Pages

06 November 2010

Huerta De Soto na LSE

Predavanje koje je Jesus Huerta de Soto, po mom sudu najvažniji živi ekonomista, održao na London School of Economics 29 oktobra. Tema je "Ekonomska i finansijska kriza i bankarska reforma". Sadržaj je teorijsko obrazloženje teze da je jedini pravi pravac reforme uvođenje sistema 100% rezervi na depozite po viđenju i povratak zlatnom standardu.

Video.

Govor je održan na poziv Cobden centra, koji je već izašao sa platfromom uvođenja 100% sistema, preko dvojice poslanika britanskog parlementa. Predlog zakona kojim bi se zabranilo pretvaranje depozita po viđenju u kredite je čitan u Parlamentu, što je prvi korak. Sada sledi takozvano drugo čitanje, a onda mukotrpna borba da bude i usvojen (štro će biti vrlo teško iz sasvim razumljivih razloga) Naravno, Huerta de Soto je bio mozak čitave operacije, mada sam čuo da je bio konsultovan i Joerg Guido Huelsman. Prvi primer da se makar i stidljivo u nekoj zemlji kreće sa ozbiljnom monetarnom reformom pod uticajem ekonomista Austrijske škole.

27 comments:

Pavle Mihajlović said...

Ivane, a da li bi u sistemu 100% rezervi na depozite krediti bili skuplji nego sada? Zar ne bi u tom sistemu ostalo veoma malo kredita na ogromnu tražnju. Taj deo koncepta mi nije jasan. Gde to mogu da pročitam?

Anonymous said...
This comment has been removed by the author.
Anonymous said...

Sjajno predavanje hvala na savetu Ivane...posebno mi se svidelo predviđanje mogućih budućih scenarija,četvrti mogući scenario(prema autoru i najizvesniji) da što god centralni bankari budu radili tržište će efikasno realocirati resurse...postavlja se samo pitanje kako će mainstream ekonomisti interprtirati takav scenario kad se dogodi...ili je možda konačno došlo vreme da se čitav taj mainstream promeni

Davor Nikolić said...

U Bukureštu je osnovana rumunska ispostava Mizes instituta, te je de Soto krajem oktobra bio i tamo i držao slično predavanje.

Ivan Jankovic said...

Pavle,

imas online mnogo Rothbardovih stvari, recimo ovu
http://mises.org/rothbard/100percent.pdf,

ili de Sotovu knjigu koja je state-of- art http://mises.org/books/desoto.pdf.

Jedna od najboljih kritika fractional reserve sistema je Huelsmanova http://mises.org/journals/rae/pdf/RAE9_1_1.pdf

Pavle Mihajlović said...

Hvala Ivane, proučiću

Жељко Симовић said...

Интервју са Уерта де Сото-м

Anonymous said...

Ivane da li bi konkurencija full-reserve banki sa fractional-reserve bankama dala ikakve rezultate? Dal bi im ovi prvi bili tržišno konkurentni tj dal bi mogli da se nadmeću sa njima? Jasno mi je da ni jedna banka ne bi volela da se odrekne trenutnog načina poslovanja,ali te pitam za mišljenje dal bi samo konkurencija bila dovoljna ili bi se i zakonski moralo zabraniti fractional-reserve bankarstvo

Ivan Jankovic said...

Mc MIllan

Mises je verovao da bi, da je dovoljno ukinuti centralnu banku i da bi free banking sistem prirodno doveo do sistema 100% rezervi. Da bi "liberalnije" banke bivale kaznjene odlivom zlatnih rezervi, sto bi ih prisiljavalo na oprezinu politiku, i konacno vodilo do neceg vrlo bliskom modelu 100% rezervi. Ne bilo moguce istovremeno pumpanje kredita od strane celokupnog bankarskog sistema (sto ej slucaj sa centralnom bankom).

Ja ne verujem mnogo u to. Istorijsko iskustvo ja pokazalo da ako nema zakonske garancije 100% pokrica depozita najcesci ishod je da bankari naprave kartel i angazuju drzavu da ga sprovodi. Cim dozvolis francione rezerve dao si enormnu mogucnost profita bankarima koju niko drugi nema, i oni imaju svaki moguci podsticaj (i sredstva) da iskoriste vladu da im kroz posebne privilegije ili centralno bankarsku itnervenciju omoguci da te prpfote odrze, pumpajuci kredit bez rizika od bankrota. Jedino resenje je da taj proces bude sprecen ne oslanjanjem na "konkurenciju u prevarama" (Chernushi), tj frakcioni free banking, nego zakonskom zabranom frakcionih rezervi. To je i misljenje mnogih savremenih Austrijskih klasika poput Rothbarda, de Sotoa, Hulsmana, Salerna i drugih.

Slaviša Tasić said...

"Ivane da li bi konkurencija full-reserve banki sa fractional-reserve bankama dala ikakve rezultate?"

To imaš već sada, svaka banka može da bude full reserve ako hoće.


"Mises je verovao da bi, da je dovoljno ukinuti centralnu banku i da bi free banking sistem prirodno doveo do sistema 100% rezervi."

Jel to negde napisao? Frakcionalni sistem je postojao i pre centralnih banaka, to je tržišni sistem nastao spontanom evolucijom.

100% rezerve bi bila samo jedna jako skupa regulacija -- Bazel 100.

Ivan Jankovic said...

"Jel to negde napisao? Frakcionalni sistem je postojao i pre centralnih banaka, to je tržišni sistem nastao spontanom evolucijom."

Napisao je u Human Action recimo; da bi ukidanje centralnih banaka dovelo do ekstremnog potiskivanja fiducijarnog novca, tj kredita nepokrivenih zlatnim rezervama. U Theory of Money and Credit ide i korak dalje i zahteva zakonsko nametanje 100% rezervi, sto su kasnije Rothbard i njegovi sledbenici preuzeli.

Slaviša Tasić said...

Sumjivo je šta je tačno mislio, u TMC nije jasno da li na to gleda kao na privremenu meru, u toj reformi koju predlaže u apendiksu gde to jedini put pominje. A u Human Action toga nema, uključujući i kasnija izdanja HU, koja su izlazila posle ovog apendiksa u TMC.

Ivan Jankovic said...

U TMS govori o predlogu za monetarnu reformu. Nema nikakvih naznaka da misli na to kao na privremenu meru. Objasnjava da je kljucna greska Peel Acta sto nije 100% rezerve s banknota prosirio i na demand deposite (govori kako je zabrana frakcionog bankarstva "jedini nacin da se eliminse ljudski uticaj na kreditne cikluse"). Takodje u TMS objasnjava kako je maturity mismatching glavni izvor poslovnog ciklusa i nesolventnosti banaka.

U HA on ima malo drugaciji pristup, ali je sve opet varijacija na temu; tu se poziva se na Cernushija i Modestea koji su verovali da ce samo ukidanje centralne banke da dovede do eliminacije fiducijarnog novca. Selgin i Horwitz, koji su za frakcionalni free banking ga zbog toga kritikuju. Dakle, u HA ne insistira formalno na zakonskom ukidanju frakcionog sistema, ali ne zato sto misli da je on dobar, nego zato sto misli (pogresno po mom sudu) da ce ukidanje centralne banke voditi direktno njegovoj eliminaciji i uspostavi sistema sa 100% rezervama.

Slaviša Tasić said...

Evo šta kažu Horwitz i Richard Ebeling, jedan od najvećih živih poznavalaca Mizesa. Ti, Huerta de Soto i ostali propuštate kontekst, kada Mizes pominje 100% to je uvek neko prelazno rešenje, kao korak u reformi ili kao prinudno rešenje ako je centralna banka neukidiva.

Horwitz:

What I am arguing is threefold: 1) the preponderance of the evidence is that Mises was more or less a MET-FR-FB; 2) there is very little evidence at all that Mises thought a Rothbard-style 100% reserve system was the first-best ideal monetary system; and 3) where Mises does recommend 100% reserves, it is almost always in the context of a program for monetary reform given that government is deeply entwined in the banking system.

Ebeling:

"in advocating 100 percent reserves, Mises was making a proposal for a "first stage" of a program for monetary reform. ...
In every instance in which Mises discusses the workings of a future free banking system he never advocates 100 percent reserve requirements. He presumes that in what will be a free banking setting banks would have the liberty to operate on the basis of fractional reserve banking."

link

Ivan Jankovic said...

Oni grese i De Soto je u pravu. Proveri ponovo sam Mizesov tekst i u HA i u TMS, videces da ovi natezu da bi Misesa proglasili za free bankera. Mises je samo emitovanje fiducijarnog novca smatrao izvorom kreditnog ciklusa. Svako odstupanje od sistema 100% rezervi stvara poslovni ciklus.

Oni tvrde da je Mises razmatrao 100% sistem samo ako je CB neukidiva. Ali to je direktno suprotno onome sto sam Mises kaze; on, kao sto sam rekao u prethodnom komentaru, u HA direktno kritikuje taj pristup koji je zagovarao Irving Fisher - da bude 100%rezerva sa centralnom bankom. Mises ne da nije zastupao to, nego je nedvosmileno odbacio.

Jedini nacin da se ustvrdi da je Mises bio za fractional reserve system je da je on verovao da bi u free banking modelu emitovanje fiducijarnog novca imalo dobre posledice, za razliku od emitovanja u CB sistemu gde ima lose posledice. Ali, on u HA kaze opet sve suprotno od toga, da SVAKA, ma koliko neznatna emisija stvara kreditni cikulus. Obrati paznju da on u onom postskriptu u TMS ne kaze da su 100% rezerve prinudno ili prelazno resenje dok se ne ukine CB, nego naprotiv "jedini nacin da se eliminise svaki ljudski uticaj na poslovni ciklus". Frakcione rezerve su problem, sa istim kvalitativnim efektima, sa CB ili bez nje.

Slaviša Tasić said...

Pa gledao sam i sam pre nego što sam se na ovu dvojicu pozvao. Sad gledam i HU ponovo i opet vidim da samo govori o free bankingu. Ne kaže da bi to dovelo do full reserve sistema, osim što na jednom mestu citira Cernisija koji je to rekao.

Ivan Jankovic said...

Postavlja pitanje na osnovu cega verujes da se on odjednom predomisilio u Human Action, i prihvatio fiducijarni novac kao legitiman? U TMS kaze da treba uvesti 100% rezeerve i da je to jedini nacin da se eliminise svaki ljudski uticaj na kreditni ciklus. I kritikuje, kao i De Soto, Peel Act sto nije podvrgao i depozite po vidjenju istom zahtevu za 100% rezerve kao i banknote. Ja ne znam koja bi jaca formulacija trebala da pokaze da je on protiv frakcionalnih rezervi.

U HA se poziva na Cernushija i Modestea, ali ne da bi dokazao da je frakcioni sistem legitiman, nego naprotiv, da bi naglasio da bi ukidanje centralne banke vodilo njegovom "ekstremnom suzbijanju" (sto je on video kao odlicnu stvar). Mislim da citira Cernushija koji kaze da on hoce da dozvoli svakom da emituje fiducijarni novac, da bi obezbedio da niko ne moze da ga emituje (to je ona ideja da kad ukines centralnu banku to ce odmah zbog konkurencije da vodi sistemu sa 100% rezervama).

Dalje, on kaze da nije dovoljno uvesti 100% rezerve ako se ostavi CB; drzava ce onda da nadje nacin da emituje kredit bez pokrica. Free banking je dobar po njemu zato sto je on jedina prava zastita od kreditne inflacije.

Pogledaj sta kaze na str. 442 u HA:

"Great Britain was free from these errors when in 1844 it reformed its bank laws. But the two shortcomings of the Currency School vitiated this famous act. On one hand, the system of government interference with banking was preserved. On the other hand, limits were placed only on the issuance of banknotes not covered by specie. The fiduciary media were suppressed only in the shape of banknotes. They could thrive as deposit currency."

Drugim recima, i CB i frakcione rezerve su greska i treba ih ukinuti.

George Selgin, koji je vodeci free banking teoreticar, takodje se slaze sa de Sottoom i Rothbardom da je Mises bio zagovornik 100% rezervi, samo sto ga on kritikuje zbog toga.

Slaviša Tasić said...

Ali Mises tu ima u vidu da u UK postoji centralna banka, frakcionalne rezerve su greška ako imaš centralnu banku. Ali njegov idealan sistem je free-banking, sa slobodom izbora rezervi (a to ne bi bilo 100%).

Da vidimo šta kaže Selgin:

"(1) I never claimed that Mises held the view that free banking would entirely eliminate fiduciary media. Mises did at one point claim that free banking would put strict limits on fiduciary issues, but he never suggested that it would result in 100-percent reserve banking; (2) I'm unaware of Mises' having ever claimed that fractional reserve banking was a "crime." That claim is a Rothbardian twist--and, in my opinion, utterly untenable."

Slaviša Tasić said...

Selgin kaže i ovo:
"Cernuschi's quote was intentional (and obvious) hyperbole. Nether he nor Mises believed that free banking would literally eliminate all banknotes or fiduciary media."

Ivan Jankovic said...

To je Selgin rekao kasnije kad su ga kritikovali sto je kritikovao Misesa. Pokusao je (neuverljivo) da izvrda. Medjutim u kljucnoj knjizi iz 1988 "Theory of free banking" on kaze direktno:

"Mises’s support for free banking is based in part on his agreement
with Cernuschi, who (along with Modeste) believed that freedom of note issue would automatically lead to 100 percent reserve banking;"

i dodaje

"Mises believed that free banking will somehow lead to the suppression of fractionally-based inside monies.”

Dakle, po Selginu (1988) Mises se slagao sa Cernushijem da ce frakcioni free banking voditi automatski 100% rezervama. QED.

To je isto ono sto sam ja rekao, i sto de Soto kaze i Rothbard. Osim sto Mises ne precizira u HA da li je za zakonsku zabranu. Ali, cak i da nije, to nema veze sa dobrim efektima fiducijarnog novca (kao kod Selgina i Horwitza) nego sa time da fiducijarnog novca skoro da ne bi ni bilo pod free bankingom (kako je verovao Mises).

Dakle, i dalje nam fali objasnjenje gde Mises kaze da je u free bankingu frakciona rezerva ok i korisna? Naprotiv, na istoj onoj strani koju sam citirao imas fusnotu koja kaze:

"Issuance of additional fiduciary media, no matter what its quantity may be, always sets in motion those changes in the price structure the description of which is the task of the theory of the trade cycle. Of course, if the additional amount issued is not large, neitherare the inevitable effects of the expansion."

Ovde se vidi se jasno da je po njemu izmedju FR free bankinga i centralne banke razlika samo u stepnu ne i u vrsti. Uostalom zasto kaze da je greska Peel Acta bila i ostavljanje centralne banke i ostavljanje frakcionih rezervi? Jasno da je first-best resenje za njega free banking sa 100% rezervom.

Slaviša Tasić said...

"Dakle, po Selginu (1988) Mises se slagao sa Cernushijem da ce frakcioni free banking voditi automatski 100% rezervama."

Pa nije se Selgin slagao ni tada, evo uzmi taj citat. Prvo, kaže da to kaže Cernushi, a ne da je to rekao Mises. A drugo, on pominje "suppression", a to nije isto što i rezerve od 100%. I ja tvrdim da bi slobodna konkurencija banaka vodila smanjenju kredita, ali iz toga ne sledi da kažem da bi to smanjenje bilo do nule, nego podrazumevam smanjenje na neki konkurentni optimum.

Ivan Jankovic said...

"Prvo, kaže da to kaže Cernushi, a ne da je to rekao Mises."

Ali dodaje da se Mises slagao sa Cernushiijem.

To je u redu sto kazes za supression, to ne znaci da ce automatski i odjednom sav fiduciary media da bude eliminisan. Ali Misesov ideal je eliminacija sto je vise moguce - ne postoji "optimalni konkurentski nivo" fiducijarnog novca, najbolji nivo je nula, kao sto vidis iz one njegove fusnote iz HA. To je sve retorika, da li ce biti "potpuna i 100% eliminacija odmah" ili "postupna eliminacija koja ce da startuje sa "ekstreme supression". Da podsetim, nisam rekao ja da se Mises "slagao sa Cernushijem" da ce free banking "automatski" voditi 100% sistemu, nego Selgin.

Problem je sto Selgin, White i Horwitz uopste ne misle da bi free banking vodio do manje kredita, kako ti kazes (to nekog "optimuma"). Naprotiv, oni kazu da bi taj sistem imao vrlo niske rezerve, kao sada, a mozda i nize, i da je to dobro jer omogucava ponudi kredita da bude elasticna, tj da prati kretanja traznje za novcem. Zato oni zagovaraju free banking. Mises sve to odbacuje, posebno tu doktrinu elasticne ponude novca, to je za njega anatema. One je favorizaovao free banking iz tacno suprotnih razloga iz kojih to rade oni.

Slaviša Tasić said...

U najboljem slučaju na tim mestima koje pominješ je protivrečio svojoj uobičajenoj priči. Da će free banking voditi nuli kredita ni faktualno istorijski nije tačno, tako da to nije nešto što može da se tvrdi tako usput u fusnoti ili citiranjem nečije druge izjave. Da je stvarno to hteo da dokazuje Mises bi bio eksplicitniji i teorijski objasnio. Isto i kod zakonskih full rezervi, da je mislio da su zakonske rezerve najbolji sistem to ne bi bilo teško reći, kao što je Rotbard o tome bio veoma jasan. Ali Rotbardovaci iz Mises instituta se hvataju za tih par fusnota/citata jer im to odgovara.

Ivan Jankovic said...

"Isto i kod zakonskih full rezervi, da je mislio da su zakonske rezerve najbolji sistem to ne bi bilo teško reći, kao što je Rotbard o tome bio veoma jasan."

Slavisa, on to kaze direktno i jasno u TMS. Treba uvesti 100% rezerve i cist zlatni standard jer je to jedini nacin da se eliminse svaki ljudski uticaj na kreditni ciklus. Ebeling i Horwitz, bez trunke evidencije i suprotno svakoj logici, to pokusavaju da to prikazu kao izuzetak koji vazi za rezim sa CB (iako je Mises eksplicitan u odbacivanju tog resenja i NIGDE ne kaze da je to privremeno resenje). U odeljku koji sam citirao iz HA kaze da je greska Peel Acta bila DVOSTRUKA; sto je ostavio centralnu banku i sto je ostavio frakcione rezerve. Dakle, oba. U fusnoti dodaje da svaka emisija fiducijarnog novca stvara kreditni cikulus. Kakav ti jos dokaz treba da je on bio za 100% rezerve? Sta je trebalo jos da kaze? "Kad interpretatori za 50 godina uzmu da tvrde da sam ja govorio suprotno od onog sto jesam, nemojte da im verujete"? :)

Da li je njegovo predvidjanje da bi free banking vodio 100% rezervama bilo tacno ili ne, to je drugo pitanje. Ako se secas, ja sam prvi rekao da mislim da nije tacno. Ali, to je sekundarno pitanje - kljucno je da je on podrzavao free banking iz tacno suprotnih razloga onima iz kojih to rade Selgin i White i ekipa.

Slaviša Tasić said...

"Kakav ti jos dokaz treba da je on bio za 100% rezerve? Sta je trebalo jos da kaze?"

Mogao je recimo da ne potroši stotine strana govoreći o free bankingu (koji je uvek podrazumevao slobodu izbora rezervi), a da 100% rezerve pomene samo par puta ukupno, i to ili kad govori o nekim konkretnim merama u realnim situacijama gde već postoji CB ili kad citira nekog drugog.

Kod Peel acta, ako kaže da je greška bila što je ostavio i CB i frakcionalne rezerve, to valjda znači da ako već nisu ukinuli CB morali su da uvedu 100%. A da su ukinuli CB, onda ne bi moralo 100%.

Ivan Jankovic said...

On i free banking i 100% rezerve spominje vise usput. Daleko od toga da trosi stotine strana na bilo sta od toga.

"Kod Peel acta, ako kaže da je greška bila što je ostavio i CB i frakcionalne rezerve, to valjda znači da ako već nisu ukinuli CB morali su da uvedu 100%. A da su ukinuli CB, onda ne bi moralo 100%."

Ovo je vec cista dijalektika. On kaze jasno i otvoreno da su obe stvari bile problem, nabrajajuci ih a ti protestujes - da, rekao je to, ali je zapravo mislio nesto drugo.

No, na stranu to, pretpostavimo za trenutak da si ti u pravu; da on stoji do kraja iza teze da ne treba zakonski zabranjivati CB. Zapazi da po njemu razlog zasto sa ukidanjem CB prestaje potreba za zakonskim nametanjem 100% rezervi nije to sto bi u free bankingu frakcione rezerve naprasno postale sjajna stvar, nego sto bi u tom sistemu frakcione rezerve nestale! to niej neko prioritetno pitanje jer bi rezerve bile (po njemu) 95 ili 98%, i podsticaji za stvaranje kreditnog ciklusa minimalni.

Dakle, jedino pitanje za analizu je - da li je Mises verovao da treba zkaonski zabraniti frakcione rezerve, ili je free banking dovoljan da ih eliminse. U oba slucaja je nesumnjivo da on frakcione rezerve same po sebi tretira kao problem i izvor kreditnog ciklusa. On nema moralni argument koji Rothbard pokrece protiv frakcionih rezervi kao prevare, ali je ekonomski argument identican.

Slaviša Tasić said...

Da, frakcionalni sistem tretira kao inflatorni, mada pre svega kad postoji CB. Ali i kada kaže na tom mestu "ako je ekces FR mali mali je i problem" nije jasno šta mu znači to malo. Koliko je dopustivo, koliko bi bilo u free-banking sistemu... Možda ga je metodologija sprečila, nije hteo egzaktno da predviđa. U sadašnjem sistemu rezerve su i po 10-ak %, na koliko je tačno mislio da bi otišle u free bankingu ne znam, ali slažemo se da je u svakom slučaju to precenjivao. Ne samo u free bankingu nego i u sadašnjem sistemu kad ne bi bilo bailouta i osiguranja depozita rezerve bi porasle, ali to ne bi bilo ništa blizu 90%.