Pages

12 July 2010

Zabranom uvoza do velikog izvoza

Piše Dnevni avaz pre neki dan, a dojavljuje redovni čitalac nesoxy:

Ako inicijativa za zabranu uvoza sezonskog voća i povrća u BiH uspije dobiti potrebnu podršku, bh. proizvodi postali bi mnogo konkurentiji na domaćem tržištu, a uz to bi naša država imala i zavidne količine ove robe za izvoz.

Ovaj prvi deo rečenice, da bi zabrana uvoza dovela do boljeg položaja domaćih proizvođača, to je valjda tačno po definiciji. Ali, kako bi sad odjednom proizvođači koji danas ne mogu da se izbore sa konkurencijom na domaćem tržištu sutra postali konkurentni na izvoznim tržištima, to mi uopšte nije jasno. U stvari, oni i ne kažu da bi BiH proizvođači zaista bilo šta i izvezli, već kaže da bi "naša država imala i zavidne količine ove robe za izvoz". To što te skupe i nekvalitetne proizvode ne bi niko u inostranstvu kupovao, to im valjda nije problem. Otkud znam da su skupi i nekvalitetni? Pa zato što su mi tako rekli građani BiH odlukom da ignorišu domaće i kupuju uvozne proizvode.

Nesoxy u mejlu kaže da će, ako se donese ovakav zakon, u Bosni biti gladni kao u Severnoj Koreji, a ja sam mu odgovorio da to nema šanse da se dogodi, mi barem imamo razrađene švercerske kanale.

Sve u svemu, CEFTA je dobra ideja koja mnogim lobijima na svim stranama smeta. Sva sreća da sprovođenje nadgleda EU.

9 comments:

Nemanja said...

Subvencionisanjem proizvođača se dostiže viša kriva indiferentnosti.

Marko Paunović said...

Indiferentnosti prema čemu? Ceni i kvalitetu? :)

Mislim, moguće je napraviti argument da je poljoprivreda industrija u povoju (nema još ni 10 hiljada godina), pa da je treba štititi dok se ne razvije. Moguće je i napraviti argument da u poljoprivredi ima mnogo rastućih prinosa, pa da će onda, kada postignu veći obim proizvodnje, oboriti prosečni trošak i postati konkurentni. Ali, naravno, ne radi se ovde o tome. Radi se o druge dve stvari.

Ovi iz privredne komore, kao i iz svih privrednih komora bivsih Ju republika, traže zaštitu neefikasnih, mada naravno NIKADA u ovakvim tekstovima ne pitaju preradjivace sta oni misle o skupljem vocu i povrcu i kako ce se to odraziti na njihovu prodaju dzema i kiselih krastavcica. Ako zabranis uvoz kajsija, odose domaci preradjivaci u bankrot pored srpskog i hrvatskog dzema, vocnih sokova i krastavcica. Osim ako ne uvedu sezonske carine i na to.

A ovaj ministar iz Federacije BiH koristi priliku da naglasi kako eto i ovaj problem dokazuje da je potrebno centralizovati poljoprivrednu politiku na nivou BiH.

Nemanja said...

Carina vs subvencija & ostvaren domaći cilj (by Dominick Salvatore):

Pretpostavka: Vlada preraspodeljuje carinski prihod u obliku opšte subvencije potrošača

Slika

Ako baš moraju neefikasni domaći proizvođači da se štite, bolje rešenje, od uvozne carine, je subvencija.

Tada su cene koje plaćaju potrošači nepromenjene.

Slaviša Tasić said...

To nije tačno. Kad ima izvozne subvencije domaća cena raste da se izjednači sa izvoznom cenom posle subvencije.

Ako na domaćem tržištu nešto košta 8 dinara, izvozna subvencija je 4, to znači da izvozom dobijaš 12. Ako za izvoz dobijaš 12 dinara, za koliko ćeš prodavati kući? Isto 12, jer cena mora da se izjednači. Količina koja ostaje na domaćem tržištu će se smanjiti dok domaća cena ne dostigne 12.

Plus trošak budžeta za subvencije. Kod carine je barem to prihod, subvencije su za toliko gore od carina.

Nemanja said...

Tekst kaže uvoz sezonskog voća, ponuda manja od tražnje.Ne vidim otkud sada izvozne subvencije.

Ne subvencioniše se proizvodnja dobra koje zemlja izvozi (y), nego onog koje uvozi (x)!

Lazar Antonić said...

Nesto kosta 8, izvozna subvencija 4 proizvod moze da se prodaje i za 5.

Lazar Antonić said...

Ustvari moze da se prodaje i za 4.

Peđa Mitrović said...

Ne radi se o izvoznim subvencijama, nego o subvencijama neefikasnim domacim proizvodjacima za prodaju na domacem trzistu, u stiuaciji kada je trgovina nesputana carinama.

Nemanja je u pravu sto se ovoga tice (subvencije neefikasnim domacim proizvodjacima vs. uvozne carine), a i sve je lepo nacrtano i objasnjeno kod Salvatorea.

Samo, stvar je da se u oba slucaja privreda nalazi u gorem polozaju (na nizoj krivoj indiferentnosti) nego da je spoljna trgovina liberalizovana i bez subvencionisanja neefikasnih proizvodjaca (gubitak blagostanja je harbergerov trougao).

Nemanja, jesu Salvatorea ove godine stampali crno-belo?

Nemanja said...

Harberger,

Ne.Slika je optimizovana kako bi bila što manja, te oduzimala manji bandwidth. :)