Pages

17 March 2013

DS naseo na propagandu

Išlo je ovako. Đilas je u najavi novog programa predložio fiksni kurs. Usledila je medijska kampanja gde su razni stručnjaci maltene ismejali ideju, objašnjavajući navodnu nemogućnost fiksnog kursa na osnovu potpuno proizvoljnih tvrdnji: da je fiksni kurs nemoguć ako imate inflaciju, da je nemoguć ako zemlja nije konkurentna, da je nemoguć ako imate budžetski deficit, da je nemoguć ako imate spoljnotrgovinski deficit ili deficit tekućeg računa platnog bilansa.

Sve je ovo, objasnili smo u manifestu, potpuno netačno. Ovakve tvrdnje odaju nerazumevanje mehanizma i svrhe fiksnog kursa u velikom delu naše stručne javnosti. Još gore, ovakve tvrdnje odaju čak i nepoznavanje ili lenjost da se provere neki osnovni podaci iz savremene ekonomske istorije, neki osnovni ekonomski pokazatelji iz bilo koje od okolnih i drugih zemalja sa klasičnim fiksnim kursom.

DS je, međutim, popustila pred kampanjom stručnjaka i medija i sada je u dužem programu svoj predlog fiksnog kursa drastično kvalifikovala -- i to tačno po osnovama pogrešnih i promašenih kritika koje je predlog u javnosti dobio.

Novi Program DS kaže ovako (str. 9):


8. Прелазак на фиксни курс динара, јер он одговара произвођачима и грађанима, за разлику од тренутног који пре свега одговара увозницима, банкарима и држави.

ДС ће преузети одговорно вођење економске политике која подразумева прелазак на фиксни курс динара чиме ће омогућити привреди да ради у стабилним условима, а грађанима да имају сигурно радно место са платом која се неће мењати сваког месеца. Сви произвођачи захтевају фиксни курс јер им он омогућава конкурентнију позицију на међународном тржишту, ниже камате на динарске кредите, укидање губитака на курсним разликама и могућност дугорочног планирања и инвестирања. Оно што је још важније је да практично и сви грађани желе фиксни курс динара јер им обезбеђује да сваког месеца тачно знају колико им вреди плата, значајно смањење камата на динарске кредите, смањење инфлације, могућност реалне штедње у валути у којој примају плату, и да динар постане међународно призната валута.

Ovaj prvi deo je odličan. Ali onda sledi drugi: 

Да би се политика фиксног курса успешно спровела потребно је претходно:
 Смањити  дефицит текућег платног биланса на 3-5% БДП-а, што је додатни подстицај да се фокусирамо на раст извозно оријентисане производње чиме ћемо позитивноутицати и на раст запошљавања,
 Смањити фискални дефицит на 1-2%БДП-а, што представља још један разлог да смањимо нерационалну потрошњу у јавном сектору,
 Смањити инфлацију на ниво у оквиру евро зоне,
 Успоставити равнотежни ниво курса динара како би спољнотрговински дефицит био одржив,
 Укинути диспаритете цена.


Neeeeeeeeeeeeeee! Nije ništa potrebno prethodno sprovesti! To što hoćete prethodno sprovesti su ustvari posledice fiksnog kursa! To su ciljevi zbog kojih se fiksni kurs uvodi! Kao da kažete odlučio sam da pređem na Atkins dijetu -- ali pre nego što počnem sa dijetom potrebno je da izgubim višak kilograma. Ne, obratno je. Pobrkali ste uzrok i posledicu.

Održivost fiksnog kursa je isključivo monetarni fenomen. Ponašanje centralne banke je jedan jedini, potreban i dovoljan uslov za održivost fiksnog kursa. Nikakvi deficiti, suficiti, konkurentnosti i bilo šta drugo.

Opet, ne morate verovati meni, Pavlu, Hankeu, Mundellu, Friedmanu, logici. Ali kako to da su podaci iz drugih zemalja uporno u suprotnosti sa onim što propovedate? Zemlje sa stabilnim fiksnim kursevima uopšte ne ispunjavaju uslove koje stručnjaci nameću i koje DS sada isto misli da je neophodno prethodno sprovesti. Evo jednog po jednog.

DS program kaže treba prethodno smanjiti fiskalni deficit na 1-2%? Ali kako su onda Livanija, Letonija i drugi sa fiksnim kursom imali fiskalne deficite i od gotovo 10% proteklih godina? A da im se fiksni kurs nije raspao? Molim za objašnjenje.

DS program kaže da prvo treba smanjiti inflaciju na nivo evrozone. Ali zemlje su fiksne kurseve uvodile upravo zato što su imale inflaciju, fiksni kurs se uvodi da bi se ona zaustavila, a ne kad se zaustavi. U trenucima uvođenja fiksnih kurseva baltičke zemlje su imale stope inflacije od preko 100%. A isto ili još mnogo gore je bilo i u Jugoslaviji i inflacija je uvek zaustavljena nakon i zbog uvođenja fiksnog kursa, ne pre toga.

DS program, opet sledeći razne stručnjake koji su ovo širili u medijima, kaže i da se prvo mora smanjiti deficit tekućeg platnog bilansa, na 3-5% BDP. Ali deficiti tekućeg računa nemaju nikakve veze sa kursom, jer su oni pokriveni suficitima na kapitalnom. Ili skraćeno -- kako su onda baltičke zemlje, Bugarska ili BiH redovno imale spoljnotrgovinske i deficite tekućih računa od preko 15-20% BDP? I to sukcesivno, u nizu godina, a da im se fiksni kurs nije raspao?

Neko, ovde, očigledno greši. Realnost zemalja sa fiksnim kursom ne uklapa se u teorije naših stručnjaka. Krajnje je vreme da neko obavesti Litvance, Letonce, Bugare i druge da su njihovi fiksni kursevi, koji im traju evo skoro dvadeset godina, sve ovo vreme ustvari bili nemogući.

40 comments:

hasd said...

Nesto je trulo u drzavi Danskoj. Kada svi ekonomisti govore takve besmislice, onda je sasvim opravdano zapitati se da li iza takvih tvrdnji ne stoje mozda neki skriveni motivi ?
Ili je ipak klasicno neznanje u pitanju, sto je posledica komunistickog obrazovanja pomenutih dr-a ekonomije?

Usput, Katic kaze da su drzave sa fiksnim kursom na ivici bankrota. A Srbija nije?!

Milan Rakas said...

Uvođenje fiksnog kursa u Srbji bi značio još veću nezaposlenost, koja je već nesnosna. Moramo razumeti da je daleko važnije da ljudi imaju zaposlenje, zaradu i da mogu da hrane svoje porodice, nego da održavamo privid toga da tržišna privreda funkconiše.

Fiksni kurs je kao zlatni standard, s tim što je umesto zlata uzeta neka strana valuta. Kako je zlatni standard odbačen, tako je i fiksni kurs odbačen kao apsurdan. To je čisto monetarni fenomen i mi treba da merimo njegovu svrsishodnost prema potrebama društva, a ne društvo da prilgođavamo nekom, apstraktnom, samo-sebi-služećem monetarnom fenomenu.

U Srbiji, fiksni kurs bi značio da država ne može da emituje novac, osim ukoliko ta emisija nije pokrivena prilivom deviza iz izvoza. Na primer, ako država hoće da angađuje domaću firmu da izgradi most, ona mora da čeka da izvoznici nešto izvezu i naplate, pa tek onda da izvrši srazmernu emisiju dinara i plati gradnju mosta. Ekonomija bi mogla da raste samo na osnovu izvoza - da li uviđamo koliko je to besmisleno? Drugim rečima, da li će država Srbija da gradi puteve, mostove, zapošljava lekare, učitelje, naučnike - prestaje da zavisi od države Srbije i počinje da zavisi od one države ili zajednice država, za čiju valutu je dinar fiksiran. Zašto raditi nešto takvo? Dinar, to je javno dobro - zašto ga pokloniti nekoj drugoj državi ili Evropskoj uniji?

Prema tome, uvođenje fiksnog kursa u Srbiji bio bi gubitak državnog suvereniteta. To je suspenzija Narodne banke Srbije i postavljanje na njeno mesto Evropske centralne banke. Naravno, ECB će voditi monetarnu politiku evra za račun nekih svojih interesa, a ne interesa građana Srbije. To je monetarna kolonizacija. Ko bi razuman tako nešto hteo?!

Vlada said...

@milan
Po tebi znaci da kad god domaca firma nesto napravi NBS treba samo da nastampa pare i plati to!?!?!?
I onda se cude guverneri sto nema stednje u dinarima.
Moj interes kao gradjanina srbije je da imam stabilnu valutu.,a ne ovo "suvereno" djubre od dinara.

Aleksandar Stevanović said...

Slavisa,

kako stvari stoje (a cini mi se da je tako) najbolje bi medijski prosao predlog da se u Srbiji dozvoli puna sloboda izbora valute placanja. To je elegantan nacin da se uvede 90% eurizacija, a da EU nema sta da kaze. To bi dodatno razradio time sto bi dinar ostavio samo kao valutu drzave (ali bez PIO, zdravstva i javnih preduzeca, dakle samo ogoljena drzava - drzavi PDV i porez na dohodak u dinarima, ona svoje prinadleznosti isplacuje u nacionalnom novcu). Dinar bi trebalo u tom aranzmanu pustiti da pliva, lagano bi se udavio zajedno sa glavnim potrosacima drzavnih para.

Aleksandar Stevanović said...

a dinar bi ostao kao small pocket money, da ne menjamo novcanike za teske evro kovanice....

Vlada said...

@Aleksandar
Kad je već dozvoljeno da se štedi u valuti po izboru, nema razloga da se ne dozvoli i plaćanje u valuti po izboru. I kao što 90% ljudi štedi u EUR, kao što kažeš, verovatno bi se i 90% trgovine odvijalo u EUR.

Ali šta bi onda radili Dinkić&Jorgovanka??

andreas breme said...

"Uvođenje fiksnog kursa u Srbji bi značio još veću nezaposlenost, koja je već nesnosna. Moramo razumeti da je daleko važnije da ljudi imaju zaposlenje, zaradu i da mogu da hrane svoje porodice, nego da održavamo privid toga da tržišna privreda funkconiše.

Fiksni kurs je kao zlatni standard, s tim što je umesto zlata uzeta neka strana valuta. Kako je zlatni standard odbačen, tako je i fiksni kurs odbačen kao apsurdan. To je čisto monetarni fenomen i mi treba da merimo njegovu svrsishodnost prema potrebama društva, a ne društvo da prilgođavamo nekom, apstraktnom, samo-sebi-služećem monetarnom fenomenu"

u pravu ste, pravi fiksni kurs ogoljava stvari, pa ko zaradi ima a ko ne zaradi nema... nikome se ne obezvredjuje zarada i nikome se ne tope gubici... nema prelivanja od dobrih ka losima na tako zamagljen nacin... zlatni standard ili valutni odbor podrzavaju, uticu pozitivno na meritokratske principe koji su temelji zdravog drustva, a sva ta "zaposljavanja" putem stampanja para su u skladu sa mediokritetskim principima koji su u osnovi svake dekadencije i dekadentnog drustva... dobro vi vidite stvari, samo se razlikuje cemu ko tezi i sta ko preferira...

Milan Rakas said...

@andreas breme

Iako znam da Vaš komentar nije u moju korist, moram priznati da ste u pravu.

Razumevanje fiksnog kursa, Valutnog odbora i valutnog pravila, jeste ekonomsko i logično pitanje. Ali kada shvatimo fiksni kurs, onda ostaje jasno da je izbor da li fiksni kurs ili ne - to je političko pitanje.

Sve je to legitimno. Jedino što nije legitimno je kada nešto što je politički izbor hoćemo da predstavimo kao naučni izbor i izbor znanja. To je onda, svesno ili nesvesno, manipulacija.

Ako izučavamo tržište, onda je to nauka. Ali ako propagiramo tržište, onda je to politička propaganda. Moj napor ovde pre svega je usmeren da se suprotstavim poistovećivanju te dve stvari.

hasd said...

" da li će
država Srbija da gradi puteve,
mostove, zapošljava lekare, učitelje,
naučnike - prestaje da zavisi od države
Srbije i počinje da zavisi od one države
ili zajednice država, za čiju valutu je
dinar fiksiran."
Mnogo toga moze da se pobije u vasem komentaru, ali izabracu samo ovaj deo, jer me mrzi toliko da pisem.
Zasto Srbija to ne bi mogla da radi? Ako nemaju para- neka smanje plate u javnom sektoru, neka manje kradu u javnim nabavkama(konzervativna procena je da se godisnje ukrade sedamsto miliona evra), neka manje cerupaju javna preduzeca itd i eto para dok si rekao keks. U krajnjem slucaju, zasto bi drzava morala da gradi puteve, skole, bolnice? I privatni sektor moze da gradi i to mnogo bolje nego drzava. Ali ovde se nece to resenje, jer onda oni ne mogu da uzimaju koliko im treba. Privatni putevi, privatne skole itd. to nikada nece zaziveti kod nas, bas zbog cinjenice da je to privatno a ne njihovo, i da tu ne mogu da uzimaju. Kada bi uveli fiksni kurs, oni bi sigurno nesto uradili od toga sto sam nabrojao, jer nemaju drugog izbora. Dakle fiksni kurs bi ih naterao da se discipliniju, to je njegova prava vrednost. On je podsticaj za reforme. Doduse, uvek mogu da uzmu kredite ali sa ustavno propisanim ogranicenjem javnog duga i informisanim javnim mnjenjem to bi bilo malo teze.

Speaker said...

@Milan Rakas
"Potrebe društva" je nepotrebno dugačka fraza, možete slobodno da je skratite i ostavite samo "redistribucija" ili "krađa", :) jer se sve o čemu vi ovde govorite, koristeći razne demagoške klišee i "ključne reči", poput "države" ili "suvereniteta" upravo na to svodi. To za šta se vi zalažete je nastavak etatističko-birokratsko-socijalističke pljačke monetarnim sredstvima tamo gde su fiskalno-reketaška sredstva nepodobna jer je njihova kriminalna priroda previše očigledna. Koliko sam ja u stanju da razumem, ovaj blog, i većina diskutanata na njemu smatraju to vaše "društvo" u smislu nekog entiteta sa nezavisnom egzistencijom a ne samo pukog imena za skup pojedinaca sa vlastitim interesima i slobodom izbora kako da ih ostvaruju za čistu fikciju, i zbog toga se zalažu za fiksni kurs ili druge još radikalnije transparentne i/ili tržišne monetarne varijante, kao što je recimo slobodna konkurencija valuta, koje onemogućavaju ili, barem, otežavaju državnim i paradržavnim mafijaškim strukturama lagodno presipanje u vlastite džepove i džepove njihovih parazitskih klijenata. A ta vaša kolektivistička zabrinutost nad ubogim čoporativnim fetišima koje bi fiksna valuta lišila sposobnosti da nam diskretno i fleksibilno zavlače ruku u džep do ramena meni lično najviše liči na lupetanja Udbi bliskih laži-eksperata poput Nebojše Katića ili saborno-šizodina pseudoekonomska bulažnjenja Branka Dragaša, što vas nepogrešivo identifikuje kao a) gotovo savršen proizvod decenijskog samoupravno-pravoslavnog ispiranja mozga u onoj mašini za indoktrinaciju i zatupljivanje koju srpske komunjare i nacisti imaju drskosti da nazivaju "obrazovnim sistemom" i b) teorijsku virgo intacta koja svoju samouko-neuku apologetiku inflatornog harača još uvek nije uspela da zaodene čak ni, recimo, nekakvim ubogim balkanskim derivatom polovnog kejnzijanstva, već pokušava da opravda boleštinu jednom potpuno posuvraćenom, intenzivno falš verzijom tribalno-marksističkog "zdravog" razuma, koja izgleda, hoda i kvače kao da su joj kernel u četiri ruke pisali Edvard Kardelj i Dobrica Ćosić :))) Ukratko rečeno, apage Satanas! :)))

Speaker said...

@Milan Rakas
Videh ovaj drugi post tek pošto vas solidno opaučih (nije da niste zaslužili, ali bih, da ste to napisali na početku, umesto svih onih dveroidno-kurirskih gluposti, sigurno imao nešto lakšu ruku :)) ), pa moram da vam kažem da, doduše, u tom drugom postu imate potpuno pravo, ali isto tako i da je u pitanju relativno banalan uvid, jer ekonomske nauka kao takva, uprkos svim metodološki i principijelno pometenim pokušajima njene "objektivizacije" i "scijentizacije" za poslednjih dvestotinak godina bez nekog temeljnog političkog i vrednosnog predznaka po svojoj prirodi niti postoji, niti može da postoji, pa je, na taj način, i ova priča o fiksnoj valuti u neprekinutom logičkom lancu direktno povezana sa samim temeljima liberalne i libertarijanske misli, i ovde problem nije samo u negativnom ekonomskom dejstvu koje sadašnja rešenja proizvode, već, ako je to uopšte potrebno isticati, njihovoj suštinskoj nemoralnosti sa tačke gledišta etike i političke filozofije individualizma. Te čak i jedan okoreli pragmatik poput sirotog, starog Speakera, na ovom mestu oseća potrebu da, s tek najminimalnijom dozom ironije, :) citira Mareja Rotbarda (čiji, kao što je g. Janković, verovatno najstameniji ovdašnji rotbardit imao prilike da više puta utvrdi, :) nikakav odveć zagriženi fan inače nije, što, opet ne znači da ne gaji duboki respekt prema njemu i većini njegovih ideja :) ): "Current free-market economics is all too rife with appeals to gradualism; with scorn for ethics, justice, and consistent principle; and with a willingness to abandon free-market principles at the drop of a cost-benefit hat." :)

Milan Rakas said...

@Speaker

Budite bez ikakve sumnje da sam Vam iskreno zahvalan na komentarima. Na oba. Siguran sam da ste ih napisali iz istinskog uverenja i svestan sam da ste uložili trud, razmišljanje, iskustvo, znanje i vreme. Iako vaši komentari ne idu meni u prilog, oni su mnog više, vrednije i značajnije, nego doprinos onog kukavičkog dela avangarde, koji ćuti, niti komentariše pozitivno, niti negativno. Vaši komentari, koliko god opori, teraju ljude misliti. Za mene, to je najveća vrednost.

Zato sam Vam iskreno zahvalan.

Slaviša Tasić said...

@Rakas,

evo drugi su već odgovorili, nemam ništa da dodam.

@Stevanović,

meni se čini da bi to bio jedan od onih predloga koji tipično ostanu ignorisani. Protivnici su zatečeni, nemaju argument protiv i znaju da im je najbolje da ćute, mediji i ne prenose jer se boje da ne kažu nešto glupo. Oko fiksnog se bar nešto raspravlja, kod monetarnih sloboda bi bilo kao da govoriš zidu. Kao kad ovde napišemo da je moguća i privatna policija.

Aleksandar Stevanović said...

I ovo je moje partikularno iskustvo. Bio na tribini u u subotu, nas svet uslovno receno.Kolju se oko fiksni/fleksibilni, meni muka da slusam pametan svet (za neke druge stvari) kako se muci, na valutnu konkurenciju se svi pocesali,i ono tipa, zesce dobro. Tojeevro na mala vrata sto svi hoce, a opet nema primedbe ne da EU, nema propasce evro (moze i dolar, sta hoces). NA testu vox populi nema greske i natupaviji nepogresivo preracunavaju na dve decimale.

Lighthouse said...

Rakas,

Da ne ponavljam, s mnogo čime što su Speaker, ili Stevanović, napisali se slažem. Meni je posebno zaparala uši i zabola se u mozak vaša tvrdnja da je "dinar javno dobro".

Ne, nije, dinar nije javno dobro. Stabilnost dinara je javno dobro, jer obezbeđuje merilo vrednosti. Dinar, konkretna kovanica, nije javno dobro, osim metala na kome je otisnut, ili papira i boje kojima je štampan. S izuzetkom onog dinara koji je prikupljen putem poreza ili drugog javnog prihodovanja države (na svim njenim nivoima). Sve ostalo je privatno dobro, odnosno privatna svojina, PRIVATNA. Otimanje istog kroz - u suštini lutrijsko - inflatorno oporezivanje (gde se ne zna tačno ko koliko i po kojim kriterijumima odvaja od svoje privatne svojine za "javno dobro") je nelegitimno, jednako kao da vam država preko noći iz čista mira javi da više niste 100% nego 98% vlasnik svog stana a da je onih 2% dodelila nekom drugom radi nekog pretpostavljenog društvenog cilja.

Još nešto: država nema prava da gradi taj most koji pominjete. Da, dobro ste pročitali: NEMA PRAVA. Ako nema para prikupljenih kroz javne prihode, onda NEMA PRAVA. Kao što vi ne možete da adaptirate svoj stan ako imate samo 100.000 dinara a treba vam 200.000. Ne možete da štampate još 100.000, koje niste zaradili. Tako država treba prvo da "zaradi" (tj. da stekne javni prihod oporezujući one koji su zaradili) pa tek onda da eventualno gradi most. Ili da se zaduži na finansijskom tržištu, ako ima kreditnog potencijala.

Vi u stvari tvrdite da nema privatne svojine, da je ona nešto privremeno, dobrom voljom države povereno pojedincu, pa država ima prava da to, obezvređujući vaš i moj dinar, to uzme nazad kad god joj/nam/im zatreba novi most. I to da uradi naslepo, ne otimajući planski i uređeno, kao kad oporezuje, nego naslepo, pa kome otme otme.

Milan Rakas said...

@Lighthouse

Moramo razumeti dve stvari:

1. Novac nema nikakvu vrednost (ne računamo onu vrednost novca u trgovini novcem samim). Ovo je FIAT novac, on ne predstavlja vrednost, kao što je to bilo sa novcem za vreme zlatnog standarda. Ovaj novac je najobičnija hartija, administrativni dokument koji služi za razmenu vrednosti i za oporezivanje.

Ako novac nema vrednost - kako je onda moguće da nam država, inflacijom, umanjuje vrednost novca? To onda nije moguće.

2. Potpuna je neistina da država prvo skupi porez - pa iz njega troši, kupuje robe i usluge, pravi mostove i puteve za potrebe svih. To je lako dokazati, ali ne znam zašto je tako teško razumeti.

Dokaz: Porez se plaća isključivo u novcu. Prema tome, oporezivanje - to je uzimanje novca. Kako može država da uzme novac, pre nego što ga porošnom da građanima, domaćinsvima, firmama? Niko drugi ne može da ubaci novac u opticaj, jer niko osim države nema pravo da emituje novac (ne govorim o depozitnj emisiji koje vrše banke, jer taj je novac u stvari dug). SVAKI POJEDINI DINAR KOJ SE NALAZI U OPTICAJU, PRVO JE POTROŠEN NA NEŠTO OD STRANE DRŽAVE, JER JE TO JEDII NAČIN DA UĐE U OPTICAJ. Država prvo troši, a tek onda uzima porez.

3. Nedopustivo je poređenje domaćinstva sa državom. Država ima monopol na emisiju novca, po tome se suštinski razlikuje od domaćinstava i svaka analogija je neprimerena. Država ne može da "ostane bez novca", jer ga ona emituje.

Lighthouse said...

Rakas,

Znam da je novac fiat, ideja za fiksni kurs i jeste da postane ne baš sasvim fiat nego s nekim elementima zlatnog standarda (u meri u kojoj je za nas u SRB evro zamena za zlato). A mi ovde upravo i raspravljamo o tome treba li preći na zlatni standard (u ovom slučaju na njegovu ublaženu varijantu vezivanja dinara za evro kroz domaće institucionalne aranžmane koji bi garantovali stabilnost kursa dinara prema evru.

Ad 2, pitanje je da li je starija kokoška ili jaje. Ipak. Da bi se sagradio most, ili napravio novi tenk, proizvođače moraš smestiti bar u neku baraku, radno ih obući, obezbediti im alate i dati im da jedu. U neradne dane neko treba da im svira i peva, a i taj treba da jede. To je sve neko već proizveo, ili u ovoj zemlji, ili se to pozajmi iz drugih zemalja. Država ipak dolazi na vrhu lanca ishrane. Država živi od građana, a ne obrnuto. Ne kažem da država ne može ništa dati građanima u vidu koordinacije poslova koje inače niko ne bi obavio, ali sve to dolazi na jednom višem nivou, kad je neka početna vrednost već stvorena.

andreas breme said...

tacno, vrednost (bogatstvo) se stvara od strane ljudi, ne stvara je drzava... sto je veca dodata vrednost bolji materijalni uslovi zivota za one koji je stvaraju...

Lighthouse said...

Moje prethodne komentare ne treba shvatiti tako kao da sam reterirao po pitanju je li fiksni kurs ODRŽIV u srpskim uslovima. I dalje mislim da nije, i utoliko mislim da je pošteno što je Đilas odustao od svog zahteva. Čovek je jednostavno shvatio da ne može imati i jare i pare, "širiti bogatstvo naokolo" (Obama: 2008) a istovremeno imati fiksni kurs - upravo je rekao da takav kurs ne bi uspeo opstati fiksiran ni 6 meseci (kao što, btw, nije ni bio 1990 ili 1994). Đilasovo odustajanje od fiksnog kursa ja shvatam kao priznanje: da takvi smo, i takav sam, hoću da država pravi i vodi kolhoze, da na silu nateruje mlade u školu do 19 godina starosti, da obezbeđuje besplatan gradski prevoz (ili grešim kad tvrdim da je car, pardon, Bus Plus, go?), da određuje ko sme da se razvija (na primer poljoprivreda, energetika, IT sektor) a ko ne sme (na primer turizam, jer se "niko od njega nije `leba najeo", pa ćemo ga zato gušiti protivustavnim zabranama i prohibicijama, a sve samo zato jer je lakše politički kontrolisati 1000 radnika na kolhozu nego 1000 vlasnika hostela, splavova, kafića ili samostalnih turističkih vodiča), da takav sam. Pošteno (od njega). Uz socijaldemokratski politički program doista ne ide fiksni kurs valute, o kome se čak mašta da bude zamena za zlatni standard, nego uz njega idu (to je već viđeno 1970-tih) ograničenja koliko možeš izneti para iz zemlje, inflacija, stagflacija, porezi do neba, porezi na sve, podržavljenje čega god se može, sve dok sistem ne pukne, dok sindikati ne zacare, a pankeri postanu estetski etalon. A po pitanjima ekonomije ja ne vidim razliku između Mićinovića i Đilasa, ne vidim razliku između Vučića i Đilasa, ili Koštunice i Đilasa. A što se fiksnog kursa tiče, on će biti moguć kada oni koji ga predlažu ne kažu (kao Đilas): narode, uz fiksni kurs ne samo da ćete nominalno nego i stvarno imati svaki mesec istu platu bez obzira na ekonomska kretanja, nego kad neko od predlagača stisne petlju da im kaže: narode, bolje je da stvarno znate kolika vam je plata (penzija) nego da vas neko stalno vara, a to ćete najbolje znati kad budete imali pouzdano merilo vrednosti, a to je dinar kursa fiksiranog, i to ODRŽIVO fiksiranog za valutu/valute koja/koje malo menjaju svoju vrednost. Penzioneri, jedan mesec ćete imati 21.000, drugi 19.000, treći 22.000 hiljade, i nikad nećete znati koliko do pred ček. Isto važi i za zaposlene u javnom sektoru, a po principu spojenih sudova i za mnoge druge zaposlene. Sindikati, kolektivni ugovori odsad mogu da definišu, u naj-najboljem slučaju, formulu, ali ne i svotu za isplatu. Ćate, danas vas je 100.000, sutra, u roku od mesec-dva, ako zatreba, može 20.000 vas da se nađe na birou, a onog tamo meseca da primimo još 10.000. Tako živi većina građana Srbije, red je da tako bude i državi i svima koji cuclaju s njenog vimena. Samo, sve to nije održivo dok većina građana Srbije ne shvati da nema lično nemaju ništa od toga što će primaoci državnog novca biti i dalje, bar nominalno, zaštićeni, dok je njima samima i dalje tako kako je.

hasd said...

Lighthouse, stalno potenciraš neodrživost fiksnog kursa, - a šta je sa evrom ili valutnom slobodom? Tu nema šta da pukne, ili da izdrži 6 meseci. Jedino može da pukne javni dug, i to ako im neko bude dao. Da li onda mogu da se igraju socijaldemokratije?
I zašto uporno istrajavaš u tome da su druge zemlje sa fiksnim kursom/evrom nešto totalno drugačije od nas, da smo mi neki sui generis, kad nismo.

Lighthouse said...

Hasd,
Zato što jesmo drugačiji, na primer od Bugarske. Pa čak i od BiH, i to svih njenih sastavaka, bar kad je u pitanju odnos prema privatnoj svojini.

Lazar Antonić said...

SVAKI POJEDINI DINAR KOJ SE NALAZI U OPTICAJU, PRVO JE POTROŠEN NA NEŠTO OD STRANE DRŽAVE, JER JE TO JEDII NAČIN DA UĐE U OPTICAJ.

Netacno. Drzava ne mora da potrosi nesto da bi se novac nasao u opticaju. Naprotiv, transferi od NBS ka drzavi su zabranjeni. Novac ulazi u ekonomiju tako sto komercijalne banke plasiraju sredstva privredi, pa se tek onda drzava 'namiruje' kroz poreze. Drzava, tj. NBS, ne odlucuje koliko ce novca da plasira bankama vec to otprilike cilja visinom kamatnih stopa, obaveznih rezervi i slicno.

Slaviša Tasić said...

Meni izgleda da je Rakas otkrio izvesnu Modern Monetary Theory čiji su poklonici prisutni na internetu. I dok imaju par dobrih poenti (i nekoliko katastrofalnih), on je preuzeo uglavnom ove loše i ovde pokušava da ih primeni na potpuno nepovezani problem kursa. Zato mu ovaj komentar izgleda tako van konteksta. Kao na primer to da "svaki dinar mora prvo država da potroši", ili ovo "Država ne može da 'ostane bez novca', jer ga ona emituje" -- tipičan MMT ali uopšte nema nikakve veze sa ovim o čemu govorimo. A i inače većim delom pogrešna i opasna teorija.

hasd said...

Rakas, podsetio si me na onaj vic kada trener kaze igracima: Ovde je bitna je jedna stvar, a to su dve stvari- rad, red i disciplina. Tako i ti kazes " moramo razumeti dve stvari" a onda ih nabrojis tri. :)
Uglavnom, ceo tvoj komentar je toliko pogresan, da ti treba dva dana da ti covek odgovori.
Ali sustina je da novac mora biti stabilan. Da bi bio stabilan on se mora odvojiti od politike. Najveci autoritet monetarizma Fridman je govorio da bi on radije zeleo da se ukine centralna banka l, a ako to ne moze onda da se postavi kompjuter koji bi po bezlicnom pravilu povecavao kolicinu novca po fiksnoj stopi (3 %). Dakle to je potpuno bezlicno pravilo koje ne zavisi od ljudske volje.
Ti medjutim pokusavas suprotno- pokusavas da vezes novac za drzavu i da ga politizujes. I onda toboz navodis neke dokaze, kao bila bi nezaposlenost. Ali nezaposlenost se ne leci monetarnim sredstvima, vec liberalizovanjem trzista i jacom zastitom privatne svojine. Kejnzijanci u Usa su u svoje vreme pokusavali da stampanjem para podsticu zaposljavanje. Na kraju su imali i porast nezaposlenosti i visoku inflaciju. To je ostalo zapamceno kao "stagflacija", fenomen koji postoji i u Srbiji danas.
To sto ti govoris su stare, raskrinkane ideje, i teorijski i prakticno, inflacionista a potom i kejnzijanaca 70-tih.

hasd said...

Lighthouse, bilo bi dobro da malo poblize objasnis te razlike, da vidim u cemu je stvar.

Milan Rakas said...

@Slaviša

Kazati da je neka teroija "veoma pogrešna i opasna" podseća na reči nekakve "ideološke policije". Ali sasvim sigurno ne priliči nekome ko se bavi naukom. "Opasna" - u kom smislu? Po društvo? Po partiju? Po Tita? Ovo je debata, i nije zaslužila da bude posmatrana s pozicije nekakve "tržišno-liberalne inkvizicije". Naravno, ne želim da Vam popisujem terminologiju ali mi savest nalaže da signaliziram eventualno zastranjivanje. Nadam se da nećete na kraju na sajtu uvesti cenzuru, gde će se svaki otpor liberalizmu označiti kao "opasna komunistička propaganda". (Ako baš do toga i dođe, kako teku stvari, šta da radimo - debatovećamo na nekom drugom mestu).

Od nekoga ko se bavi promišljanjem se ne očekuje da kaže da je neka teorija pogrešna - nego da navede argumente ZAŠTO je neka teorija pogrešna. Naravno, ako ima te argumente.

Osim toga veoma lako je pokazati da je MMT tesno u vezi sa pitanjem fiksnog kursa. Naime, fiksni kurs onemogućava emisiju novca, osim na osnovu izvoza, dok MMT predviđa suprotno - potpunu nezavisnost emisije od deviznih rezervi. Zato je krajnje razložno kritikovati fiksni kurs sa pozicije MMT-a.

@hasd

Jesam nabrojao tri stvari ali one prve dve samo treba razumeti, a treća i ne mora da se razume. Osim toga, drago mi je ako sam vas razveselio i nasmejao :))

Slaviša Tasić said...

Znači pogodio sam o čemu se radi.

Opasna je jer može da dovede do nekontrolisane inflacije, prosto je.

Milan Rakas said...

@Slaviša

Pogodili ste! A u Vašoj terminologiji rečeno, fiksni kurs je izuzetno opasan jer može da dovede do nekontrolisanog porasta nezaposlenosti a time i još goreg siromaštva nego u kom smo. Još je i prostije.

Anonymous said...

Pisao sam u ranijem komentaru, mislim da je fiksni kurs opasan jer drzava tada ne moze da krade gradjane inflacijom, pa rizikujemo da pribegne dodatnom zaduzivanju.

Mislim da je kradja inflacijom postenija i bolja nego kradja zaduzivanjem, a obe su losije od kradje oporezivanjem.

Kad bismo naterali drzavu da trosi onoliko koliko uzme porezom, odnosno da donosi budzet bez deficita (budzet sa deficitom po meni i nije budzet) odjednom bismo resili mnogo problema o kojima se ovde diskutovalo.

Anonymous said...

@Milan Rakas,
Kad drzava smanjuje nezaposlenost tako sto zaposljava prave i zdrave ljude da ne rade nista, to nikako nije korisno po drustvo.

Bolje je imati vecu nezaposlenost po vise osnova, prvo je sto je opterecenje drustva troskovima za neradnike manje, pa ce se nezaposlenost lakse smanjiti sama od sebe. Drugo je sto produktivnost zdravog i pravog stanovnistva koje atrofira u nesposobne debile nece biti zauvek izgubljeno za drustvo. Trece je sto ti neradnici najcesce nadju nacina da zloupotrebe polozaj i otezaju zivot produktivnim gradjanima.

andreas breme said...

Jovane, rekli ste sve sto sam i ja hteo da napisem, samo se u jednoj stvari ne slazem. Za mene je redosled sta je najgora kradja sledeci:
1. kradja inflacijom
2. kradja zaduzivanjem
3. kradja oporezivanjem

sto je nesto suptilnije lose to mi je gore...

Jovan said...

Andreas, ja sam poredjao po vremenskom faktoru i lakoci zastite od kradje, ne po suptilnosti.

Oporezivanje ima trenutni efekat, inflacija malo odlozen, a zaduzivanje jos vise odlozen. Sto je efekat vise odlozen moguce je vise para uzeti pre nego ljudi shvate sta im se desava.

Sto se tice zastite, od preteranog poreza to je utaja, od inflacije je koriscenje drugih valuta i kamatnim stopama, a od zaduzivanja je mogucnost zastite vrlo upitna, mozda nekom revolucijom.

Lighthouse said...

Hasd,
Iako kolektivizma pa i nacionalizma nije ne znam koliko manje nego u Srbiji, u Bugarskoj je znatno manje teorija zavere, antizapadnjaštva, antiamerikanizma, manje socijalističkog razmišljanja u običnom puku, više sviknutosti na kapitalizam, tržište, imovinske razlike, poštovanje prava svojine, skroman život kao pravilo a ku**enje samo kao izuzetak, štedljivost i marljivost, itd. Donekle, mindset karakterističan za bivše zemlje soclagera, a netipičan na ex-Yu prostorima (mada i tu ima promena). Politički se to manifestovalo tako što su celu deceniju i više liberali ove ili one vrste bili u vladama. A liberali, ovi ili oni, jaki su od 1990. do danas (danas u liku Pokreta za prava i slobode).

Pavle Mihajlović said...

@Lighthouse, zašto je valutni odbor moguć u Bosni a fiksni kurs u Makedoniji a nijedno nije moguće u Srbiji?

Anonymous said...

Evo primer zasto je dzaba trud oko fiksnog kursa.


"Dinkić je posle potpisivanja protokola istakao da će iz budžeta biti odobreno 3.000 evra popusta po vozilu, a građani će imati mogućnost da automobil uzmu na kredit na rok od pet godina, sa godišnjom kamatom od tri odsto. "

Kroativnosti drzave nema kraja, zaduze se po 5 posto, pa daju kredit po 3 posto za kupovinu luksuznog vozila (za nase prilike), od cega 3000 evra bespovratno poklanjaju.

Ja ne vidim drugi nacin da se ovakve stvari pobede, osim ogranicavanja zaduzivanja (najbolje na nulu).

link ka tesktu...

Speaker said...

@Jovan
Bez ikakve državne dotacije, ovde kod mene, tj. u po standardu i cenama prilično prosečnom delu proklete EU, :) oficijelna preporučena cena Fiata 500 L počinje na 10700 evra, a, s obzirom kakva je situacija na tržištu novih automobila (u poslednje vreme sam se nešto i poslovno petljao u toj oblasti, pa slučajno znam :) ), kada bih otišao kod dilera i zamahao štosom keša, imam utisak da bi desetak procenata nestalo kao nekom čarolijom :)) To je razlika od 400 evra, pa imam jednostavno pitanje, kamo onih 2600? :))

Anonymous said...

Ne znam kako se formira cena i zasto tolike razlike medju drzavama, al sve da je cena sa poklonom od drzave 7000 eura ne bi mislio nista bolje o celoj stvari.

Svaka subvencija je lopovluk, al ovde je primer upecatljiv jer su se toliko obezobrazili da subvencionisu konkretnu marku, model, cak i nivo opreme, mozda ce birati i boju karoserije.

Ja verujem da ne bi mogli tako da se ponasaju da svu potrosnju drzave gradjani placaju porezom, dakle odmah, a ne zaduzivanjem po znacajno povoljnijim uslovima nego prosle godine.

Speaker said...

@Jovan
Ne preostaje mi ništa do da se potpuno složim sa vama, samo me zanima kako to da u bednoj Srbiji isti model košta drastično (skoro četvrtinu) više nego u zemljama sa mnogo višim standardom, i, konsekventno (pošto ništa o srpskom tržištu automobila ne znam), da li je ovo generalna anomalija, to jest, da li u Srbiji kola još uvek, i posle svih ovih godina otkad sam je na svoju ogromnu sreću napustio, koštaju skuplje nego u Evropi, ili čak možda neki specifičan privatni dil Dinkića sa Italijanima za neki procenat od razlike u ceni ovog modela, a na račun ovaca koje u Srbiji izlaze (ili ne izlaze, ili "belolistaju", who cares, ovca je ovca :)) ) na izbore umesto da čiste i podmazuju oružje, i spremaju se da ovoj mafiji istrebe DNK do askurđela i kurajbera :))

Anonymous said...

Ne znam zasto je tolika razlika, al u Srbiji vozila generalno jesu nesto skuplja.

Ako cemo nagadjati, verovatno je glavni razlog slaba prodaja, koja ne stimulise trzisnu utakmicu i garantuje visoke marze. Osim toga, skup kapital (visoke kamate), pravna nesigurnost, mozda komplikovane procedure za uvoz, mozda neke druge stvari.

Srđan Mladenović said...

Možda se nešto i pomeri:
http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/375391/Blic-saznaje-Guvernerka-NBS-otvara-raspravu-o-fiksnom-kursu-dinara