Pages

05 August 2012

Aferim



Lazar je u prethodnom postu dao link na odličnu odluku ministra poljoprivrede. Aferim, ovim putem treba da pođu i svi ostali ministri (da donose ovakve odluke, ne da linkuju), ali nisam siguran da će baš svi biti u stanju da prepoznaju štetu od zapošljavanja na izmišljenim radnim mestima.
Kako bilo, jedna štetočinska odluka velikog ljubitelja ad hok nasilja na tržištu je ukinuta, i to je dobro. Preciznije i tačnije bi bilo reći da potreba za angažovanjem pripravnika-konsultanata nikada nije ni postojala i da rad za prosečnu platu na nepostojećim radnim mestima koji se plaća iz budžeta nije socijalna kategorija. Ovi "konsultanti" su bili nipodaštavanje konsultantske profesije, sakrivanje činjenice da državni poljoprivredni fakulteti daju loš kadar, jer oni koji predaju na njima nisu u stanju da spoznaju poljoprivredu kao tržišnu i iznad svega granu koja nije sušastveno specifična i, konačno, sami nevoljnici koji su četiri godine morali mnogo toga da nauče (što ne znači da su iz kvantiteta dobili kvalitet) su dobili potpuno pogrešan signal da im je budućnost u poljoprivrednom potemkinovskom konsaltingu. Ovako malo boli ponekoga, ali ako se istraje na ukidanju takvih velikodušnih programa socijalne pomoći koji pretenduju na glumatanje drugačije realnosti, mogli bismo da se kao društvo maknemo iz duboke rupe. Ministar je rekao i jednu pogrešnu rečenicu, a ja ću ga parafrazirati - nemamo para, pa ne obnavljamo ugovore; bolje je dati te pare na ublažavanje posledica suše. Prava rečenica je da za ovakve stvari nikada ne može biti para, a da te pare ne treba da se daju na ublažavanje posledica suše. Zašto? Zato što se posledice suše rešavaju tako što se: (a) kupi osiguranje ili (b) uradi navodnjavanje. Meni je prihvatljivo da poljoprivrednici iz budžeta dobiju pomoć zato što je rod zbog suše smanjen, samo ako u taj isti budžet vrate ta sredstva u godini kada rod bude prosečan ili nadprosečan. Zašto bih ja kao nepoljoprivrednik plaćao što neko ne želi da upravlja rizikom svog posla? Dakle, ministar je trebalo da kaže da je suša baš strašna pojava, ali samo za one koji ne kupe osiguranje i da će shodno tome naredne godine ti ljudi sigurno pametnije postupiti. Na nivou koji se njega više tiče, a to je makro nivo, trebalo bi da postavi pitanje da li je prioritet Srbije da se dva vrlo osobena ministra iz kluba "Omanem u izjavama u najviše 85% slučajeva" nadmeću u neizgradnji puteva koji nam se baš neće isplatiti ako dobiju prefiks "auto", ili da novac za državne investicije usmerimo u sistem kanala, koji nam je, što bi rekao profesor Madžar, ostavila najbolja država koju su Srbi ikada imali, i proisteklo navodnjavanje.
I za kraj, još malo o grotesknosti konsaltinga. Vrhunsko dostignuće je da se značajno uvećao broj poljoprivrednika koji trampe pšenicu za veštačko đubrivo. Kakav program, takav i autput - kakvi menadžeri takav i autoput.

8 comments:

andreas breme said...

(a) kupi osiguranje

nema dostupne ovakve vrste osiguranja na trzistu.

p.s. morao sam da napisem... profesionalni defekt:-)

ridjobradi said...

@andreas breme


Evo prvi link kada se ukuca "osiguranje od suse" na Google:

http://www.deltagenerali.rs/active/sr-latin/home/vrsteosiguranja/node_1267620210/node_1274088703.html

Aleksandar Stevanović said...

Ne pisah ni ja napamet, osim ako Krilati Lav ne laze.

andreas breme said...

Izgleda da su poceli da rade, Generali je dosta okrenut poljoprivrednim osiguranjima. Poslednji put kada sam trazio za jednog klijenta osiguranje od mraza to nije bilo, pa sam isao istom logikom da onda nema ni za susu...

Dugujem i jednu ispravku od ranije. Bila je neka rasprava o osiguranju isto pa je neko pomenuo osiguranje od kvarova za automobile. Ja sam napisao da to osiguranje ne postoji za putnicke automobile, ali sam par nedelja posle toga dobio informaciju od regionalnog predstavnika jedne osiguravajuce kuce koja je prisutna i u Srbiji da rade tu vrstu osiguranja u Madjarskoj, Bugarskoj i jos par zemalja i da planiraju da pocnu i u Srbiji. Osiguranje bi prakticno bila produzena garancija i odnosila bi se na odredjene delove auta (motor...).

Anonymous said...

Komentar van teme, da probam nadomestim nedostatak spama od kad se Srdjan uzdrzava, a mozda ce nekom biti i zanimljivo. U pitanju je bizarno pozajmljivanje za renoviranje skola sa grejs periodom od 20 godina.

kanura said...

ne vidim sto je bitno da li je susa ili ne, profit je isti. Ako je trziste slobodno ne mogu vremenske nepogode uticati na profit, samo konkurencija utice na profit pojedinaca.

Aleksandar Stevanović said...

To je jedino slucaj (u proseku) ako drzava zabrani uvoz.

Vladimir said...

Bandu agronoma (konsultanata) koji izjedoše budžet Srbije treba raspustiti i pare pametno uložiti, recimo, u navodnjavanje! To je, inače, sada moderno, jer, eto, imamo sušu.
Ali, opet imamo jednu muku - državnih (t.j. taksama i porezima ubranih privatnih para) oko 5 mlrd $ iskoristićemo da se osposobi kanalska mreža, a vodu će zahvatati opet onaj koji ima mogućnosti za to - tako je - PRIVATNIK - jer će zahvaljujući vodi proizvesti više na istoj jedinici površine, a kada to proda, novac ide u njegov džep.
Šta je u svemu tome problem sa agronomima - novac poreskih obveznika uložen je u nešto što podrazumeva edukaciju kao uslov većoj produktivnosti na posedu. Navodnjavanje takodje ima cilj da poveća produktivnost, t.j. količinu robe. Reč je, očito, o proceni šta je isplativije, brže, efikasnije, a onda i opredeljenju.
Aleksandre, razumeo bih da se zalažeš za, recimo, ovakvu opciju:
Država našim parama osposobi osnovnu kanalsku mrežu, uradi prevodnice, ispuste i propuste, a onda ponudi u koncesiju čitav sistem, za toliko i toliko para, npr., malo više nego što je uloženo. Onda koncesionar kaže - sada će vas, gospodo seljaci, svako zabadanje pumpe u moju kanalsku mrežu, koštati toliko i toliko po kubnom metru ili šta već bilo.
To je onda prihvatljiv odnos kapitala, javnih finansija i tržišnih odnosa?!!? Po meni, ako dobro razumevam problem.