Pages

02 October 2012

Zašto mi Rusija nikada neće biti na drugom mestu?


Hteo sam da pohvalim novog predsednika, zato što radi ono što predsednik inače treba da radi po slovu ustava, ali ću morati da se uhvatim njegove izjave gde kaže da od Rusije više voli samo Srbiju. Izjava je lišena svake diplomatske mudrosti, jer on privatno može da na drugo mesto stavi i Mjanmar ako hoće, ali kao šef države mora da vodi računa o interesima Srbije, a oni nisu dominantno na istoku i verovatno nikada neće ni biti. O patetici kao smehotresnom sredstvu izražavanja u diplomatiji neću ni trošiti reči.
Jelena Milić, osoba koju cenim zbog stavova u oblasti spoljne i bezbedonosne politike , lepo je napisala tekst o tome. Kako mene zapanjuje istrajan mazohizam građana Srbije, gde lovorike, prečesto za iole dobar ukus, idu ubicama, mučiteljima, lopovima, okupatorima i svakojakoj bulumenti štetočina, osvrnuću se na taj mazohistički fenomen masovnog rusofilstva u Srbiji.

Ne znam kako neko može da voli više Rusiju od Republike Srpske ako je patriota. I od Crne Gore. Novija istorija pokazuje da je na krilima ruske okupacije u Srbiju na vlast došla banda iz šume koja je, em za cilj imala da se razbije velikosrpska tvorevina Kraljevina Jugoslavija, em na jedan strašno dug rok zatrovala sposobnost građana Srbije da donose iole smislene odluke. Ono što Nemci nisu radili kada su okupirali Srbiju , Rusi su radili sa oduševljenjem - silovali, kolikogod su stigli. Ruske trupe su za naše građane organizovale koncentracione logore, pod izgovorom kolektivne krivice.
Iz Srbije gotovo niko nije otišao da sreću i bolji život traži u Rusiji. Nijedna ruska pop ili rok grupa nema u Srbiji svoje poklonike. Ruski film je marginalan. Gotovo nijedan ruski proizvod ili usluga za široku potrošnju nisu popularni u Srbiji. Ruskog jezika nema u slengu. Gotov svi naši turisti imaju psihičko-stomačne tegobe kada se nalaze u hotelima u kojima ima više od 10% Rusa. Rusija trenutno daje podršku mnogobrojnim domaćim hezbolasima koji bi da zaviruju u krevete, broje krvna zrnca i prevaspitavaju nevernike. Odbranu Kosova im pošteno plaćamo do zadnje rudne rente. Od ruske vlade jedino mi je zaista gora njihova opozicija. Investicije u Srbiji su im slabe, nisu značajno tržište, nisu dali ni rublje bespovratne pomoći, a naši mazohisti se raduju kada se kod istih zaduže. Šta da radim, razum kaže da je Rusiju teško voleti, mogu je samo poštovati kao regionalnu silu.

Sve i da hoćemo, ne možemo kao oni, mali smo, neprincipijelni, prilično neuračunljivi i nemamo rudno bogatsvo koje možemo izvoziti.

12 comments:

Nemanja said...

Iako nemam politickog iskustva, niti sam stariji od cetvrt veka, kada je Ivan svojevremeno pompezno odbacivao EU (ni EU ni Kosovo) kazao sam mu da to automatski znaci prigrliti majku Rusiju.

Sta danas slusamo? Izem ti EU gde je parada uslov (predsednik vlade); Ne zurimo u evropu (predsednik)

Otud, zasto bi bilo cudno sto je predsedniku Rusija na drugom mestu. Pa oni su EU otpisali odavno.

Aleksandar Stevanović said...

Nisam ni rekao da ju cudno vec da je neinteligentno. Osim Rusije mozemo se krenuti Turskoj, SAD...

Nemanja said...

Malo tranzitivnosti:

Ako odbacujemo EU, onda odbacujemo NATO. Ako odbacujemo NATO, onda odbacujemo Tursku, SAD, itd. Zakljucak: Ako odbacujemo EU, onda odbacujemo Tursku, SAD, itd.

Ili EU, Nato, SAD, Turska ili Rusija, BRIC. Ne postoji limb, ne postoji medjuprostor, ne postoji cardak ni na nebu ni na zemlji.

Sto se tice neinteligencije, voleo bih da istaknem da je prosecan IQ ovde 89 ali se bojim da ce me Zeljka proglasiti za rasistu i kretena :D

Salu na stranu, pametnih ljudi itekako ima, ali politicki sistem gde se vecina pita preferira partijske vojnike

mp said...

Zaboravio si dva osnovna proizvoda koji su nasem nebeskom narodu bitna:
1. Gas - dokaz bogatstva ogromne i mmocne Rusije, a uz to je i instrument socijalne politike
2. Rusi su protiv Amerikanaca, a Amerikanci mrze nebeski narod i hoce da mu otmu Kosovo.

Dorćolac said...

"Nijedna ruska pop ili rok grupa nema u Srbiji svoje poklonike"

Nije baš da nema. :)

http://serbian.ruvr.ru/2012_07_22/Beogradska-grupa-Radio-Moskva-Casovi-ruskog/

Vladimir said...

Simpatija kreće iz simpatičkog nervnog sistema. Dakle, u pitanju su refleksne reakcije. Kako se stvaraju ovi refleksi? Učenjem.

P.S. Ah, da, umalo da zaboravim - Pavlov je bio Rus.

mileusna said...

Zaboravio si i klubove. Sretao sam u Srbiji vatrene navijače Mančestera, Juventusa, Milana, Intera, Čelsija, ali baš nijednog koji svim srcem navija za CSKA. :)

Dusan said...

Ovaj post mi je pokvario dan čim sam jutros pročitao „Jelena Milić, osoba koju cenim zbog stavova u oblasti spoljne i bezbednosne politike“. Neko ko dotičnu poštuje (pa još iz pomenutih razloga!) trebao bi to da čuva kao najveću tajnu i da nikad nikom ne prizna, ni usmeno, ni pismeno.

I ostatak posta je nekako čirliderski. Navijačima pristoji „mrzim Partizan – život za Zvezdu“ pristup, ali ovo je valjda sajt na kome očekujemo argumentaciju, a ne samo emotivnu poziciju autora, tipa lajkujem nelajkujem. Izvinjavam se, ali argumenti koji su nam ponuđeni nisu ni za diskusiju.

Nemanja said...

Pre 4 meseca uzaludno se pitao Blagoje Grahovac, pitao se uzaludno hoce li reka poteci uzbrdo:

"Neofašizam je prisutan svuda gdje moji sunarodnici žive. Tadić je zanemario četiri snage jedne te iste parapolitike: snagu mitomanije o rusko-srpskoj pravoslavnoj braći; snagu SPC, koja od države Srbije pravi pravoslavno-fundamentalističku kleronacionalnu državu; snagu crnogorske mafije, koja Srbiju pretvara u svoj poligon, a kojoj se, zbog „viših“ ciljeva, mnogo šta toleriše; te snagu korupcije, koja, pored njenih osnovnih motiva, uvezuje prethodno troje, ali, iz geopolitičkih ciljeva.

Novoizabrani predsjednik Srbije Nikolić ima pozitivnijih osobina nego njegovi prethodnici posljednje tri decenije. Ali, to treba i da dokaže u budućnosti, jer mora otkloniti mnoge dileme. Posebno one političke. Da li je njegov nagli otklon od neofašističke politike iskren? Da li je svjestan da je mitomanija o pravoslavnoj rusko-srpskoj „čednosti“ prava avet koja je Srbe mnogo koštala?

Da li je svjestan (ili je možda veoma svjestan) da ga političko mentorstvo od strane moćnika iz Crne Gore direktno vodi u prevarantsku politiku koju će neko skupo platiti? Naglašenu priču o evroatlantskim integracijama, ispod koje se realizuje ruska okupacija nad privrednim resursima, građani Crne Gore su počeli ropstvom plaćati.

Da li je svjestan opasnosti da upravo on može biti odabran za rusko-srpsko-crnogorsku KGB-ovsku žrtvu. Valja se nadati da će Nikolić znati prepoznavati parapolitiku, koja je prvenstveno u svrsi geopolitike, i da će Srbiju voditi tamo gdje ona geografski i civilizacijski pripada – a to je Evropa."

Aleksandar Stevanović said...

@ Dusan

Ako ti Srbija u NATO i u savezništvu i po ugledu na SAD nije po volji, onda i mene možes staviti u istu grupu bez problema. Ne bih voleo da jednog dana budemo bukvalno poništeni kao narod, a da NATO koji okuplja civilizovan i bogat svet ne mrdne prstom da nas zaštiti jer smo mu svesrdno gurali ne prst nego ruku o oko. Isti stavovi o tome gde nam je mesto su ono što delim sa JM, pogledi na ekonomiju, ljudska prava i ljubav prema Huseinu Baraku nam nisu zajednički.
Inače, ako uloga Rusije u novijoj i ovoj nešto starijoj istoriji Srbije, odnosno potpuna nepopularnost iste na nivou onoga što čini život nisu u domenu argumenata onda i nemam šta bolje da ponudim.

VladimirV said...

Ovde neki i dalje pričaju priče o NATO-u posle svega što se izdogađalo??? :) Vi ne shvatate da je ekspanzija te nemani na Istok zaustavljena, neman je konačno ukroćena, doduše mogu oni da anektiraju još koju državicu na Balkanu (naravno održavanje referenduma ne dolazi u obzir, baš kao kad je Nemačka anektirala Austriju 1938, Hitler nije pristao na održavanje referenduma u Austriji jer je znao da bi rezltat referenduma bio nepovoljan) ali svakako Srbija neće biti jedna od tih državica!!! I generalno posmatrano sve te državice na Balkanu su sasvim irelevantne, mnogo važnije je da se neman zakucala na granicama Ukrajine, Belorusije, Gruzije, to je ono što je najbitnije. A prelomni istorijski događaj je verovatno bila ruska vojna intervencija u Gruziji. I ruska upotreba vojne sile je sasvim opravdana s obzirom da je još Gorbačovu obećano da neće biti ekspanzije NATO na Istok i s obzirom da je referendum održan u samo u četiri države koje su postale nove članice, sve ostale države su anektirane kao Austrija 1938, znači dobro je da su Rusi intervensali u Gruziji, predugo su Rusi ćutali i predugo su bili u defanzivi. Evo šta kažu Finci, naučili su lekciju iz intervencije u Gruziji i žele dobrosusedske odnose sa Rusijom.

Nemanja said...

Ti Nato nevaljalci, kako su oni samo smeli da bombarduju neduzno stanovnistvo, kako su samo smeli da bacaju osiromaseni uranijum na neduznu celjad, kako su samo smeli da nam svrgnu divnog vodju koji je srpske teritorije prosirio i uvecao, sve ratove dobio, resio vekovni problem Kosova, demografski ojacao narod da smo sada jedna od najstarijih nacija na svetu..

To je Titov mentalitet, ubijes zemlju i onda joj dizes spomenik. Isto se desava danas sa sirotim pilotom Goranom Savicem

Ovaj plemeniti covek je dao ono najvise sto covek moze dati, svoj zivot, kako bi spasao ljudske zivote. Hvalospevi stizu sa svih strana, dodeljuju se medalje, nazivi ulica se prekrajaju, zaposljavaju se supruge..

Niko da se zapita kog djavola testni avioni lete iznad glava neduznih civila, niko da se zapita da li bi ovaj plemeniti covek i dalje bio medju nama da je mogao da se katapultira iznad neke neokosene livade, niko da se zapita dokle ce najbolji da placaju greske najgorih.

To je sloboda bez odgovornosti. To je Sirbistan.