Pages

11 April 2009

Dobri gusari

Već smo imali jedan post o knjizi profesora ekonomije sa George Masona (!) Petera Leesona "Invisible Hook", u kojoj on hvali civilizacijska dostignuća gusara u XVII veku u Severnoj Americi i Karibima.

U novom članku na istu temu, autor se oseća obaveznim da malo objasni porodicama kidnapovanih mornara u Sueckom Kanalu koje hvataju savremeni somalijski gusari, zašto su ovi moderni banditi loši, dok su Crnobradi i Kaliko ostavili neviđeno civilizacijsko zaveštanje svetu. Leeson: "Modern pirates can't lay claim to helping pioneer liberty, democracy and equality. But early 18th-century pirates can."

Zaista? Kako to? E pa evo odgovora:
1. "Pirate constitutions established democratic governance for their roguish commonwealths. Crewmembers elected their captains by popular vote and democratically removed captains who dared to misuse their power.". Dakle, bande su birale svoje vođe demokratski, većinskim glasanjem (za razliku od "tiranskih sistema" Velike Britanije, Amerike ili Holadnije tog vremena, čiji su trgovački brodovi prevozili za privatne vlasnike koji su postavljali kapetana i unajmljivali mornare).

2. "Pirates created an early system of social insurance and enshrined this in their law. Sea dogs injured on the job received workers' compensation from the crew's common purse — five pieces of eight for the loss of an arm, 10 pieces of eight for the loss of a leg, and so on. A maimed pirate didn't have to worry about a work-sustained injury leaving him without a bottle of rum to spit in." Tri put ura za Crnobradog, utemeljivača još jedne civilizacijske tekovine, socijalne pomoći.

3. Kad su već utemeljili welfare state, što ne bi i rasnu jednakost. "Pirates also embraced racial tolerance well before their legitimate counterparts. Centuries before the civil rights movement, the ACLU, or the Equal Opportunity Act, some pirates already had adopted a policy of hiring black sailors in their crews.". Ovo znači da ste mogli da budete bandit i pljačkaš čak i ako ste crnac. To je sledeće veliko dostignuće gusara vredno divljenja u XXI veku. Gusari su pioniri tolerancije.

4. Ovo je već over the top. Gusari su naime po našem libertarijanskom profesoru ekonomije shvatili osnovnu poentu Jamesa Medisona (!) da moć podanika potiče usled mogućnosti promene vlasti! I sproveli su u praksi ovo načelo 100 godina pre nego što ga je Medison stavio na papir!

Ne znam da li Leeson i druge, recimo severnoafričke gusare XVIII veka, koji su napadali i pljačkali američke trgovačke brodove u Mediteranu, smatra humanistima i utemeljivačima civilizacije. Ali, rečeni Medison, teorijski sledbenik Crnobradog, baš nije delio Leesonov entuzijazam. On je lepo poslao flotu u Mediteran, i zauzeo Tripoli, nezvaničnu prestonicu ovih pomorskih humanista, da bi prekinuo njihovu dalju civilizacijsku misiju pljačkanja trgovačkih brodova.

Prosto je neverovatno da proferor ekonomije koji sebe smatra sledbenikom Austrijske škole (!!!) piše knjigu i članke u kojima hvali gusare zato što su anticipirali modernu demokratiju i državu blagostanja. Pa svaka banda bira svog vođu demokratski, i brine se za svoje članove. Balkanski hajduci su birali svoje vođe demokratski. I oni su brinuli o svakom svom članu solidarno. Šta je sledeće - knjiga o velikom civilizacijskom doprinosu italijanske Cosa Nostre?

Intelektualni nivo ovog pisca je stvarno više nego jadan. U njegovom univerzumu banditi u XVIII veku su "dobri", ali ovi danas nista ne valjaju. Bez ikakvog objasnjenja. Ne pada mu na pamet da možda i savremenni gusari imaju sličnu etiku kao i oni stari. Da dele plen međusobno, da možda biraju svoje vođe demokratski, i da takođe nemaju rasnih predrasuda. Ili, on na osnovu nečeg veruje da su se ovi novi gusari, daleko bilo, pretvorili u neke "posesivne individualiste" koji svojim članovima ne obezbeđuju socijalnu pomoć kod "povreda na poslu", da možda ne biraju svoje šefove bandi većinski (nego možda oni sa brodom u vlasništvu unajmljuju druge bandite da rade za njih, fuj, fuj, korporativna dekadencija gusarenja). Da li bi onda somalijski humanisti bili mnogo vredniji hvale ako bi birali šefove demokratski i imali sindikate? Da li bi onda prestali da budu "banditi" kako ih površno, zdravorazumski Leeson kvalifikuje? Možda treba da im predloži da dozvole formiranje sindikata gusara...Ili možda Leeson misli da ovi danas moraju da podignu lestvicu u humanizmu u odnosu na Crnobradog - da nije više dovoljno demokratsko biranje šefova bandi, "pravedna podela" opljačkanog plena, rasna tolerancija i safety-net za drugove koji se povrede na "poslu", nego u skladu s vremenom, recimo afirmativna akcija za bandite iz "manjinskih zajednica" (naprimer "drugove" iz Evrope). Ili možda progresivno oporezivanje šefova i njihovih pomoćnika? I gusari moraju ići u korak s vremenom ako žele i dalje da budu avangarda civilizacije. Ne smeju da dozvole da se ograniče na tu ćiftinsku perspektivu Američkog Ustava da je dovoljna jednakost i odustvo diskriminacije. A gde je "politika različitosti" i "podsticanje diverziteta"? Možda bi Leeson mogao da ovim konsideracijama dopuni svoju "analizu" u narednom izdanju svoje knjige.

10 comments:

Slaviša Tasić said...

Koliko sam ja do sada uspeo od njega da vidim Leeson je potpuni mediokritet, nije mi jasno zašto ga Boettke i austrijanci toliko guraju.

Ivan Jankovic said...

Da, i meni nije jasno sta ljude poput Boettkea i Horwitza navodi da ga trpe na svom blogu. Ali, nisu samo oni, cak i Mankiw stavlja link ka ovom novom Leesonovom clanku. Misterija.

Ivan Jankovic said...

Covek je stvarno neverovatan! Evo ga na Austrian Eocnomists (http://austrianeconomists.typepad.com/weblog/2009/04/i-have-a-favor-to-ask-.html) reklamira svoj idiotski clanak i trazi od citalaca da glasaju za njega na vebsajtu gde je obljavljen, da bi ga, ako interesovanje bude dovoljno, posle pozvali na televiziju!!!

Nexus said...

E, sjajno, pročitao sam onaj prethodni post o gusarima ranije, ali kako je bio napisan davno, nije baš bilo svrhe komentarisati.

Dakle, evo, ja ću se staviti u Leesonovu odbranu ovde, jer se donekle i slažem sa njim.

Prvo i najvažnije, treba imati u vidu vremenski period i region u kom se dešava radnja, XVII vek i Karibi.
Kolonijalne sile su tada bile neprekidno u ratovima jedna sa drugom, često i svako sa svakim. I u te svrhe su koristili svoje brodove, kao i privatnike sa posebnim dozvolama (letter of marque), realno, plaćenike.
Dakle, pirati su operisali u takvom društvu. Rat i pljačka su bile jedine stvari koje su znali, i koje su sve države i same sprovodile.

Samo što oni nisu pljačkali za neku od država, već za sebe.
A, treba imati u vidu da je najveći broj njih i nekada u svojoj "karijeri" bio u službi nekog guvernera ili vicekralja.

Gledajući iz te perspektive, zar je to toliko strašno? Zar nije "civilizacijsko dostignuće" otrgnuti se od države i imati svoj, "privatni biznis"?
A, oni su, bukvalno, na to tako gledali.

Takođe, treba imati u vidu da je disciplina na državnim brodovima bila čest uzrok pobuna i odlaska u pirate.
Članstvo u piratskoj bandi je bilo dobrovoljno, dok su posade vojnih brodova činili draftovani mladići koje je Mornarica samo kupila po ulici (Press gang).


I da, imali su demokratski izbor vođa, onda kada to nije bio slučaj skoro nigde u svetu. S obzirom da su se tako i birale vođe u prvobitnoj zajednici, to i nije neko dostginuće, ali, opet, treba imati u vidu vreme i mesto.

I imam pitanje. Kad ti poslodavac isplati novac jer si se povredio u njegovoj službi, jel' to socijalna pomoć ili osiguranje?


PS. Ako Vam je za utehu, Stede Bonnet je bio gusar koji je imao svoj brod. Kupio ga je novcem koji je zaradio kao plantažer. Eto, nisu svi gusari bili "socijalisti".

Ivan Jankovic said...

Nexus,

glavni problem sa Leesonovom tezom je u tome sto pada na testu elementarne logike. Recimo da su gusari prvi demokratski birali vodje i pruzali socijalnu pomoc jedni drugima. Cak i da ste socijalista (a ne, jel tako, "Austrijski" libertarijanac kao Leeson :)) tesko da bi to bilo dovoljno da bandite smatrate moralnim gromadama i civilizacijskom avangardom, kao sto ih on smatra. Kao socialista vi (neko, bilo ko) zaista mozete smatrati Hitlerovu socijalnu politiku superiornom u odnosu na divlji kapitalizam (videti program NSDP), ali tesko da je to neka osnova da Hitlerov rezim smatrate civilizacijskom avangardom zbog toga. Dakle, nema veze Ausvic, Holokaust i destine miliona mrtvih u osvajackim ratovima, Hitler je avangarda covecanstva jer je uveo obimnu socijalnu zastitu i resio nezposlenost (za razliku od "tiranskih" anglosaksonskih rezima).

Ne znam za knjigu ali Leesonov tekst koji sam linkova se nekad granici sa humorom, kao ono da su gusari pretece Medisonove doktrine. Lici mi na nekog tinejdzera koji misli da ce da impresionira devojcice ili nastavnike time sto ce da lupeta nesto "otkaceno" i "nekonvencionalno".

Nexus said...

Razumem ja vas, ali razumite vi mene. :-)

Ja hoću da kažem da u svetu u kome ne samo nacistička Nemačka, već i Engleska, Amerika, Francuska i ostale zemlje imaju logore, rasne zakone i stalno ratuju jedna sa drugom, to što je jedna od njih rešila nezaposlenost ili prva uvela zakone o zaštiti životinja (inače, mnogo volim da koristim taj primer u razgovoru sa raznoraznim "zaštitnicima životinja") se može smatrati avangardom.


Mora se shvatiti da su Karibi u XVII veku bili leglo najgoreg šljama. Vojnike su tamo slali po kazni. Guverneri su bili korumpirani do srži, često u privatne svrhe sarađivali sa piratima.

U tom svetu je pljačka bila legitiman biznis, a piratima su proglašavani samo oni koji nisu davali deo plena državama/guvernerima.

Zato je meni logičnije da jedan libertarijanac prezire državni monopol na tom polju i "podržava" one koji mrse planove korumpiranim guvernerima i pritom su mnogo "slobodarskiji" nego mejnstrim društvo tog doba.


U mnogome se tu radi o onom "terorista ili borac za slobodu".

Recimo, za pirata Crnobradog ne postoji zapis da je ikada nekoga ubio, ne računajući komandnu odgovornost pri napadu na brodove. Ali, eto, nije imao Letter Of Marque i bio je gonjen i ubijen kao pirat.

A, Henri Morgan je bio gusar u engleskoj službi i najpoznatiji je po zauzimanju Paname i tamošnjim zločinima (Španski hroničari su zabeležili da je mučenje bilo stravično, a možete da zamislite kakvo je to mučenje ako ga Španci tako opisuju).
Za to je proglašen vitezom.

Shvatate?

tiki said...

ako se knjiga dobro prodaje onda je u pravu :)

Slaviša Tasić said...

Nexus, lepa analiza. Ali problem je što je to teško staviti u vezu sa demokratijom i konstitucionalnom vladom kao što Leeson pokušava, u ovom i u nekim drugim člancima ranije (jedan čak objavljen u najprestižnijem ekonomskom žurnalu, JPE). Jednostavno postoje mnogo važniji, dobro dokumentovani precedenti. Demokratija se prvo spontano razvila na nivou naselja i gradova u Novoj Engleskoj od naseljavanja, vek i po pre osnivanja same SAD. Kozaci su imali ustavnu demokratiju, Sič republiku u isto vreme, u 17. veku, oni se hvale da su prva moderna demokratija. Zatim naravno starogrčka demokratija, pa sloboda u srednjevekovnim gradovima, itd... Toliko je primera raznih uticaja i Leeson pored svega toga hoće da nas ubedi da su baš gusari inspirisali demokratiju i bili uzor zapadnoj civilizaciji. On može da se bavi gusarskom organizacijom i to je možda samo po sebi zanimljiva tema, ali ništa više od toga. Pokušaj da to prikaže kao neka preteča zapadne ustavne demokratije mu je naivan.

Nexus said...

Pa, dobro. Naravno da je to malo nategnuta teza. Ja sad ne znam tačno šta on piše, ali svakako da se ti pirati ne mogu smatrati nekom pretečom moderne demokratije, mada mogu da shvatim argumente za tu predpostavku.

Recimo, najveći broj pirata je bilo iz Britanije. Oni svakako nisu seli i izmislili takvu organizaciju, već su je poneli od kuće...
Možda će zvučati rasistički ili, najblaže, evrocentristički, ali to ih ipak malo "civilizacijski" razlikuje od "Barbary Coast" pirata iz Tripolija ili Azijskih pirata.


Ali, koliko vidim, Ivanova zamerka Leesonu nije samo po pitanju demokratije.
Mislim da je Leeson ipak u pravu da se karipski pirati veoma razlikuju od modernih.
Danas je društvo mnogo slobodnije i ima mnogo više prilika za pošten posao.

Još jedna zanimljivost koju treba pomenuti je to da su karipski pirati, pri zauzimanju broda koji prevozi robove, te robove uglavnom oslobađali, dok je današnjim piratima to još jedna unosna grana "biznisa".

Aleksandar Boskovic said...

ne mogu da verujem da ste tek sada čuli za ove budalaštine...
a to što verujete da sama asocijacija (stvarna ili zamišljena) sa "Austrijskom školom" garantuje mudrost i slobodoumnost...