Pages

13 November 2012

Zašto rastu cene?

B92 i analitičari opet brkaju vrednost funkcije sa prvim izvodom:

Cene u Srbiji rastu zbog prekomerne javne potrošnje i monopolskog položaja određenih privatnih i javnih preduzeća.

Zar ti monopolisti nisu već bili podigli cene do maksimuma? Kako ih onda sada ponovo povećavaju?

Monopoli možda imaju visoke cene, ali ne mogu stalno da ih povećavaju. Ako su problem visoke cene, vidite to sa monopolima. Ali ako govorite o rastu cena, obratite se Narodnoj banci.

23 comments:

0vernite said...

Moze li za nas laike ovde malo bolje objasnjenje? :)

Slaviša Tasić said...

Treba primetiti razliku između rasta cena, što je trend, i visokih cena, što je stanje. Inflacija je RAST cena tokom nekog perioda i u ovoj vesti govori se o tome, o rastu cena, ne o njihovoj visini.

Monopoli, ako postoje, su već do sada podigli cene koliko su mogli i oni više ne izazivaju inflaciju. I kad bi celom ekonomijom vladao samo jedan monopolista, on bi držao VISOKE cene, ali cene opet ne bi mogle stalno da RASTU, jer ih je već podigao do svog mogućeg maksimuma.

Rast cena, inflaciju, može da izazove samo centralna banka.

Nemanja said...

Kako je moguce da je ukrotiteljka inflacije omanula

U Srbiji vlada apokalipsa danas, visoka inflacija, pad GDP i visoka nezaposlenost..

hasd said...

"Rast cena, inflaciju, može da izazove
samo centralna banka."
Hipoteticki gledano, ako bi iz nekog razloga cena nekih proizvoda porasla(recimo hrane), dok sa druge strane cene onih proizvoda koje bi trebalo da padnu usled smanjenja traznje ne padnu(stickey prices), da li bi onda na papiru,u nekom vremenskom periodu, bila inflacija iako centralna banka nije stampala pare?

hasd said...

*sticky prices

Slaviša Tasić said...

Moguće je, moguće je i da iz inostranstva bude neki priliv ili svetske cene porastu itd... Ali to je obično par procenata gore ili dole. Kad je inflacija veća i traje godinama, kao u Srbiji, onda je jasno da je problem u centralnoj banci.

antitheist said...

Kad smo vec kod opsteg ekonomskog stanja u zemlji, evo ko je sledeci na listi za "spasavanje".
http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=11&dd=13&nav_id=660041

hasd said...

Slavisa, sta mislite o tvrdnji Nebojse Katica da glavni uzrocnik inflacije u Srbiji nije stampanje para vec finansijska nedisciplina.

politika.rs/pogledi/Nebojsha-Katic/PONAVLJACHI-MONETARNE-ISTORIJE.lt.html

antitheist said...

Ovde mozemo videti i da neki ekonomisti nisu nikad culi cuvenu recenicu jednog cuvenog cike, ko je 1976. godine dobio Nobelovu nagradu iz ekonomije, u kojoj kaze: Inflation is always and everywhere a monetary phenomenon.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2012&mm=11&dd=14&nav_id=660128

Slaviša Tasić said...

@hasd,

Uopšte mi nije jasno kako je uspeo da poveže nelikvidnost tj. nenaplatu dugovanja i rast cena. Nelikvidnost je inače opšti problem u regionu -- pa, rastu li cene u Crnoj Gori ili Bosni po 10% godišnje?

Ili probajte ovako -- ako NBS sada povuče 20% dinara i povisi kamatu, da li Katić misli da se to ne bi odrazilo na cene? Da li bi cene ipak nastavile da rastu zbog nelikvidnosti privrede?

@antitheist,

Hvala na linku, ovo je tragično -- kad ekonomisti tako osnovnu stvar ne shvataju nije čudo što nam razni Šoškići i Jorgovanke mažu oči celu deceniju.

Vladimir said...

Slaviša, ispravite me ako grešim - inflacija je aproksimacija funkcije cena (u zavisnosti od vremena) u određenoj tački grafika. :)

Slaviša Tasić said...

Tako je.

hasd said...

Slavisa, kako objasnjavate paradoks da Srbija ima veliku inflaciju a pad bdp-a i jacanje dinara?

Slaviša Tasić said...

pa to su različite stvari, najvažnija stvar u srbiji je priliv deviza iz inostranstva. od tog priliva velikim delom zavise i kurs i inflacija, pa tako može zbog većeg priliva istovremeno da jača dinar i rastu cene. to je redovno bio slučaj u prvoj polovini 2000-ih. u drugim periodima je obrnuto, dugoročnije dinar ipak polako pada dok cene rastu. sve u svemu kurs i inflacija ne moraju da budu bliski, posebno ne u kratkom roku. čak je to suština plivajućeg kursa, da kurs može da varira gore i dole a da ne bude inflacije.

a bdp je još slabije povezan sa njima. bdp se može inflatorno podsticati na kratak rok pa su zato donekle korelisani, ali to opet u srbiji ne važi toliko, jer je inflacija ionako očekivana. samo neočekivana inflacija podstiče bdp.

Lazar Antonic said...

hasd: Kurs se ne formira slobodno na trzistu. Nivo kursa u sustini odredjuje ponuda i potraznja za dinarima odnosno devizama. Kako NBS intervencijama (uglavnom prodajom deviza) utice na kurs onda ne cudi da se inflacija ne prenosi na kurs.

Inace to dovodi do jednog interesantnog fenomena koji omogucava rast BDPa u dolarima. Posto imamo vecu inflaciju od dolara a kurs se nije u potpunosti korigovao, onda je rast BDP-a u dolarima neminovan. Taj fenomen se naziva Realna apresiacija valute, i objasnjava rast BDP-a pogotovu u prvoj polovini 2000-ih.

Lazar Antonic said...

Sada sam video da kazete pad BDP-a a jacanje dinara. Mislim da je pad BDP-a 2008 - 2009 posledica depresijacije dinara a ne njegovog rasta. Valjda je dinar devalvirao tridesetak procenata u tom periodu.

andreas breme said...

Slavisa, i u valutnom odboru i fiksnom kursu dolazi do povecanja i smanjenja valute koja sluzi za podlogu pa me zanima kako to utice kod njih na inflaciju? Vidim u izvestajima da sve okolne zemlje imaju dosta nizu inflaciju a uglavnom su na navedenim rezimima?

Slaviša Tasić said...

Kod fiksnog ima inflacije ako valuta ulazi u zemlju u većoj količini. Ove evropske zemlje sa fiksnim kursevima su imale inflaciju i po 5-10% u godinama pre krize, zbog priliva novca. Ali ne može da bude hronične inflacije, cene se na kraju izjednače sa stranim i ne mogu više da rastu. A i kad prestane priliv, kao što je prestao zbog krize, onda bude obrnuto pa imaju deflaciju.

Milos said...

Ako sam dobro razumeo inflacija raste zbog rasta novčane mase?

M2 jan `12 - 463,687 mln rsd
sept`12 - 467,426 mln rsd

promena je 0,8%, a inflacija 9,5% u istom periodu

Ili sam verovatno nesto pogresno shvatio



Slaviša Tasić said...

Milose,

U Srbiji je M3 najbolje korelisana, pogledaj to (ja odavno nisam).

A čak i kod M3 to ne mora uvek da bude 1:1, posebno ne u kratkom roku. Što je duži rok korelacija je bolja.

Marko Paunović said...

Evo podataka za M3 (sheet 3)

http://www.nbs.rs/export/sites/default/internet/latinica/80/monetarni_sektor/SBMS04.xls

M3 januar 2012 1.48
M3 septembar 2012 1.62
rast 8,4% od pocetka godine

andreas breme said...

Zasto je M3 najbolje korelisana sa inflacijom?

Slaviša Tasić said...

Širi aregati su uvek bolje korelisani sa inflacijom, to je svuda tako. U Srbiji verovatno zato što M3 obuhvata i devizne depozite pa cene rastu i zbog priliva deviza ako ga ne prati jačanje dinara.