Pages

22 July 2011

Bankrot Grčke

Grčka, sa druge strane, jeste bankrotirala. Najnoviji EU dogovor od sinoć po prvi put podrazumeva ne samo pomoć ostalih članica i MMF-a, nego i odricanje privatnog sektora od dela duga.
Zemlja bankrotira na spoljni dug kada odluči da više ne vraća taj dug u celosti. Bankrot nikada ne znači obustavu celog duga, nego njegovo restrukturiranje. Umesto da vratite ceo dug, vi sa kreditorima sklopite dogovor da vratite na primer 70%, uz promenjene ročnosti i kamate. To se zove bankrot.

Grčki dogovor podrazumeva upravo to, ali sa jednom dodatnom opcijom koja omogućava da se to ne zove bankrot. Naime, bankama je ponuđeno da izaberu jednu od 4 opcije. Prva opcija je da ne urade ništa i nastave da drže svoj grčki dug kao i do sada.

Ostale 3 opcije daju upravo ono što se u slučaju bankrota radi -- menjaju iznose, kamate i ročnosti duga (možete izabrati manji iznos ali bržu otplatu i kamatu i slično). Takođe, ako izaberete jednu od ove tri, cela EU postaje garantor vašeg duga.

Očigledan cilj dogovora je bio da banke ne izaberu prvu, nego jednu od tri preostale opcije. To je onda ravno bankrotu, ali zbog samog postojanja prve opcije kaže se da banke nisu bile prinuđene da bilo šta urade, što znači da se to ne može zvati bankrotom. Formalno, Grčka nije obustavila dug, nego je zajedno sa EU ponudila druge opcije i banke su umesto rizika izabrale te druge opcije.

Sadašnja neto vrednost tri opcije je svim sigurno veća od vrednosti prve, od sadašnje cene grčkog duga, tako da će malo ko propustiti da konvertuje dug. Suštinski, to je bankrot Grčke.

5 comments:

Nemanja said...

"Zemlja bankrotira na spoljni dug kada odluči da više ne vraća taj dug u celosti. Bankrot nikada ne znači obustavu celog duga, nego njegovo restrukturiranje. Umesto da vratite ceo dug, vi sa kreditorima sklopite dogovor da vratite na primer 70%, uz promenjene ročnosti i kamate. To se zove bankrot."

A kako se zove situacija kada strana finansijska institucija kupi vase 10-godisnje drzavne obveznice, vasa valuta za 10godina depresira 40% u odnosu na stranu valutu. Potom stranci za kes od obveznica mogu da kupe manje svoje valute nego sto su dali na pocetku transakcije.

Rizik deviznog kursa?

Slaviša Tasić said...

Da. Efekat je isti, ali se drugačije zove.

Nemanja said...

Ekonomista Jeff Rubin to naziva bankrotiranjem, pretpostavljam zato sto je domaca valuta dolar.

"The U.S. Treasury has never defaulted in the classic sense of not paying its bondholders on time but that doesn’t mean it hasn’t short changed its foreign creditors before. Just ask Japanese insurance companies that loaded up on Treasury bonds during the 1970s, seeking the higher yields they were offering over the JGB (Japanese Government Bond).
The U.S. Treasury never missed a coupon payment and all the bonds were paid out 100 cents on the dollar. Only the U.S. dollar didn’t buy the same number of yen when those insurance companies cashed in their maturing 10-year Treasury bonds than it did when they bought them.
Between 1971 and 1981 , the U.S. dollar lost 40% of its value against the yen, leaving the Japanese insurance companies with a huge foreign exchange loss on their U.S. bond portfolios. In retrospect, those yield-hungry institutions would have been better off if they had invested in lower interest bearing JGBs."

Mada, cini mi se da je devalviranje vise povezano sa slomom Bretonvudskog sporazuma, nego nekakvo tendenciozno ponasanje.

I iznosi zanimljivu tezu da su Kinezi sledeci.

"For the People’s Bank of China, which is long a trillion or so dollars of U.S. Treasury bonds, it is impossible not to notice the game of debt brinkmanship currently being played in Washington.

Given the size of the trade imbalance between China and the U.S., it is not difficult to imagine an even larger depreciation of the greenback against the Yuan over the next decade. Indeed, the greenback could easily lose half its value against the Yuan over the course of a 10-year Treasury bond."

Slaviša Tasić said...

To radi svaka zemlja koja ima dug i koja može da se zadužuje u svojoj valuti. UK je posle rata imala veći dug i brže ga smanjila, jer je imala još veću inflaciju.

Ali to nije bankrot, to je samo posledica domaće inflacije. US (ni UK ni bilo ko) nisi imale inflaciju zato da bi smanjile dug, nego zbog kejnzijanskih politika 60-ih i 70-ih. Naravno dobro im je došlo i što je dug skraćen, ali ukupna šteta od inflacije je mnogo veća od koristi realnog smanjenja spoljnog duga.

Срђан said...

"Ali to nije bankrot, to je samo posledica domaće inflacije. US (ni UK ni bilo ko) nisi imale inflaciju zato da bi smanjile dug, nego zbog kejnzijanskih politika 60-ih i 70-ih. Naravno dobro im je došlo i što je dug skraćen, ali ukupna šteta od inflacije je mnogo veća od koristi realnog smanjenja spoljnog duga."

Kako za koga. Državni dug, bankrot, preliva se inflacijom na stanovništvo i (deo) privredu.