Pages

14 July 2013

Rad u Kyklosu

Mnogi od vas su upoznati sa mojim viđenjem uzroka svetske finansijske krize: kriza je najvećim delom posledica obimne i prekomplikovane finansijske regulacije, koja je donela: a) konfuziju u pogledu rizičnosti različitih vrsta kredita i papira, b) unifikaciju ponašanja u finansijskom sektoru, tendenciju da se svi usmere na slične vrste navodno sigurne aktive. Kad se ispostavi da izvesna aktiva baš i nije tako sigurna (vidi pod a), implodira gotovo ceo finansijski sektor.

Sada mislim da to nije dovoljno i da se u objašnjenju uzroka može napraviti još jedan korak. Direktan problem na koji prethodno objašnjenje nailazi je to što uloga privatnog sektora nije bila baš tako pasivna. Dosadašnje objašnjenje je krivicu finansijskog sektora videlo u tome što su banke dobrovoljno prepustile najveći deo analize rizika državi, a svoju ulogu svele na administrativno ispunjenje kriterijuma. To stoji i dalje, ali sada mislim da je iza svega toga zajedno jedan dublji, kognitivni problem. 

Na primer, neki ključni igrači u finansijskom sektoru, neke od najvećih banaka, nisu morale da slede regulatorne pondere rizika, već im je bilo dozvoljeno da bazelske kriterijume ispunjavaju uz pomoć sopstvenih modela rizika. Agencije za rejting su svoje procene takođe zasnivale na sličnim modelima, a to su radila i sva ključna regulatorna tela od bazelskog komiteta do centralnih banaka i nacionalnih regulatora. Ovo bi trebalo da bude znak da nešto nije bilo u redu sa samim modelima procene rizika -- da iza svih regulatornih i grešaka privatnog sektora, stoji jedan zajednički kognitivni problem, problem u proceni, jedna zajednička zabluda regulatora i privatnog sektora (ili bar vodećih krupnih igrača u privatnom sektoru).

Ovo je, između ostalog, tema mog rada upravo objavljenog u Kyklosu. Direktnije, tema je taj kognitivni problem i njegove posledice na ekonomsku misao uopšte, od naučnog metoda do finansijske prakse. Pitanje koje postavljam je da li zablude od centralnog planiranja, preko formalizacije u ekonomskom metodu, do modernog finansijskog tretiranja rizika imaju zajedničku kognitivnu i čak neurološku pozadinu? 

Sažetak rada možete naći ovde; celom tekstu možete pristupiti samo ako ste na nekoj akademskoj mreži, ili mi samo pošaljite email i ja ću vam poslati rad.

19 comments:

Aleksandar Maksimović said...

Može meni da se pošalje na sale_m@eunet.rs Hvala.

Igor said...

Slavisa:

Cestitke na Chestertonu. To je preporuka od nekog ili licni izbor, tj. da li citas Chestertona za sebe?

Slaviša Tasić said...

Skoro sam ga otkrio, prvo sam negde naišao na ovaj i još neke fenomenalne citate, pa sam onda zbog toga krenuo malo da ga čitam.

Nemanja said...

"Ovo bi trebalo da bude znak da nešto nije bilo u redu sa samim modelima procene rizika"

Pa uzrok krize je asimetricnost informacija, i to bas u pogledu rizika. Tvorci sab-prajm hipotekarnih kredita su znali rizik, ali kasniji kupci prepakovanog proizvoda to nikako nisu mogli, osim ukoliko nisu obnovili prorociste u Delfima.

Kao kada trgovac prodaje pastetu detetu, on pojma nema o poreklu mesa, ili bolje reci kostiju, u samom proizvodu. To znaju tvorci, ali ne i potrosaci.

Takodje, otkako se gosn. Slavisa zalaze za fiksni kurs, persona non grata na ovom blogu je pojam samoispunjavajuce krize, inace Damokleovog maca fiksnog pariteta. A upravo najsveziji armagedon sadrzi spekulativni mehur, pokretac panike koja skida poklopac sa Pandorine kutije kod samoispunjavajucih kriza.

U samoispunjavajucim krizama, cak i da ljudi znaju kakva je situacija, poznaju rizik, ponasaju se kao da je sve u redu, ugledajuci se na ostale ucesnike. Razume se, sve dok ne pocne panika.

Drugi sastojak, zaduzen za prenosenje efekata, je puna mobilnost kapitala, posledica finansijske liberalizacije.

Necemo valjda zagaziti par vekova unazad pa smatrati da je leva hemisfera uzrok krize, nekakva geneticka predodredjenost, a ja bih rekao, Kalvinizam..

fg said...

grujicfilip@gmail.com
Hvala!

Ivan Jankovic said...

Sve cestitke.

Jedan komentar/kritika: ti kazes u postu da ti predlazes ovu svoju analizu kao, izmedju ostalog, objasnjenje uzroka krize 2008. Taman sam bio resio da mapisem kratak komentar za Kyklos kritikujuci te zbog toga :), ono pri pazljivijem citanju vidim da ti u radu zapravo nigde to ni ne tvrdis direktno. Ti samo kazes da su "levohemisferski" rezoni objektivnosti, kalkulabilnosti i predvidovosti ovladali kako regulatorima tako i privatnim biznisom, ali nigde ne kazes da je to bilo uzrok krize, niti cak faktor koji je bitno doprineo krizi (osim mozda na onom mestu kad pokazujes da novi modeli ne prave razliku u evaluaciji vrednosti kompanije izmedju kapitala i duga, ali to je dosta indirektno).

Slaviša Tasić said...

Da, ne kazem to u radu, to bi zahtevalo dodatna objasnjenja i skrenulo s teme. Samo kazem da moderna finansijska teorija pati od redukcionizma. Ali ako ako se sklope kockice sa ovim sto sam ranije pisao po blogu onda na kraju ima veze i sa krizom. Mada je to vise neki siri indirektni kontekst krize, ne znam da li bih ga nazvao "uzrokom".

Vladimir said...

Ko nije čitao Čestertona obavezno da pročita knjigu "Šta ne valja na svetu".
Inače Česterton je čitavog života bio dementan što se tiče najobičnijih ljudskih stvari. Najviše je podsećao na izvesnog profesora filozofije koji je na svojim predavanjima do najsitnijih detalja opisivao kojim su se putevima kretali Sokrat i Platon dok su razgovarali i šetali ulicama Atine. A posle predavanja bi ga domar fakulteta sačekao i odveo kući, jer jadničak nije bio u stanju da svoju kuću sam pronađe.

Nemanja said...

Vec zamisljam kako Slavisa pobija hipotezu o racionalnim ocekivanjima: ljudi sistematski grese jer imaju levi mozak :D

Speaker said...

Slaviša, sa uživanjem ću pročitati, kao i neke vaše prethodne radove koji su mi došli do ruku, ako budete ljubazni da mi pošaljete, tim pre što se na osnovu sažetka čini da se vaša razmišljanja donekle poklapaju sa nekim stvarima koje su i meni, onako amaterski, :) padale na pamet dok sam čitao o raznim novijim naučnim saznanjima u kognitivnoj i neurološkoj sferi :) Evo jednog prigodnog mejla, za koji sam siguran da će razveseliti Vladimira, za koga, uzgred i iz nevezanog nekako slutim da je Čestertona možda mogao da isto kao i ja otkrije preko Borhesa :)
zmijamamba@yahoo.com :))

Anonymous said...

sa uživanjem bih pročitao

milanraki@gmail.com

hasd said...

Aspireledd@gmail.com

Inače,nevezano za temu, Lars Christensen je na svom blogu pozvao čitaoce, koji poznaju srpsku istoriju, da mu objasne nešto više o kralju Petru Prvom, sluteći da može biti da je on onaj hajekov liberalni diktator. Tako da ko poznaje srpsku istoriju, neka napiše koju.

http://marketmonetarist.com/2013/07/15/unfocused-vacation-musings-part-4/

Vladimir said...

@Speaker

Šifra: Otac Braun :)

Dorćolac said...

dr Slaviša Toševski. :)))

*Ja... said...

Jovana_arsic@hotmail.com

Hvala Vam!

*Ja... said...

Jovana_arsic@hotmail.com

Hvala Vam!

Anonymous said...

jovakrka@yahoo.com

Hvala.

Unknown said...

kosta_AR@hotmail.com Zahvaljujem.

zg said...

http://youtu.be/903C5XxKFM4?t=12m30s mozda prostije objasnjeno...