Pages

04 October 2012

Paralelni intervju

Čitalac Miloš nam preko Twittera predlaže da odgovorimo na pitanja koja su Krugmanu postavljena u Pressu. Evo da probam.

Da li je za jednu zemlju gori bankrot ili konstantna dužnička kriza?
Zavisi od zemlje, ali bankrot ponekad može da bude i bolje rešenje. Za Grčku je verovatno bilo bolje da je odmah bankrotirala nego da se godinama, možda i decenijama izvlači iz dužničke krize.

Deo EU zagovara oštru štednju. Smeju li takvu politiku da prihvate male nacionalne ekonomije, koje inače imaju nizak BDP i minimalan rast ili čak pad proizvodnje?
Male nacionalne ekonomije ne samo da smeju nego moraju da prihvate takvu politiku. One nemaju drugog izbora. Kod velikih ekonomija, bar u teoriji, potrošnja može da podstakne proizvodnju. Za male, to čak ni u kejnzijanskoj teoriji nije moguće, jer će potrošnja srazmerno više podstaći uvoz.

Koliko se u periodu krize smatraju opravdanim različiti vidovi državnih subvencija i zaštite domaće proizvodnje? Posebno ako su usmereni ka podsticanju izvoza?
Na ovo pitanje je čak i Krugman odgovorio sa "To može da bude problematično." Naši ekonomski novinari su u proseku levo od Krugmana. U Krugmanovim udžbenicima postoje lepi grafici koji objašnjavaju kako su i zaštita domaćeg tržišta i subvencionisanje izvoza izuzetno štetne politike.

Da li se recept stimulisanja potrošnje koji vi predlažete može primeniti na mikronivou, u porodici ili manjoj firmi?
Ako mene pitate ne može se primeniti ni na makro nivou, ali što se više ide prema mikro nivou to je apsurdnost ovakve politike vidljivija.

Šta mislite o MMF-u? Da li pomažu ili odmažu državama s kojima su sklopili aranžman?
U jednom smislu MMF pomaže državama jer im daje kredite jeftinije nego što bi inače mogli da dobiju, a sa druge strane ih donekle disciplinuje. Međutim, kad se pogleda šira slika, MMF tako stvara moralni hazard -- pomaže neodgovorne vlade i omogućava im da ne plate punu cenu svojih prethodnih odluka, čime na dugi rok ustvari pogoršava njihovu disciplinu.

Da li je potrebno da EU osnuje evropsku rejting agenciju, s obzirom na to da su sve tri rejting kuće koje vedre i oblače svetom finansija američke? 
Opet, čak i Krugman kaže da se mora razlikovati privatno i javno i da ne dolazi u obzir osnivanje evropske državne rejting agencije. Takođe, ni kod postojećih agancija uopšte nije važno "čije" su, gde su im kancelarije ili odakle su im vlasnici, pa nema potrebe o njima govoriti kao američkim, kao da one na neki način rade protiv Evrope. Međutim, najvažnije je reći da te agencije vedre i oblače samo zato što su im države, putem bazelskih regulacija, dale moć da vedre i oblače. To nisu firme koje na tržišnom principu nude svoju uslugu, već imaju privilegiju da se njihov rejting upotrebljava u regulatorne svrhe, što ih ustvari čini delom međunarodnog regulatornog sistema.

4 comments:

Miloš Grujić said...

Slaviša, Care! hvala mnogo. Svaka čast! Veliki pozdrav iz Banjaluke.

dr Marko Đogo said...

Slavisin odgovor na drugo pitanje mi je jasan, ali mi se cini da samo pitanje nije tako glasilo. Naime, kada se govori o stednji treba imati na umu da postoje njeni razliciti oblici. EU insistora na budzetskoj disciplini (stednji), sto nije isto sto i smanjenje agregatne traznje. Jer ne treba zaboraviti da naspram budzetske kontrakcije pokusavaju da izvedu monetanu ekspanziju i tako izbjegnu pad agregatne traznje. Osim toga, sama cinjenica da je neka zemlja mala ne znaci da je po definiciji nekonkurentna pa da rast agregatne traznje vodi trgovinskom deficitu mada je to nasa situacija.

Slaviša Tasić said...

Marko, ECB ustvari ne pokušava nikakvu monetarnu ekspanziju.

Ovo što je zemlja mala nije bitno zbog konkurentnosti, nego zbog srazmerno većeg učešća uvoza. To znači da se svaki stimulus, svako povećanje tražnje, velikim delom preliva u inostranstvo, kupuje se uvozna roba. To je slučaj u velikm zemljama, ali u mnogo manjoj meri, manje im je učešće uvoza.

dr Marko Đogo said...

Zanimljiva tvrdnja s obzirom na, prema nekima racunicama, 1000 milijardi evra jeftini kreditnih plamana ECB i oko 800 milijardi dolara od strane FEDa samo u zadnje tri godine, te stalne debate nebrojenih ekonomista o tome^funkcionise li monetarna?^
Ovo drugo objasnjenje prihvatama.