 1% rasta više za statistiku, ali ne znamo koliko smo izgubili jer su troškovi nevidljivi, dugoročni i raspršeni u ekonomiji.

Ekonomija je, kao i matematika, logička disciplina, a ne igra brojeva. Mnogi troškovi se ne ogledaju direktno u agregatnim veličinama kao što je društveni proizvod u jednoj godini.