Pages

05 February 2008

Komparativne prednosti

Ako je Srbija produktivnija od Zambije u proizvodnji malina (jeftinije proizvodi isti kvalitet malina), onda ima apsolutnu prednost u proizvodnji malina.

Ako je Srbija duplo produktivnija od Zambije u proizvodnji malina, ali tri puta produktivnija u proizvodnji šećera, onda Zambija ima komparativnu prednost nad Srbijom u proizvodnji malina. Iako Srbija ima apsolutnu prednost. A Srbija ima komparativnu prednost u proizvodnji šećera.

Komparativne prednosti u spoljnoj trgovini znače relativne prednosti. I kad ste slabiji u proizvodnji svake robe, opet imate komparativne prednosti, jer ste u nečemu manje loši nego u drugim stvarima. Ili ako ste bolji, onda imate komparativne prednosti samo u onome u čemu ste još bolji.

Posledica ovoga je da će u režimu slobodne trgovine Srbija uvoziti maline iz Zambije, a izvoziti šećer u Zambiju. Iako je konkurentnija u malinama, Srbija će ih uvoziti zato što je u drugim stvarima još bolja. I za Srbiju i za Zambiju je najbolje da Srbija sve resurse usmeri u šećer, a Zambija sve u maline, i da onda međusobno trguju. Tako ukupno ostvaruju najbolji rezultat.

Ovo nije tako očigledna stvar, ali je pouzdano tačna. To je u suštini spoljne trgovine i zbog toga u spoljnoj trgovini učestvuju svi -- čak i oni koji su manje konkurentni u svemu. Zato "konkurentnost", odnosno produktivnost, nije ključna za spoljnu trgovinu. Možete izvoziti i nešto u čemu ste manje konkurentni.

Na vest da Srbija ima deficit sa Afrikom, iz Instituta za istraživanje tržišta kažu:
Bez obzira što taj deficit jeste mali u odnosu na ukupan spoljnotrgovinski deficit zemlje, domaća privreda nije slaba i nekonkurentna u odnosu na afričke zemlje, već država, ali i komora nemaju strategiju i osmišljeni plan za prodor na ta tržišta.

Kada stručnjaci za spoljnu trgovinu ne razumeju koncept komparativnih prednosti, onda obično misle da je rešenje problema država, privredna komora ili strategija. A problem ustvari i ne postoji -- jer iz toga što Srbija ima deficit sa Afrikom nikako ne sledi da je Srbija u nečemu slabija od Afrike. Vidi opet primer sa Zambijom i malinama.

Pitanje za studente: ako šef marketing kuca duplo brže od sekretarice, a u marketingu je tri puta bolji od sekretarice, ko treba da kuca pisma?

7 comments:

Marko Paunović said...

Znas ti sta sam ja primetio? Da ostvarujem ogroman deficit u trgovini sa svima, osim sa CLDS-om, sa kojim ostvarujem suficit.

Moji deficiti sa Maksijem, EPS-om, Telekomom, Telenorom su zastrasujuci. Samo od njih kupujem, a oni od mene NIKAD NISTA nisu kupili. Mora da je zato sto nemam strategiju.

Koliko god sam koncept AGREGATNOG trgovinskog bilansa bio besmislen, koncept trgovinskog bilansa sa odredjenom zemljom, ili grupom zemalja je jos besmisleniji.

Agregatni bilans ne znaci puno, ali znaci makar nesto. Bilans sa nekom zemljom ne znaci apsolutno nista.

Lazar Antonić said...

Ostavi link za ovu vest.

Marko,
Zašto agregatni bilans malo znači? Meni jedino pada na pamet kurs, mada bi se on menjao i da niko ne vodi računa o tome koliko se uvozi ili izvozi. Stvarno ne vidim neku svrhu.

Marko Paunović said...

To sam vise napisao da ne bih morao da objasnjavam zasto NEMA smisla. Nisam ocekivao pitanje zasto IMA smisla. To je pitanje mnogo teze i nisam siguran da znam odgovor... :)

U sustini, zavisi od politike kursa. Ako je kurs manje-vise fiksni, onda ima veze. U sasvim otvorenoj privredi, bez ogranicenja kretanju robe i kapitala i sa potpuno slobodnim formiranjem kursa, bilans bi bio potpuno besmislen. Ali, sa ogranicenjima i na jednoj i na drugoj i na trecoj strani, ima neke logike voditi racuna.

Jos jedan dokaz da resavanje izmisljenih problema stvara nove probleme.

Lazar Antonić said...

Zar ponuda i potražnja za devizama ne bi bila dovoljan indikator u slučaju fiksnog kursa.

Trgovinski bilansi bi se eventualno mogli koristiti kao argumenti u pregovorima vlada kada se svaka trudi da svojim građanima skuplje naplati uvoznu robu.

Slaviša Tasić said...

Pa ako je fiksni kurs a ima se deficit, onda možeš da ostaneš bez deviza. Kad kurs određuješ tako arbitrarno a imaš deficit, znači da ti kurs nije dobar pa treba da devalviraš. Ali tačno, čak i tada ti je jasno na osnovu toga što se devizne rezerve smanjuju, tako da opet nije problem deficit u trgovini nego devizne rezerve.

A onda čak i to je slučaj samo kod najgoreg oblika kursa koji se sve manje koristi, nije to ni pravi fiksni kurs sa 100% pokrića, nego tzv. "pegged".

Anonymous said...

Ovo je razlog zašto je bolje da Indijci kuckaju softver nego Amerikanci.

Ne znači da su Indijci bolji programeri od Amera, nego da imaju komparativnu prednost...

Slaviša Tasić said...

Tako je. Komparativne prednosti su ustvari u osnovi svake podele rada, ne samo kod spoljne trgovine.