Pages

18 September 2011

Magija evra

Našao sam u fajlovima ovaj grafik evropskih kamata za koji se više ne sećam odakle je, ali vrlo jasno pokazuje efekte uvođenja evra kod različitih zemalja.
Šta je Nemačka dobila od evrozone? Prilikom uvođenja ništa, a sada je već u dubokom gubitku od celog projekta.

Šta su dobile zemlje sa neodgovornim monetarnim politikama? Pogledajte kretanje njihovih kamata pre i posle uvođenja evra. Cela evrozona je naprasno dobila nemačke kamate. Na grafiku ne piše koja linija predstavlja koju zemlju, ali najveći pad kamata su imale iste zemlje koje su sada u najvećim problemima zbog prekomernog zaduživanja koje su im ove kamate omogućile.

Pošte nisu one same određivale svoje kamate ima mnogo toga da se kaže i o regulaciji, riziku i finansijskom tržištu koje im je ovakve kamate dalo, ali o tome drugom prilikom.

3 comments:

Peđa Mitrović said...

ne znam da li se ijedna evropska drzava nakon WW II ponasala oportunistickije i vise stetocinski od francuske, koja je izmedju ostalog insistirala na evru.

Nemanja said...

Posle teksta stice se utisak kako je Nemacka uvodjenjem evra postala gubitnik.

Mozemo reci, diskutabilna je korist Nemacke od uvodjenja evra, no ne i tvrdnju u prethodnom pasusu.

Nemacka je najveci izvoznik od drzava evrozone (pored Holandije). Izvoz stvara suficit, suficit & fleksibilan kurs vode apresijaciji valute, uvoz postaje jeftiniji, zemlja postaje uvoznik.

Pomenuti scenario ne vazi kod fiksnog kursa (apresijacija niza), te Nemci imaju direktnu korist od uvodjenja evra. Tu je i eliminaciju rizika promene deviznog kursa sa njihovim glavnim trgovinskim partnerima, sto opet pogoduje izvozu.

Anonymous said...

Nemanja,
ograničena ti je analiza. Najpre nije isto Nemačkoj izvoz u evro zonu i izvoz van evro zone. Kad izvoze u evro zonu evro ne apresira,a nisam proveravao al verujem da im je izvoz u evro zonu veći nego van nje.
Drugo neto izvoz(razlika izvoza i uvoza) je samo jedna od komponenata BDP čak jako mala u odnosu na privatnu i javnu potrošnju,tako da je uloga neto izvoza mnogo manja od potrošnje kod razvijenih zemalja kao Nemačka.
Klasični liberalizam,počevši ne samo od Adama Smita već još od francuskih fiziokrata smatra da nije bitna RAZLIKA izvoza i uvoza već njihov ZBIR. Nažalost u modernoj makroekonomiji to se tako ne smatra a razni oblici merkantilizma su skroz pokvarili teoriju slobodne trgovine.
Ako neko želi da na najboljem mestu sagleda tragediju evra neka pročita knjigu Filipa Bagusa koja se upravo tako zove(ima na mises.org čini mi se) a recezent i mentor je slavni Hesus Huerta De Soto