Pages

30 January 2015

Fiskalna pravila u Srbiji

Fiskalna pravila u Srbiji su ustanovljena Zakonom o budžetskom sistemu iz 2011, u članu 27e. Ona se tiču pravila pod kojima se mora voditi fiskalna politika - predviđa ograničavajući faktor za visinu javnog duga i visinu budžetskog deficita. Prema njima, ukupan javni dug ne može da bude viši od 45% BDP-a, ne računajući troškove nastavle po osnovu restitucije, a fiskalnu politiku treba voditi tako da na srednji rok fiskalni deficit iznosi najviše 1% BDP-a.

Kakvi su rezultati ovih ograničenja? Blago rečeno, nikakvi. Javni dug je krajem novembra prema metodologiji Ministarstva finansija činio 69,2% BDP-a. Sa obzirom na određene manjkavosti ove metodologije koja potcenjuje visinu javnog duga i na dodatno zaduživanje u međuvremenu, ova cifra je trenutno sigurno veća. Ali šta je sa visinom deficita? Donja tabela pokazuje iznos stvarnog deficita  u % BDP-a (podaci NBS) za prethodne godine sa maksimalnim deficitom republičkog budžeta izračunatog na osnovu formule iz Zakona o budžetskom sistemu. 

Godina
Stvarni deficit
Dozvoljeni deficit
2011
-3.9
-1.0
2012
-5.4
-0.4
2013
-4.5
-2.9
2014
-5.1*
-0.5
                                     *za prva 3 kvartala

U Srbiji uopšte nije problem doneti zakone, jer uopšte nije neophodno poštovati ih. Vladavina prava je još uvek misaona imenica. Naročito je lako kršiti konstantno zakone za čije sprovođenje i nadgledanje niko nije nadležan ili nema efektivnu moć da to uradi (Fiskalni savet koji je ustanovljen istim ovim zakonom nema mogućnosti da utiče značajno na fiskalnu politiku izvršne vlasti, osim da organizuje konferencije za štampu ili da neformalnim kanalima pokuša da nametne svoje viđenje koje, naravno, ne mora uvek biti tačno ili svrsishodno). 

Ono što bi moglo da malo olakša ovaj problem u budućnosti je unošenje fiskalnih pravila u Ustav i davanje veće nadležnosti Ustavnom sudu - ukoliko budžetski deficit dostigne određeni nivo (na primer, kada se približi zadatoj granici ali pre nego što je pređe) da se automatski daje upozorenje koje bi nateralo Vladu da smanji deficit dok bi u slučaju iznosa deficita većeg od predviđenog bilo automatski pokrenuto izjašnjenje o poverenju vladi u parlamentu. U slučaju da vlada dobije poverenje i ne smanji deficit na granicu dozvoljenog, da predsednik Ustavnog ima obavezu da raspiše prevremene parlamentarne izbore. 

Ovo rešenje naravno nije savršeno, ali bi verovatno dalo bolje rezultate nego sadašnje. Međutim, u Srbiji se niko ni Ustava ne drži kao pijan plota, jer je kosovski dodatak na plate još 2010. proglašen neustavnim ali se i dalje primenjuje. Dakle, ni ovo nije nikakva garancija, ali je političarima ustav mnogo teže kršiti nego običan zakon jer su političke posledice često teže.

1 comment:

Nemanja said...

Mihailu toplo preporucujem Disquisition on Government Dzona K. Kalhuna, ovde ima besplatno, posto mi se cini da Mihailo ne razume funkciju Ustava.

To nije knjiga, to je sveti gral koje svako srpsko dete kad se rodi treba da dobije uz kartonsku kutiju u kojoj ce da spava uf, pardon, te kutije behu samo u Finskoj :D Pa dobro, umesto Biblije tu knjigu da dobije i cuva na stolu dok ne nauci da cita, a onda da je proucava svakoga dana do dana Sudnjega..

Kolika je samo velicina Dzona Kalhuna da, iako je odavno pocivsi, on i danas razbija mnoge kao sto je npr Ajn Rand:

"I intentionally avoid the expression, selfish feelings, as applicable to the former; because, as commonly used, it implies an unusual excess of the individual over the social feelings, in the person to whom it is applied; and, consequently, something depraved and vicious."

"Vrlina sebicnosti" nikada ne moze postojati, vec samo nuzproizvod sebicnosti, kao sto je nuzproizvod sranja ciscenje organizma, ali sranje nije vrlina.