Pages

02 September 2012

MMF podržava 100% rezerve?

U novom radu koji izdaje MMF razmatra se stari predlog za uspostavu bankarstva sa 100% rezervama, koji je prvi dao Irvign Fisher, a podržli između ostalih i Henry Simons i Milton Friedman (zato se ideja često zove "čikaški plan"). Članak zaključuje da bi ovaj predlog bio vrlo dobar za američku ekonomiju i doneo stope rasta od skoro 10% (model tako kaže:)).

 U svakom slučaju, ovde ima dve interesantne stvari. Prvo, ideja o 100% bankarstvu nije neka luda, filozofska izmišljotina Murray Rothbarda i njegovih sledbenika, nego su istu ideju zagovarali i mnogi "respektabilni" ekonomisti, poput Fishera i Friedmana. I drugo, MMF izlazi sa idejom ukidanja frakcionog bankarstva, što je vrlo neobično i bar za mene neočekivano. Evo apstrakta:



At the height of the Great Depression a number of leading U.S. economists advanced a proposal for monetary reform that became known as the Chicago Plan. It envisaged the separation of the monetary and credit functions of the banking system, by requiring 100% reserve backing for deposits. Irving Fisher (1936) claimed the following advantages for this plan: (1) Much better control of a major source of business cycle fluctuations, sudden increases and contractions of bank credit and of the supply of bank-created money. (2) Complete elimination of bank runs. (3) Dramatic reduction of the (net) public debt. (4) Dramatic reduction of private debt, as money creation no longer requires simultaneous debt creation. We study these claims by embedding a comprehensive and carefully calibrated model of the banking system in a DSGE model of the U.S. economy. We find support for all four of Fisher's claims. Furthermore, output gains approach 10 percent, and steady state inflation can drop to zero without posing problems for the conduct of monetary policy.

Ludwig von Mises koji je podržavao 100% rezerve bez centralne banke u svojoj knjizi Human Action (str. 442) odbacuje ovaj "čikaški predlog", sa obrazloženjem da on ostavlja vladi suviše velika ovlašćenja.

In carrying the idea implied in the Currency Theory to its full logical conclusion, one could suggest that all banks be forced by law to keep against the total amount of money-substitutes (banknotes plus demand deposits) a 100 per cent money reserve. This is the core of Professor Irving Fisher’s 100 per cent plan. But Professor Fisher combined his plan with his proposals concerning the adoption of an index-number standard. It has been pointed out already why such a scheme is illusory and tantamount to open approval of the government’s power to manipulate purchasing power according to the appetites of powerful pressure groups. But even if the 100 percent reserve plan were to be adopted on the basis of the unadulterated gold standard, it would not entirely remove the drawbacks inherent in every kind of government interference with banking. What is needed to prevent any further credit expansion is to place the banking business under the general rules of commercial and civil laws compelling every individual and firm to fulfill all obligations in full compliance with the terms of the contract.



13 comments:

Goran Rakić said...

Nisam siguran da dobro razumem pojam 'frakcionog bankarstva'. Google bi dao odgovor, ali mi je lakše da ovde pitam.

Ako je neophodna rezerva 100% depozita, kako banke da imaju kreditnu aktivnost? Da li onda samo država u lancu može da aktivira kapital ili sam ja celu ideju kao laik pogrešno interpretirao?

Hvala.

Ivan Jankovic said...

100% rezerva je na depozite po vidjenju, tj one koji mogu uvek da se podignu. Banka bi se finansirala ili pruzanjem drugih finansijskih usluga (poput taksi za drzanje depozita) ili spoljnim kapitalom ili (sto je najverovatnije) i jedno i drugo. Banka bi mogla da pozajmljuje preduzetnicima ili svoj "cist" kapital ili orocene depozite stedisa. Drzava ne igra nikakvu ulogu tu.

Slaviša Tasić said...

Gorane,

Ovde je moj post o fraknionalnom bankarstvu.

Ivane,

Dobro, papir nije bas MMF-a nego nekog od stotina ekonomista koji rade tamo. Na naslovnoj stranici stoji boldovano "This Working Paper should not be reported as representing the views of the IMF."

Nego nije problem u 100% rezervama, nije to ludacka ideja, problem je u tome kako ih rotbardijanaci tretiraju.

Prvo, pokuavaju da to predstave kao trzisno resenje a ne regulaciju; ali onda da bi dokazali da 100% obavezne rezerve nije regulacija, moraju da pokazu da se pri frakcionalnim rezervama radi o nekakvoj prevari. I tu onda pocinju da negiraju ocigledno, pre svega da ljudi dobrovoljno ucestvuju u frakcionalnom sistemu. Nikome nije zabranjeno da ima 100% rezervi, ali banke to ne rade jer za tim nema traznje i ljudi uporno nastavljaju da daju novac ovim bankama koje ih "varaju". Tako "austrijski" argument postaje ljudi su glupi, ne shvataju da su prevareni, zato drzava treba da im pomogne i zabrani bezobraznim bankama da ih pljackaju.

Drugi problem sa rotbardovcima je sto se u frakcionalnom bankarstvu vide uzrok svih problema. Nema veze sto kriza nema veze ni sa frakcionalnim bankarstvom, ni sa inflacijom, niti je bilo naleta na banke i podizanja depozita, oni su se zakacili za frakcionalno bankarstvo pa ne pustaju. Ako vec hoce dodatnu regulaciju bolje im je da traze da banke imaju veci kapital, to je imalo vise veze s krizom.

MMiillaann said...

Slaviša,
pa zar nije očigledno da je frakcionalnom bankarstvu uzrok fiat sistem novca,kako je odjednom ono postalo slobodan izbor npr građana koji samo deponuju novac na tekući račun. Banke nisu idealna pravna lica koje je Bog otac poslao da nam savršeno poklope tražnju sa ponudom,ako je neko tržište regulisano onda je to finansijsko tržište a i međ njim je komercijalno bankarstvo najveći šampion regulacije,gde je tu slobodno tržište.
O uzrocima i uzrocima uzroka može se dugo raspravljati,ali nikad nisam čuo niti jednog austrijskog ekonomistu da kaže eksplicitno ,,e sutra ako se uvede sistem 100 posto rezervi,sve će u ekonomiji biti idealno"...
Pa šta je veća kapitalna adekvatnost banaka nego samo lošija verzija sistema 100 posto rezervvi(pri tom samo na depozite na viđenju,ko npr štedi novac u banci mora biti spreman i da prati rizik jer je i to ulaganje),ovako sa kapitalnom adekvatnošću smešaš deponente i štediše,razliješ rizik i na jedne i druge i šta dobiješ,ni meso ni kupus već sarmu.
Jel stvarno misliš da FED ne bi intervenisao da je bilo naleta na banke ,,dodatnom likvidnošću",ovo pitam jer ne razumem više ikakvu vrednost tog koncepta naleta na banke kad su npr kao u USA sva sredstva ,,osigurana" kod FDIC

Slaviša Tasić said...

"pa zar nije očigledno da je frakcionalnom bankarstvu uzrok fiat sistem novca,kako je odjednom ono postalo slobodan izbor npr građana koji samo deponuju novac na tekući račun."

Pa nije ocigledno, jer frakcionalno bankarstvo je postojalo mnogo pre fiat novca. Fiat novac, osim nekih kracih incidenata, postoji tek od 1971. godine. Frakcionalno bankarstvo postoji od pre Hrista. Postojalo je za sve vreme uspona liberalnog kapitalizma, postojalo je i u zlatnim danima zlatnog standarda. Da, za vreme tog istog zlatnog standarda u koji se rotbardovci kunu, kad je vladala deflacija. To je sve bilo sa frakcionalniom bankarstvom. Tako da fiat novac izmisljen stotinama godina kasnije nikako ne moze da mu bude uzrok.

Ivan Jankovic said...

Slavisa,

to sto ti prigovaras rotbardijancima Selgin prigovara Cikago planu; da potcenjuje regulatorne podsticaje finansijskoj nestabilnosti a precenjuje doprinos frakcionog bankarstva. Kako god stajalo s tim, videces da je Fisher u ovom pogledu tvrdio isto sto i Mises i Rothbard; eliminisi frakcione rezerve i eliminisao si poslovne cikluse i finansijsku nestabilnost (to je prva prednost plana koju on navodi). Jedino je razlika u kauzalnom mehanizmu koji jedni i drugi predlazu i u detaljima resenja, ali ne i u osnovnoj alarmistickoj poenti da je frakciono bankarstvo izvor sveg zla. Ne vidim onda sto tu fiksaciju za frakcione rezerve knjizis samo rotbardijancima.

Sto se tice eticke strane, mislim da je nepotrebno pojednostavljujes kad problem legitimnnosti frakcionog bankarstva svodis na poentu: "nisu prevareni, znali su u sta ulaze". Da bi nesto bilo validni ugovor mora logicki da stoji. Ja sam ovde vise puta pokusao da te ubedim da ne stoji logicki. Osim toga ako govorimo o prevari to je pravna a ne moralna kategorija. Apologeti frakcionog bankarstva zasnivaju svoju teoriju na odlukama britanskog common law od sredine 17 veka naovamo koje kaze da su depoziti po vidjenju svojina banke. Naprotiv, Rimsko pravo kaze da su svojina depozitera i da se celokupna suma mora drzati dostupnom u svakom trenutku.

Slaviša Tasić said...

"videces da je Fisher u ovom pogledu tvrdio isto sto i Mises i Rothbard; eliminisi frakcione rezerve i eliminisao si poslovne cikluse i finansijsku nestabilnost (to je prva prednost plana koju on navodi)"

Tačno je da su frakcionalne rezerve izvor nestabilnosti jer povećavaju elastičnost ponude novca. Dakle šta god uradi centralna banka, inflaciju ili deflaciju, one još i multiplikuju. Ali to je bio nekakav faktor 1920-ih a mnogo manje je sada. Kad bi rotbardovci trošili 10% te energije na, recimo, ukidanje obaveznog osiguranja depozita, što je neuporedivo važnija regulacija, onda bi sve imalo više smisla. Pa onda sve druge reguacije. A oni FR pa FR.

"Da bi nesto bilo validni ugovor mora logicki da stoji."

Ne znam zašto bi to uslov za ugovor. I ko određuje šta je logično? Ako ja mislim da je logično i banka i primalac kredita misle da je logično, zašto bi neki eksterni diplomirani logičar imao da nas sprečava da sklopimo ugovor?

andreas breme said...

"eliminisi frakcione rezerve i eliminisao si poslovne cikluse i finansijsku nestabilnost (to je prva prednost plana koju on navodi). Jedino je razlika u kauzalnom mehanizmu koji jedni i drugi predlazu i u detaljima resenja, ali ne i u osnovnoj alarmistickoj poenti da je frakciono bankarstvo izvor sveg zla."

a sta je sa kreditima centralne banke ka poslovnim bankama? zar oni nisu jos gori kada se radi o izazivanju balona?

Ivan Jankovic said...

Slavisa,

pod "logicnim" im sam mislio na ono da ne mogu dve osobe biti vlasnik iste stvari u isto vreme u 100% iznosu. To je situacija sa demand depositom kod koga obe stranke imaju pravo da raspolazu novcem kako zele, i svoje planove prave kao da obe imaju te pare. Meni se cini da takav ugovor u normalnom pravnom sistemu ne bi mogao da postoji, kao kad bi ti i ja sklopili ugovor da obojica posedujemo 100% istog automobila u isto vreme.

Sto se tice osiguranja depozita, ja se slazem da to treba ukinuti ali ne vidim da to izaziva ili potpomaze balon cena dobara i akcija. Frakcione rezerve su kao pumpa za naduvanje balona, tj multiplikovanje kolicine novca - bez njih bi i dalje postojali problemi poput maturity mismatching i moralnog hazarda u slucaju osiguranja deposita, ali bi to sve drasticno izgubilo na znacaju i razmerama.Za ispumpanom gumom neces daleko stici...

MMiillaann said...

dilema je kako ko posmatra ulogu depozita u banci tj uticaj tog depozita na realnu ekonomiju(cene)...jel to osnova svog ekonomskog razmimoilaženja mizesovaca i cato-a,reason-a...

Ivan Jankovic said...

...I ispade sad da su "rotbardijanci" krivi sto ljudi iz MMfa ozivljavaju Fisherovu doktrinu. :)

vedran2006 said...

većina zagovornika full reserve bankarstva će se predomisliti kad im banka isporuči račun za stanje na njihovom tekućem. Vrlo brzo će sve oročiti i eto nam opet fractional reserve. Ako kažemo da i term depoziti moraju biti full reserve, banke postaju skladišta novca i naplaćuju fee.
Onda kako nitko neće htjeti držati novac doma, će e ulagati u dionice, nekretnine, zlato i onda ćemo imati balone tamo, jer država će i dalje tiskati, zar ne?

i što smo napravili?

andreas breme said...

da, to sam i ja razmisljao, kakav je status orocenih depozita odnosno njihov potencijal za kredite, jer su i oni razliciti po rocnosti. tako da ce opet doci do toga da postoji visak kredita u odnosu na orocene depozite ako je npr. dat kredit od 1.000.000 na period od 5 godina a izvor za taj kredit su bili 3 oricena depozita od kojih je jedan na period od 1 godinu, a druga 2 na po 6 godina... ili ako dodje do raskida ugovora o stednji koji sluzi kao osnova za kredit? to je neko moje laicko razmisljanje jer se u bankarstvo ne razumem... ali opet mislim da problem sa vremenskom transformacijom stednih depozita nije ni blizu kao sa depozitima po vidjenju.... a takodje i emitovanje kredita poslovnim bankama od strane centralne banke moze da ima isti efekat zar ne?