Pages

08 May 2011

Ko uzima kamatu?

Ako uzmete stambeni kredit od 50,000 evra na 30 godina po sadašnjim kamatama, na kraju banci ukupno vratite 108,000. Iz toga Novosti zaključuju a B92 prenosi, kada kupujete stan na kredit: "jedan stan kupite sebi, drugi banci".

Nije tako. Prvo, inflacija postoji i u evrima. Ako je prosečna inflacija u evrozoni 2%, 50 hiljada evra danas je isto što i 90 hiljada za 30 godina. Pošto ne vraćate svu kamatu na kraju nego tokom perioda, inflacija ukupno pojede 20-ak hiljada od toga.

Drugo, kamata je normalna nagrada za odricanje od likvidnosti. Ako ste uzeli kredit, to znači da je neko prethodno uštedeo taj novac i preko banke ga dao vama umesto da ga potroši ili uloži u neki biznis. To je opravdanje kamate.

Ali post pišem zbog treće stvari, zbog zablude u naslovu. Ako se i složimo da je kamata visoka, ipak niste banci kupili još jedan stan, jer suštinski niste od banke ništa ni uzeli. Kredit ste uzeli od štediša banke i njima vratili. Banke imaju vrlo sopstvenog novca, one samo prikupljaju uloge štediša. I tu je njihova uloga veoma važna -- ako ne mislite tako, probajte da nađete nekog ko će vam pozajmiti 50 hiljada evra, sa kamatom, a da mu ih vratite za 30 godina. Funkcija banke je da a) pronalazi ljude koji štede i spaja ih sa onima koji pozajmljuju i b) kontinuirano pronalazi one koji štede kratkoročno, dok ona iz toga daje na zajam dugoročno. Iz obavljanja tih uloga banke ostvaruju profit, a ne zato što pozajmljuju svoj novac.

Šta je onda sa celim drugim stanom koji ste kroz kamate vratili? Jedan deo pojede inflacija, drugi država uzme kroz bankarske poreze, treći je kompenzacija za rizik, veća u zemljama nepouzdanog i neefikasnog sudstva, četvrti vratite štedišama koji su vam novac pozajmili. Udeo profita banke u svemu tome je srazmerno mali.

24 comments:

vucko said...

Nisam siguran da li je udeo banke veći ili manji u realnim parama (posle odbijene inflacije) od udela štediše - jer administracija takvih kredita nije previše jeftina, s obzirom da su u pitanju tipično mesečne otplate. Dosta toga se može automatizovati, ali ne sve.

Što se tiče toga šta banka radi kada daje kredite, ova knjiga je zaista sjajna - ja sam čitao izdanje iz devedesetih, a vidim da je izašlo i novo:

http://www.amazon.com/Commercial-Lending-George-Ruth/dp/0899825508

Anonymous said...

G. Slaviša Tasiću,
Više ste prostora posvetili pravdanju viskoh kamatnih stopa nego razlozima zašto je to tako. Videh na jednom sajtu da je stopa rizika u Srbiji na 18. mestu, odmah posle... Avganistana. Nešto tu žestokonije u redu ako su ti podaci tačni. Zašto?

"Šta je onda sa celim drugim stanom koji ste kroz kamate vratili? Jedan deo pojede inflacija, drugi država uzme kroz bankarske poreze, treći je kompenzacija za rizik, veća u zemljama nepouzdanog i neefikasnog sudstva, četvrti vratite štedišama koji su vam novac pozajmili. Udeo profita banke u svemu tome je srazmerno mali."

Inflacija u evrima... To je uporedivo sa mnogim zemljama, rizik sam pomenuo, sudstvo je u sklopu rizika, pa štediše... Porezi...
Rekao bih da je uzrok (verovatno) u riziku. Zašto je rizik toliko visok?

INSISTIRA SE DA SU PROBLEMI SRBIJE EKONOMSKE PRIRODE. ONI TO NISU.

SVI PROBLEMI SRBIJE SU PRAVNE PRIRODE I POSLEDICA SU PRAVNIH DEFEKATA IZ 1944. GODINE.

Pavle Mihajlović said...

Kako nema ekonomskih problema. A inflacija? Može i ona da se svede na politiku, ali na kraju i sve može da se svede na zakone fizike. Jednostavno u Srbiji postoji veći rizik da ljudi neće biti u stanju da plate ratu na kredit zbog kursa, zbog političke nestabilnosti, zbog mogućnosti da ne bude naplate jer je neefikasno sudstvo itd. To je sve rizik

Anonymous said...

Pavle Mihajloviću,

"..A inflacija? ...Jednostavno u Srbiji postoji veći rizik da ljudi neće biti u stanju da plate ratu na kredit zbog kursa, zbog političke nestabilnosti, zbog mogućnosti da ne bude naplate jer je neefikasno sudstvo itd. To je sve rizik"
Inflacije jeste ekonomski problem. Pogrešno sam se izrazio. Dakle, nisu prevashodno ekonomske već pravne prirode... Što se vidi iz nastavka Vašeg komentara.

Politička nestabilnost - postoji politička nestabilnost u mnogim državama, no ona nema takav uticaj kao u Srbiji. Što se mene tiče, politička nestabilnost je poželjna, ali to je sasvim druga tema.
Politička nestabilnost je ovde zamena, jer radi se o PRAVNOJ NESIGURNOSTI, koja dolazi do izražaja zbog nepostojanja pravnog sistema, a i državnog. Kada pogleda kakav uticaj imaju partije na upravu, zakonodavstvo i sud, to se uklapa u okvir Komunističke partije i uništavanja Države iz 1944. godine - smenom Partije ceo sistem se ljulja.

Nemanja said...

"Ko uzima kamatu?"

Ne uzimaju stedise, nego neznanje. Sta zelimo da minimiziramo? Iznos rate, ili iznos koji placamo "stedisama".

Skratimo rok otplate na 15 godina => minimizirali smo iznos koji placamo stedisama & stedise nas nisu ojadile

Slaviša Tasić said...

Ili još bolje da skratimo na nula godina, uzmemo kredit i vratimo ga sav odmah, tada smo skroz minimizirali iznos koji plaćamo štedišama.

Marko Paunović said...

Zaboravio si na bankarske troskove...

Dakle, kad se odbiju inflacija, porezi, rizik i placanje stedisama, treba da se plate i troskovi (plate zaposlenih, kirija, komunalije...), pa tek onda sta ostane, to je profit.

VladimirV said...

Kamate su visoke zbog restriktivne monetarne politike NBS (a sto je posledica visoke javne potrosnje) i zbog nepostojanja trzista drzavnih, municipalnih i korporativnih obveznica (monopol banaka na trzistu zajmovnih fondova) a ne zbog politickog rizika, kreditni rejting Srbije je BB (a sto je skoro 'investment grade' nivo), postoje zemlje koje imaju nizi kreditni rejting od Srbije a kamate za privredu i stanovnistvo u tim zemljama uopste nisu tako visoke kao u Srbiji.

Nemanja said...

Poenta je da se skrene paznja da cesto u bankarstvu MANJE znaci VISE. Manji iznos rate => visi iznos krajnjeg izdatka

Minimalna uplata kod revolving kredita => visa kamatna stopa

Pavle Mihajlović said...

@VladimirV, A kako je to monetarna politika NBS restriktivna? Sa trenutnom inflacijom od 14% pre će biti da je ekspanzivna

VladimirV said...

A kolika je referentna kamatna stopa NBS, stopa na kreditne i depozitne olaksice i stopa obaveznih rezervi?

Pavle Mihajlović said...

Ako pretpostavimo da će inflacija ukupno za 2011 biti oko 10%, to u prevodu znači da je realna referentna kamatna stopa 2.5% pa sad vidi je li to ekspanzivno ili restriktivno.

VladimirV said...

A kolike su nominalne i realne kamatne stope ECB, FED, BOE, BOJ? I da li je stopa obaveznih rezervi ~20-40% visoka ili niska?

Pavle Mihajlović said...

Po takvoj definiciji sve kamatne stope su restriktivne u poređenju sa FED-om. Ako se pogleda realni rast u Srbiji i inflacija koja će biti do kraja godine, naša monetarna politika je ekspanzivna, realna kamata je manja od rasta privred u svakom slučaju. Tako da ne vidim po kojoj definiciji ili konceptu je naša MP retriktivna?

VladimirV said...

Visoka inflacija je posledica visoke javne potrosnje tj. ekspanzivne fiskalne politike.

Pavle Mihajlović said...

I umesto da restriktivnom monetarnom politikom NBS obeshrabri mutliplikovanje dinara kroz bankarski sistem ona doliva ulje na vatru. To što navodiš i dalje ne znači da politika NBS nije ekspanzivna

Slaviša Tasić said...

"Visoka inflacija je posledica visoke javne potrosnje tj. ekspanzivne fiskalne politike."

Inflacija nije posledica javne potrošnje, a ni visoka javna potrošnja nije ekspanzivna fiskalna politika.

Anonymous said...

"Inflacija nije posledica javne potrošnje, a ni visoka javna potrošnja nije ekspanzivna fiskalna politika."

Нисам разумео... Како покривају дефицит? Да ли је буџет растао протеклих година или није?

Slaviša Tasić said...

Visoka javna potrošnja i fiskalni deficit (ekspanzivna fiskalna politika) su različite stvari. Ni jedno ni drugo nema obavezno veze sa inflacijom, mada fiskalni deficit može da pozove na pokrivanje štampanjem.

VladimirV said...

Direktor AIK banke kaze da bi Vlada trebalo da vodi restriktivniju fiskalnu politiku a NBS ekspanzivniju montetarnu poltiku:

http://www.b92.net/biz/fokus/intervju.php?yyyy=2007&mm=06&nav_id=249462

Kakvu ekonomsku politiku očekujete od nove Vlade Srbije?

Makroekonomska i politička stabilnost je pretpostavka za uspešno poslovanje. Nova Vlada ne može da izmisli bog zna šta, moguća su u osnovi dva scenarija. Prvi da se nastavi izuzetno restriktivna kreditno-monetarna i ekspanzivna fiskalna politika, kao 2006. i ranijih godina i efekti takve politike su poznati, a i cena njenog koštanja se takođe zna, s tim što bi sada mogli da se jave i problemi sa realizacijom NIP-a i njihovim uticajem na inflaciju. No, gledajući strukturu ekonomskog tima vlade, mnogo je izvesniji drugi scenario, da će doći do stezanja u fiskalnoj politici, da će budžet biti mnogo restiktivniji i da će doći do malo popuštanja u monetarnoj sferi. To može da podstakne privatne investicije i dovede do ostvarenja planiranih stopa privrednog rasta, rasta zaposlenosti i izvoza i smanjenja uvoza, odnosno uspostavljanja platnobilansne i spoljnotrgovinske ravnoteže.
Takav balans fiskalne i monetarne politike olakšao bi posao i guverneru NBS Radovanu Jelašiću, koji bi mogao da nastavi smanjenje referentne kamatne stope i sa time da direktno utiče da i bankarski sektor smanjuje svoje kamatne stope. To bi se pozitivno odrazilo na realni sektor, nižu cenu koštanja njegovih proizvoda i usluga i rast konkurentnosti.
Taj drugi scenario podstakao bi i investicije i to je pravo, zdravo rešenje. To podrazumeva i debele fiskalne restrikcije, da se obuzda državna potrošnja, a istovremeno popusti kreditno-monetarna politika.

VladimirV said...

Direktor AIK banke kaze da Vlada treba da vodi restriktivniju fiskalnu politiku, a NBS treba da vodi ekspanzivniju monetarnu politiku zarad rasta privatnih investicija i zarad privrednog rasta i rasta zaposlenosti:

http://www.b92.net/biz/fokus/intervju.php?yyyy=2007&mm=06&nav_id=249462

Kakvu ekonomsku politiku očekujete od nove Vlade Srbije?

Makroekonomska i politička stabilnost je pretpostavka za uspešno poslovanje. Nova Vlada ne može da izmisli bog zna šta, moguća su u osnovi dva scenarija. Prvi da se nastavi izuzetno restriktivna kreditno-monetarna i ekspanzivna fiskalna politika, kao 2006. i ranijih godina i efekti takve politike su poznati, a i cena njenog koštanja se takođe zna, s tim što bi sada mogli da se jave i problemi sa realizacijom NIP-a i njihovim uticajem na inflaciju. No, gledajući strukturu ekonomskog tima vlade, mnogo je izvesniji drugi scenario, da će doći do stezanja u fiskalnoj politici, da će budžet biti mnogo restiktivniji i da će doći do malo popuštanja u monetarnoj sferi. To može da podstakne privatne investicije i dovede do ostvarenja planiranih stopa privrednog rasta, rasta zaposlenosti i izvoza i smanjenja uvoza, odnosno uspostavljanja platnobilansne i spoljnotrgovinske ravnoteže.

Takav balans fiskalne i monetarne politike olakšao bi posao i guverneru NBS Radovanu Jelašiću, koji bi mogao da nastavi smanjenje referentne kamatne stope i sa time da direktno utiče da i bankarski sektor smanjuje svoje kamatne stope. To bi se pozitivno odrazilo na realni sektor, nižu cenu koštanja njegovih proizvoda i usluga i rast konkurentnosti.

Taj drugi scenario podstakao bi i investicije i to je pravo, zdravo rešenje. To podrazumeva i debele fiskalne restrikcije, da se obuzda državna potrošnja, a istovremeno popusti kreditno-monetarna politika.

Anonymous said...

Vladimire,
Direktor AIK banke je potpuno u pravu. Ako pogledate vani, videćete ko se opredelio za tu opciju.

To podrazumeva i debele fiskalne restrikcije, da se obuzda državna potrošnja, a istovremeno popusti kreditno-monetarna politika.
Eto, tu dolazimo do budžetskog pitaja, do odnosa Skupštine i Vlade, do stranaka, i do toga zašto nije realno od ovakvih "naših" stranaka očekivati takav obrt. Očekivati da će to stati samo od sebe, pošto ne bude više bilo čega opljačkati, je nerealno. Ako smo već sada blizu Afrike, šta nas sprečava da postanemo punopravan član Afričke unije?

VladimirV said...

Jos nesto o fiskalnoj i monetarnoj politici u Srbiji:

http://www.b92.net/biz/fokus/intervju.php?yyyy=2007&mm=07&nav_id=253930

Da li je moguće boriti se protiv inflacije samo monetarnim merama, kao prošle godine?

Mislim da je monetarna politika bila veoma uspešna u Srbiji. Inflacija, koja je bila veoma visoka, svedena je na takav nivo da ciljana inflacija Narodne banke lako može da se ostvari. Sada je neophodno da se održi nizak nivo inflacije, a za to je centralnoj banci potrebna jasna podrška dobre fiskalne politike. Ako te podrške ne bude, ako deficit bude veći nego prošle godine, onda će monetarna politika morati da bude još oštrija, bilo kroz povećanje stope obaveznih rezervi ili referentne kamatne stope. Biće još teže, a trošak održavanja inflacije na niskom nivou biće veći.

Posle usvajanja budžeta, da li mislite da monetarna politika ima podršku fiskalne?

Ako pogledate budžet za 2007. godinu, koje su naše tri najveće brige? Prvo, smanjeno je nekoliko poreza, a to smanjenje nije prikladno situaciji u kojoj imate veoma visok deficit tekućeg platnog bilansa. Na žalost, rastu i rashodi za plate dramatično, i to izuzetno velikom brzinom, i treća tačka je Nacionalni investicioni plan. To je veoma ambiciozan projekt, Srbiji su potrebne investicije, ali one moraju da budu dobro usmerene, u šta, na žalost, danas nismo uvereni. Ipak najviše smo zabrinuti zbog rasta plata. Plate u javnom sektoru u proseku rastu za 13 odsto, u nekim sektorima, na primer, u zdravstvu, taj rast je 41 procenat u poslednjih 12 meseci. Govorim o realnom, a ne nominalnom rastu, dakle sa uračunatom inflacijom. Jasno je da je to neodrživo. Vlada Srbije mora da obrati pažnju na to. Ako to ne uradi ove godine, onda će svakako morati sledeće.

Unknown said...

Moje ime je gospođa Rita iz SAD-a, dobila sam zajam od 30.000 dolara od Heartland Financial USA, Inc. u roku od 2 sata nakon što sam se prijavio. kontaktirajte ih Heartland Financial USA, Inc. putem e-pošte> (trustloan88@gmail.com) ili WhatsApp broja: 1-443-281-3404