Pages

09 May 2010

Grčka kriza i regulacija

Ima nekih zanemarenih sličnosti između svetske finansijske krize i grčko-evropske krize duga.

EU pomaže Grčkoj zato što je i sama u panici od širenja krize na druge zemlje. Ali koji su mehanizmi širenja krize? Jedan je da će se, ako se Grčka pusti niz vodu, rizik proširiti i na zemlje poput Španije, Portugala i drugih, što će onda i njihove vlade dovesti u situaciju da ne mogu pozajmljivati i stvoriti novi ciklus krize. Ali to je, sudeći po sadašnjem rastu procene njihovih rizika, ipak manji problem.

Veći problem je što grčki dug drže banke i što će sa Grčkom bankrotirati i banke. I tu dolazimo do sličnosti sa finansijskom krizom. Zašto banke drže toliko grčkog duga? Zato što, da bi ispunile standarde kapitalne adekvatnosti određene Bazelskim dogovorom, moraju ulagati u hartije koje nose najmanji ponder rizika. Bazelski kriterijumi su svim državnim obveznicama OECD država dali najmanji ponder rizika, jednak AAA obveznicama. U praksi, to znači da ako date komercijalni kredit firmi, za svakih 100 evra kredita morate imati 8 evra kapitala. Ali ako umesto izdavanja kredita kupite 100 evra obveznica grčke vlade, to ne morate podržati kapitalom. Pošto banke gledaju da sa minimalnim kapitalom ostvare dobar odnos rizika i profita, ova regulacija je sistematski podsticala kupovanje državnih obveznica zemalja kao što je Grčka.

Druga stvar, sada gotovo svuda u Evropi i svetu postoji državno garantovanje depozita. Ako evropske banke počnu da propadaju, to neće biti problem samo za banke, nego i za vlade, odnosno za poreske obveznike -- države će morati da isplate praktično sve depozitore u svim bankama. Ako to krene, lako dolazimo do situacije u kojoj će praktično cela EU morati da objavi bankrot.

Problem grčke države je što je sebe uvalila u dugove, ali problem svih ostalih država je što je opasnost od širenja krize tolika. Zajednička Bazelska regulacija je doprinela izloženosti banaka lošem dugu, a opšte državno osiguranje depozita je stvorilo situaciju u kojoj privatni finansijski problemi mogu prerasti u budžetske katastrofe.

21 comments:

VladimirV said...

Znaci ne treba da postoji regulacija adekvatnosti kapitala banaka? I ne treba da postoji osiguranje depozita? Ko bi hteo da drzi stedne uloge u takvim bankama bez regulacije adekvatnosti kapitala i bez osiguranja depozita i kakva bi bila stabilnost bankarskog sistema?

Slaviša Tasić said...

Regulacija depozita uvedena je na mala vrata 1930-ih. Bankarstvo je sasvim lepo funkcionisalo i pre toga.

Pogledaj na primer radove Charlesa Calomirisa sa Kolumbije o tome.
http://ideas.repec.org/f/pca421.html

Ili ovaj moj post.

Ivan Jankovic said...

A najbolje bi bilo da se ukine bankrastvo sa frakcionalnim rezervama, tj uvede sistem 100%nih zlatnih rezervi, gde ulozi od depozita po vidjenju ne bi smeli da se transformisu u kredite. Tad ne bi bilo ne samo mogucnosti za paniku ni "potrebe" za "osiguranjima" depozita, "regulacijama adekvatnosti" ili bailoutima, nego ni samih poslovnih ciklusa.

http://mises.org/books/desoto.pdf

VladimirV said...

FDIC je osnovan 1933, od tada do 1980-ih (do Reganomike) uopste nije bilo ni jedne bankarske krize u Americi, a pre toga je bankarstvo funkcionisalo bas lepo - hiljadu panika, recesija, depresija,... znaci drzava MOZE da poveca stabilnost finansijskog trzista.

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_banking_crises#20th_century

20th century
-Great Depression, the worst systemic banking crisis of the 20th century
-Panic of 1907, a U.S. economic recession with bank failures

19th century
-Panic of 1893, a U.S. recession with bank failures
-Panic of 1890
-Panic of 1884
-Panic of 1873, a U.S. recession with bank failures, followed by a 4-year depression

itd.

Slaviša Tasić said...

Uzrok tih kriza je nešto sasvim drugo, zvano "unit banking", regulacija nad regulacijama koja je sve to vreme postojala u SAD -- zabrana bankama da imaju filijale.

Slaviša Tasić said...

Ivane, zabrana frakcionog bankarstva je takođe regulacija. Ja kad stavim pare u banku ja ZNAM da će oni iz mog depozita da dele kredite, svestan sam da postoji frakciono bankarstvo, ali to je rizik koji hoću da preduzmem. Nije to nikakva prevara da bi bilo osnova za zabranu.

Ivan Jankovic said...

Vladimire,

"stabilnost" bankarskog sistema uopste nije stvar pozeljna sama po sebi. Ako stvara moralni hazard i ohrabruje inflaciju i poslovne cikluse, onda je bolje da takav sistem bude "nestabilan" nego "stabilan".

Naravno da nije bilo panika posle 1930ih ali samo zato sto je uvedena garancija depozita, ne zbog "mudrih regulacija". Mi mozemo nacionalizovati sve banke kao sto je prakticno slucaj u Americi, gde vlada garantuje sve depozite. Naravno da onda nece biti panika. Ali ne vidim da je to neki ideal, ne?

Inace, za toliki broj bankrota u Americi pre Velike depresije ima vise faktora; jedan od njih je pomenuo Slavisa - zabrana osnivanja podrzunica banaka preko granica drzava, a nekad i u drugim mestima, sto je smanjivalo kapitalizaciju banaka, i cinilo ih podloznim krizama. U Kanadi, gde nije bilo slicnih restrikcija ni jedna banka tokom Velike Depresije nije propala. Ni jedna. Iako oni nisu uopste imali centralnu banku u to vreme! Dalje, Amerikanci su i u 19 veku imali citav niz regulativa i intervencija u monetarnom sistemu koji su odradjivali veliki deo posla centralne banke. Kreditna inflacija je bila sastavni deo sistema isto kao i posle uvodjenja Feda. Besmisleno je da bankarske panike pripisujes trzistu kad su one jednako bile posledica drzavnih intervencija.

Sto se tice regulative posle Regana, Kanada nikad nije razdvajala investiociono od komercijalnog bankarstva. Ogranicenja koja je Njudil uveo u Americi, a koja su ukinuta "kobnom deregulacijom" 1990ih, nikad nisu postojala u Kanadi. Pa imaju najstabilniji bankarski sistem na svetu jos uvek. Kako je to moguce? Ako je mudra regulativa iz vremena 1930-ih uzrok stabilnosti sistema u SAD?

Marko Paunović said...

Kada sam prvi put cuo za unit banking nisam mogao da verujem da je tako nesto bilo gde postojalo...

Ivan Jankovic said...

Slavisa,

ne bih se slozio da je zahtevanje 100% rezervi regulacija. Regulacija je zabrana koriscenja robe kao novca. Kad bi se ta zabrana ukinula sutradan dolar i evro ne bi vredeli nista. U takvoj situaciji se postavlja pitanje da li ti kao bankar i ja kao stedisa imamo pravo da napravimo dil koji ce da spoji ugovor o zajmu sa ugovorom o depozitu u jedan. Da tebi omoguci da kreiras kredit od dela mog depozita. Ti kazes da to nije prevara. Ali to jeste bilo tretirano kao prevara u svim tradicionalnim pravnim sistemima, i rimskom, i u vreme arapskog kalifata i u evrospkom srednjem veku, i um kontinentalnom pravu i u common law. Tek od 19 veka pod uticajem bankarskog lobiranja sistem sa frakcionalnim rezervama se smatra pravno legitimnim. Banke dobijaju pravo da kreiraju novac "out of thin air". I od tada pocinju finansijske krize, manje vise. Razlog je sto se remeti ekonomska kalkulacija - vestackim povecanjem novcane mase kreira se prinudna stednja koja zapravo ne postoji realno i navode ljudi da ulazu vise nego sto mogu da "svare". No to je vec druga tema.

Slaviša Tasić said...

Frakcionalno bankarstvo postoji otkad postoji bankarstvo, ne znam da je ikad tretirano kao prevara.

Ovaj deo ispod ne razumem, ne znam kako hoćeš da objasniš da zabrana toga nije zabrana ugovora. Ja hoću da sklopim ugovor sa bankom u kojem im ja dam pare i znam da će ih oni posle dati Marku. Ja se ne bunim, Marko se ne buni, banka se ne buni. Zašto onda zabrana?

"Regulacija je zabrana koriscenja robe kao novca. Kad bi se ta zabrana ukinula sutradan dolar i evro ne bi vredeli nista. U takvoj situaciji se postavlja pitanje da li ti kao bankar i ja kao stedisa imamo pravo da napravimo dil koji ce da spoji ugovor o zajmu sa ugovorom o depozitu u jedan. Da tebi omoguci da kreiras kredit od dela mog depozita."

Željka Buturović said...

"A najbolje bi bilo da se ukine bankrastvo sa frakcionalnim rezervama, tj uvede sistem 100%nih zlatnih rezervi, gde ulozi od depozita po vidjenju ne bi smeli da se transformisu u kredite."

kome se ne svidja frakciono bankarstvo moze pare da drzi u sefu. problem nije u frakcionom bankarstvu nego u socijalizaciji rizika koje ono nosi.

Ivan Jankovic said...

Slavisa,

Nije dovoljno da se strane saglase pa da ugovor bude legitiman. Ti i ja se mozemo slobodno saglasiti da sam ja vlasnik 100% automobila i da si ti vlasnik 100% istog automobila. Sa filozofske strane, nista nije sporno: ti i ja smo seli, dogovorili se, niko treci nije ostecen, niko nikoga nije prinudio na ugovor. Ali, priznaces da bi takav dil bio besmislen. Ne mozemo i ti i ja istovremeno biti vlasnici iste imovine. Sustina privatne svojine je da iskljucuje sve druge iz vlasnistva.

Po istom principu, ne mogu ja biti vlasnik istih 5 unci zlata, i ti kao bankar. Ako ti ja dam oroceni depozit, onda je to druga stvar - onda ti predajem vlasnistvo nad mojom imovinom u narednih godinu dana recimo, i to mozes "moje" pare da koristis kako god hoces, ukljucujuci i njihovu transformaciju u kredit nekom trecem licu ako ti se tako svidja. Ali, ako ti ja poverim 2 unce zlata na cuvanje (to je sustina ugovora o depositu) onda ti ja ne predajem vlasnistvo nad tom inovinom. Ne dajem ti kredit. Ti si samo zaduzen da cuvas moju imovinu, i ja mogu da povucem ulgo kad god pozelim. Pristao ja ili ne, "ugovor" kojim se dozvoljava transformacija time deposita u zajam je validan jednako kao i nas hipoteticki "ugovor" da smo obojica istovremeni vlasnici 100% vrednosti istog automobila.

Tradicionalno, posebno pre 19 veka, banke su mogle da naplacuju samo takse na te usluge. U Staroj Grckoj, RImu, u arapskom svetu pod Abasidima i Umajadima, u Srednjem veku, sve do u 19 vek, frakcionalno bankarstvo je smatrano kradjom i prevarom (common law je prvi dozvolio FRb ako se ne varam). Ali, posto su bankari uvideli da se bolje moze zaraditi eskrpoprijacijom para stedisa, korak po korak izlobirali su parlamente i sudove da dozvole eksproprijaciju, tj koriscenje delova time deposita za "kreiranje kredita".

Ivan Jankovic said...

Zeljka:
"kome se ne svidja frakciono bankarstvo moze pare da drzi u sefu. problem nije u frakcionom bankarstvu nego u socijalizaciji rizika koje ono nosi."

Frakciono bankarstvo ne nosi nuzno socijalizaciju rizika. Najcesce da, ali to je samo zato sto postoji centralna banka koja omogucava simultanu kreditnu inflaciju privantim frakcionim bankama. Ako zamislimo da postoji sistem slobodnog bankarstva, gde privatne komercijalne banke operisu sa frakcionim rezervama, (ali bez centralne banke), taj sistem ne bi nosio socijalizaciju rizika. Naprotiv, banka koja izda previse fiducijarnog novca (kredita bez pokrica u zlatnim rezervama) suocila bi se sa odlivom zlata jer bi klijenti drugih banaka koji su poslovali sa njenim klijentima hteli da konvertuju svoje IoUs u zlato. Zato u takvom sistemu postoji unutrasnja kocnica preteranoj kreditnoj inflaciji.

Ali, problem je sto takav sistem skoro nikad nije postojao, ili i kad je postojao na kratko bio je vrlo nestabilan, i po pravilu vodio uspostavi centralnih banaka, ili drugih mehanizama za kartelsku kooridinaciju uz pomoc drzave da bi se olaksalo pravljenje inflacije. Socijalizacija rizika nije inherentna FRB kao takvom, vec sistemu drzavnih intervencija za koji banke po praviliu optiraju da bi mogle da slobodnije infladiraju (preko "zajmodavca zadnjeg pribezista" koji treba da ih izvuce kad stedise navale da konvertuju svoje uloge itd, poput centralne banke recimo).

VladimirV said...

Ne znam da je FDIC-u ikad trebao bailout do sada? Znam samo da je FSLIC-u trebao bailout od 150 milijardi dolara - FSLIC je bila institucija za osiguranje depozita stedno-kreditnih asocijacija a ne banaka.

Pogledajte ovaj youtube video, profesor Robert Shiller sa Jejla predaje o bankarskim krizama:

13. Banking: Successes and Failures
http://www.youtube.com/watch?v=q5u1xJVXurk&feature=related

Robert Shiller prica o bankastvu od 11:00-og minuta i o bankarskim krizama od 44:00-og minuta - o bazelskoj regulaciji, o savings&loan krizi 1980-ih i o Ronaldu Reganu i njegovom verovatnju u slobodno trziste i o recesiji 1991, o krizi u Meksiku 1994, krizi u zemljama jugoistocne Azije 1997-98, o krizi u Argentini 2000-2002, o subprime krizi 2000-ih i o propasti britanske banke Northern Rock i americke investicione Bear Stearns i njena dva hedz fonda, pogledajte ceo video, besplatno Jejl obrazovanje! I zanimljivo je.

Slaviša Tasić said...

Ne vidim u čemu je problem ako nekoliko ljudi dobrovoljno pristane da razvodnjava svoja vlasnička prava. Ako ti i ja potpišemo da smo vlasnici 100% automobila, to je naš problem -- zašto je posao nekog drugog da nam zabrani da to uradimo? Ima li to neke eksterne efekte na ostale - nema. Ako dođemo na sud, sud može da protumači taj ugovor 50:50%, ili već u zavisnosti od okolnosti. Zašto bi besmislenost bila osnov za zabranu? Trgovina organima je za većinu ljudi još besmislenija od frakcionog bankarstva pa je branimo jer je u pitanju sloboda akcije i ugovora. Ispada da je frakcionalno bankarstvo jedini victimless crime koji treba priznati.

Marko Paunović said...

Vladimire,

Osnovni problem sa osiguranjem depozita je njegov stetan efekat na konkurenciju u bankarskom sektoru.

Zamisli kakav bi efekat imao propis koji kaze "drzava garantuje da ce, ukoliko ti se auto pokvari pre nego sto bude 5 godina star, da ti kupi nov isti takav". Sustina je da bi to dovelo do pojacane cenovne konkurencije, a da bi kvalitet autobila odjednom postao manje bitan.

Kupci bi poceli da vise racuna vode o ceni i izgledu, a manje o tehnickim karakteristikama automobila, izdrzljivosti, kvalitetu izrade i slicno. Na dugi rok, svi bi pravili nekvalitetne automobile, jer zasto ulagati u kvalitet kada kupce to ne zanima. A kupce ne zanima zato sto kakav god auto da kupe, ne snose pun trosak svog izbora.

Isto to se desava i sa osiguranjem depozita - deponente vise ne zanima kvalitet banke, rizicnost poslovne politike, kapitalizacija i slicno, zanima ih samo visina kamate. Odnosno, ukoliko i vode racuna o kvalitetu banke, vode racuna samo zato sto NE VERUJU da ce drzava zaista imati para da ispostuje garanciju za depozite.

Jasno je da od ukidanja osiguranja depozita sada nema nista, previse se ljudi previse naviklo na to. Ali, treba prosto biti svestan da je taj sistem daleko od optimalnog i da stvara brojne probleme.

Kakvi su makro efekti svega toga? Bankarske krize se redje desavaju, ali kada se dese nisu limitirane na nekoliko banaka tu i tamo, vec sa sobom mogu da povuku i celu drzavu.

Željka Buturović said...

"Ali, ako ti ja poverim 2 unce zlata na cuvanje (to je sustina ugovora o depositu)...

nije to sustina ugovora. ako hoces da ti banka cuva 2 unce zlata, iznajmi sef u toj banci i tvoje zlato ce biti na sigurnom. banke prodaju i tu uslugu koja se ocito razlikuje od otvaranja racuna.

"Frakciono bankarstvo ne nosi nuzno socijalizaciju rizika."

znam da ne nosi nuzno, zato i kazem da nije problem u njemu nego u osiguranju depozita koje pojedinacne rizike pojedinacnih ulagaca u pojedinacnim bankama pretvara u kolektivni rizik svih gradjana u sve vecem broju drzava.

"Ali, posto su bankari uvideli da se bolje moze zaraditi eskrpoprijacijom para stedisa, korak po korak izlobirali su parlamente i sudove da dozvole eksproprijaciju, tj koriscenje delova time deposita za "kreiranje kredita....Socijalizacija rizika nije inherentna FRB kao takvom, vec sistemu drzavnih intervencija za koji banke po praviliu optiraju"

ne optiraju (samo) banke nego pre svega gradjani. osiguranje depozita je veoma popularno. i ja kazem da socijalizacija rizika nije logicki inherentna frakcionim rezervama - zato, za razliku od tebe, ne zagovaram njihovu zabranu. samo postoji tendencija koja je rezultat ne zavere banaka nego odbijanja ljudi da snose posledice svojih odluka te mogucnosti da to odbijanje sprovedu u demokratskom okruzenju.

Ivan Jankovic said...

OD cele ove knjiske rasprave oko FRB nisam stigao da pohvalim post. Mislim da bi ovo trebalo da negde objavis.

Ivan Jankovic said...

Slavisa,

FRB nije victimless crime. On kreira inflaciju kredita koja vodi obezvredjivanju dohotka trecih lica. Bankari i osobe koje dobijaju kredite prve profitiraju, svi drugi gube. To ti je kao sa krivotvorenjem kovanica: frakciona banka radi isto sto i falsifikator koji stavi lazni pecat ili razvodni zlatni novcic sa 20% srebra ili bakra. Kreira lazni novac koji ne postoji, odnosno kreira vlasnicko "pravo" na dodatnu jedinicu bogatstva koja ne postoji u realnosti.

Ne mogu postojati nekonzistentna vlasnicka prava. Kako korporacija moze imati 140% akcija ili nas automobil 200% vrednosti? Isto tako ne moze postojati 160% novcane mase, nego samo 100%. Prava analogija za FRB je da ti i ja kupimo zajednicki automobil, definisemo se obojica kao 100% vlasnici, i onda kad se automobil pokvari, trazimo odstetu za dva automobila! U pravu si da bi sud verovatno presudio da smo vlasnici po 50% ali je poenta sto u slucaju banaka on presudjuje da ima 200% novca!

Ako klasicni, standardni falsifikator radi prevaru, onda je radi i frakcioni bankar. U oba slucaja je po sredi samo prividno victimless crime.

VladimirV said...

Marko Paunović said...
Ako banka ne moze da nadje jeftiniji izvor finansiranja od placanja preko 9% kamate na stednju, to nesto znaci.

Da mi drzava ne garantuje depozit, bolje bih razmislio o tome sta to tacno znaci. Ovako me bas i ne zanima.

===================================

Kamata na orocenu stednju u EUR-ima u UniCredit banci je do 5,5%:

http://www.unicreditbank.rs/?jez=&p=402

Unknown said...

Dobar dan,

Trebate li bez osobnog ili poslovnog kredita bez pritiska i uz brzu suglasnost? Mi smo vam u Global Financeu pružili prave zajmove kako bi zadovoljili vaše potrebe.

Naš proces uključuje;

* INTERES NISKOG RATA!

* FAST LOAN PRODAJA!

* LAKO I STRES SLOBODNO OBRADU.

* GARANTAN DAN PRIJE NAMJENE DAN!

* 100% POVJERENJE I GENUINO!

Obratite nam se sada za više informacija o ponudama za kredit i okončat ćemo vaše financijske probleme

Kontaktirajte nas putem:

EMAIL: sarahharvey@myglobalfinancefund.com