Pages

19 January 2010

Edukativni tekstovi

Počinje semestar u kojem predajem međunarodnu ekonomiju i planiram da studentima osim obaveznog udžbenika svake nedelje dajem i po neki popularni tekst ili novinski članak za diskusiju.

Za ovu nedelju to je: John Stossel, "The Double Thank-You Moment", koji ovde možete naći i na srpskom u prevodu našeg ljubaznog komentatora. Za sledeću biće Bastijina Peticija proizvođača sveća.

Javiću šta je dalje -- a ako imate ideje predložite i vi.

13 comments:

Strile said...

evo mali predlog iz komsiluka. a moze biti edukativno i za nas. kljuc, po meni: "10 percent flat tax". da se i mi vratimo na "desetak", pa da nas bog vidi.

http://www.examiner.com/x-20010-NY-Economy-and-Politics-Examiner~y2009m12d18-Albania-is-the-best-place-to-invest-in-2010

Marko Paunović said...

Prikazi im spoljnu trgovinu kao supstitut za tehnologiju...

Iz Price Theory, Dejvida Fridmana, 6. poglavlje.

There are two ways we can produce automobiles. We can build them in Detroit or we can grow them in Iowa. Everyone knows how we build automobiles. To grow automobiles, we begin by growing the raw material from which they are made--wheat. We put the wheat on ships and send the ships out into the Pacific. They come back with Hondas on them.

Ima nesto razvijenija prica u Landsburgovom Armchair Economistu.

Marko Paunović said...

Nasao sam Landsburgov tekst na netu. Gugluj "Iowa Car Crop"

Slaviša Tasić said...

Hvala -- ovo Friedmanovo gajenje Hondi u Iowi je genijalno.

Pavle Mihajlović said...

Konvencionalna fizika

Ser Ernest Radeford, predsednik Kraljevske Akademije i dobitnik Nobelove nagrade, ispričao je sledeću priču (jos nije utvrđeno da li je istinita ili je samo urbana legenda, no to nije ni bitno već je bitna suština): Pre izvesnog vremena pozvao me je kolega. Spremao se da nekom studentu da "nulu" za njegov odgovor na neko pitanje iz fizike, dok je student, naprotiv, zahtevao najvišu ocenu! Ispitivač i student su se ipak složili da se dovede nezavisni "arbitar" i ja sam bio izabran. Pročitao sam ispitno pitanje: pokazati kako je moguće odrediti visinu neke visoke zgrade pomoću barometra.

Studentov odgovor je glasio: "Odneću barometar na vrh zgrade, vezaću ga za dugačak konopac, spustiću ga do trotoara, a zatim ću ga ponovo podići. Izmeriću dužinu konopca. Dužina konopca je visina zgrade. Student je zaista imao dobar razlog za visoku ocenu, s obzirom da je dao kompletan i tačan odgovor! S druge strane, kad bi dobio visoku ocenu iz fizike, to bi značilo svojevrsno priznanje u ovoj oblasti, što njegov odgovor nije potvrđivao!

Predložio sam da student još jedanput pokuša rešiti ovaj zadatak. Dao sam studentu šest minuta da reši zadatak uz upozorenje da njegov odgovor mora pokazati bar neko znanje iz fizike! Pri kraju petog minuta student još ništa nije bio napisao! Pitao sam ga želi li odustati, ali mi je on odgovorio da ima jako mnogo odgovora za taj problem: upravo je razmišljao o najboljem rešenju. Izvinio sam se što ga prekidam i zamolio ga da nastavi.

U sledećem minutu on je napisao svoj odgovor koji je glasio: Odneti barometar na vrh zgrade i nagnuti se preko ruba krova. Ispusti barometar, a štopericom meriti vreme dok ne tresne o trotoar. Tada, koristeći formulu x=at2/2, izračunati visinu zgrade! U tom trenutku sam pitao kolegu da li sad on odustaje od davanja loše ocene! On se složio i dao studentu skoro najvišu ocenu.

Dok sam napuštao koleginu kancelariju, setio sam se da mi je student rekao da ima još mnogo rešenja za taj problem, pa sam ga pitao: Koja?? Pa, reče student, postoji mnogo načina da se odredi visina zgrade uz pomoć barometra.

Na primer, možete izneti barometar napolje, pod pretpostavkom da je sunčan dan, izmeriti visinu barometra, zatim dužinu njegove senke, dužinu senke zgrade, i onda običnom proporcijom, uz pomoć Talesove teoreme, izračunati visinu zgrade! Sjajno - rekao sam. A ostali načini? Da, rekao mi je student,
postoji jedna osnovna metoda merenja koja će vam se sigurno dopasti. U ovoj metodi, uzmete barometar sa sobom i počnete se peti uz stepenice. Prethodno, na zidu povučete crtu da označite dužinu barometra. Zatim, kako se penjete, markirate stalno dužinu barometra. Tako ćete dobiti visinu zgrade u jedinicama dužine barometra!? Vrlo direktna metoda! - rekao sam.

Naravno, a ako želite malo sofisticiraniju metodu, možete vezati barometar za kraj opruge, zaljuljati ga kao klatno i zatim odrediti vrednost gravitaciono ubrzanje g na nivou ulice, a onda na vrhu zgrade. Iz razlike za gravitaciono ubrzanje g može se, u načelu, izračunati visina zgrade! Takođe, koristeći isto načelo, možete odneti barometar na vrh zgrade, vezati ga za dugačak konopac, spustiti ga do samog trotoara i tada ga zaljuljati. Tada možete izračunati visinu zgrade prema periodu oscilacije! Na kraju, zaključio je student, postoje i mnogi drugi načini rešavanja problema.

Verovatno najbolji način je, da ponesete barometar u prizemlje i da pokucate na vrata nadstojnika zgrade. Kada vam nadstojnik otvori vrata, vi samo trebate reći: Gospodine nadstojniče, ovo je divan barometar! Ako mi kažete kolika je visina zgrade, pokloniću vam ga.

U tom trenutku nisam mogao izdržati i pitao sam studenta da li zaista ne zna konvencionalan odgovor na ovaj problem. Priznao mi je da ga zna, ali mi je rekao da mu je muka asistenata i predavača na fakultetu koji mu pokušavaju nametnuti svoj način mišljenja.

Student se zvao Nils Bor. Čovek je inače genijalni danski fizičar (atomska fizika, nuklearna fizika, kvantna mehanika), dobitnik Nobelove nagrade 1922. godine.

Pavle Mihajlović said...

Ynam da nema veze sa međunarodnom ekonomijom, ali dobro ilustruje kako bi student trebalo da razmišlja. Pogotovo kada istražuje ekonomiju.

Vlada said...

A možeš i da pričaš kako je načet državni monopol u zdravstvu u jednoj maloj zemlji na brdovitom balkanu

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=01&dd=17&nav_id=404639

A po komentarima se može videti da se naši ljudi jako rezervisani prema tome.

Lazar Antonić said...

Lepa prica Pavle.

perica said...

Odlična!

Slaviša Tasić said...

Uh komentari na ovu vest sa Vladinog linka su da ti se smuči. Ljudima smeta što postoji privatna bolnica, kao da će silom morati da idu u nju.

grh said...

pre ce biti da im smeta sto nece moci da idu u nju,a neko drugi ce moci. envy.

Saša said...

Delim Gabrielino mišljenje...

Strile said...

Nezaobilazno :)

http://www.econlib.org/library/Essays/rdPncl1.html