Pages

06 July 2017

Blade Runner: crtice za političku ekonomiju

Pre 35 godina i koju nedelju, 25. 06. 1982. godine premijerno je prikazan, u prvoj od svoje tri kanonične verzije, Blade Runner u režiji ser Ridlija Skota, po literarnom predlošku Sanjaju li androidi električne ovce? genijalnog Filipa K. Dika. O ovom legendarnom ostvarenju napisano je do sada desetine knjiga i naučnih radova i zaista nije lako reći nešto što već nije rečeno o eponimnom specijalnom detektivu Ricku Deckardu (Harrison Ford), pobunjenom Nexus-6 replikantu (androidu) Roy Battyiju (Rutger Hauer) i ostalim likovima sjajno dočaranog univerzuma koji su stvorili Dik i Skot. Odvažujem se u to motivisan ne samo jubilejem kultnog filma, već i neprijatnim iznenađenjem koje smo kolega Goran Milovanović i ja doživeli puštajući ga na kreativnom delu programa Akademije liberalne politike u Libeku. Naime, daleko najveći deo polaznika, inače odličnih studenata i očigledno zainteresovanih za različite ekstrakurikularne aktivnosti, nije nikada ranije pogledao Skotovo remek-delo, a u docnijoj diskusiji bilo je dosta komentara da im film „nije jasan“.

Stoga ću ovde skicirati par crtica za jednu novu, hajekovsku egzegezu Blejd ranera, koju naravno ne treba shvatiti potpuno ozbiljno, već više zabavno i opušteno, ali mi se čini da može isprovocirati makar još poneko gledanje ovog filma, a možda i poneki zaključak relevantan za našu sredinu.

  1. Androidi predstavljaju veliki izvor radne snage – ali samo van Zemlje, u Off-World kolonijama. Ovo je verovatno zbog toga što su elite budućnosti poslušale upozorenja raznolikih i jako uglednih autora tipa Nebojše Katića, Branka Milanovića, Stevea Bannona, Naomi Klein i ostalih antiglobalista, neoludista, i alarmista opšte prakse da roboti otimaju poslove ljudima. (Naravno, njima se pridružuju i postmodernisti tipa Nenada Veličkovića koji raspiruju podozrenje "kuke i motike" u vezi sa svim tim zlim robotima, kiborzima i sličnim (neo)liberalnim alama i baucima.) Te tako u svetu Blejd Ranera i dalje imamo bespotrebno ljudsko dirinčenje i maltretiranje (kao i loše održavane zgrade, zapuštene industrijske delove grada, očigledno siromaštvo, ekološke probleme, maloletne delinkvente i sl.) – dakle ekonomija je i dalje u fazi nestašice, a nije još nastupilo post-scarcity, mada bi čovek po napretku tehnologije zaključio da bi trebalo da bude upravo suprotno!
  2. Androidi su na Zemlji zabranjeni i samo njihovo prisustvo se kažnjava „penzionisanjem“, što je orvelovski eufemizam za likvidaciju bez suda. U izvesnom smislu, to je cinično dovođenje popularne politike identiteta do svojevrsnog logičkog vrhunca. Mada se u filmu ne obrazlaže detaljnije ovakav radikalan stav budućeg društva, u Dikovom romanu se nudi prilično neuverljivo objašnjenje da su svi androidi nečije vlasništvo, pa je pojava slobodnih androida dokaz da su oni ubili svoje vlasnike (besmisleno, jer šta je sa androidima čiji su vlasnici umrli prirodnom smrću? Ili odlučili svojevoljno da ih oslobode, itd.) Što bi briljantno rekao Hayek: Any kind of discrimination — be it on grounds of religion, political opinion, race, or whatever it is — seems to be incompatible with the idea of freedom under the law. Experience has shown that separate never is equal and cannot be equal. (The Constitution of Liberty)
  3. Ili medicina nije značajno uznapredovala u odnosu na današnju ili, mnogo verovatnije u svetlu biotehnologije neophodne za razvoj replikanata, eksplodirajući troškovi zdravstvene zaštite dovode do toga da je ona nedostupna čak i briljantnim inženjerima u službi najmoćnijih svetskih korporacija, kakav je J. F. Sebastijan. Da nije tako, editovanje gena koje već danas možemo lako da koncipiramo npr. korišćenjem CRISPR/Cas9 tehnologije bi začas uklonilo njegov Metuzalemov sindrom.
  4. Uslužne delatnosti potpuno dominiraju privredom i najvećim delom se nalaze u rukama preduzetnika sa Dalekog istoka. To da su u pitanju nedvosmisleno najveći dobitnici globalizacije (činjenica koja u današnjoj Srbiji izmiče i levici i lažnoj nacionalističkoj desnici) potvrđuje i lingvistički detalj da se usred fiktivnog Los Anđelesa govori Cityspeak sa maltene manje engleskih nego kineskih i japanskih reči.
  5. Sebastian za svoju zgradu u najužem centru LA napominje: No housing shortage around here... plenty of room for everybody. Ovo ukazuje ne samo na dramatične demografske promene, već i da se ciklično pucanje balona nekretnina nastavilo i u budućnosti, verovatno kao posledica preterane regulacije i nasilnog zaustavljanja privrednog rasta (barem na Zemlji, moguće je da su Off World kolonije u boljoj situaciji - mada ni to nije izvesno, obzirom da su im očigledno potrebni borbeni replikanti kao što je Roj).
  6. Najslavnija scena u filmu, ona na krovu zgrade u kojoj vođa „pobunjenih“ androida Roj Beti potpuno neočekivano spasava Deckardov život, da bi nakon briljantnog, gotovo šekspirovskog monologa sam preminuo predstavlja sjajnu ilustraciju Hajekove poente da upravo neočekivano i nepredvidljivo delovanje predstavlja realizaciju slobode. I suprotno: gubitak slobode ljudima pada mnogo lakše nego što bi to posmatrač sa strane očekivao upravo zato što je potrebna naporna protivčinjenička analiza da bi se makar u naznakama razumelo šta sve sa njom gubimo. U zborniku eseja povodom 90. rodjendana Ludviga fon Mizesa (1971), Hajek je u ogledu pod naslovom „Principi ili korisnost?“ to ovako formulisao: Since the value of freedom rests on the opportunities it provides for unforeseen and unpredictable actions, we will rarely know what we lose through a particular restriction of freedom. I naravno, upravo vrhunskom afirmacijom slobode u toj sceni Roj dokazuje svoj (i po ekstenziji, svih androida) moralni status jednak ljudskom. Samim tim, u toj sceni on demonstrira ogoljeno represivni karakter društva koje taj moralni status i sa njim vezano dostojanstvo pojedinca negira.
  7. Čuvena Gaffova replika Deckardu (poslednja rečenica u filmu): It's too bad she won't live, but then again, who does? se obično tumači kao signal da je policiji poznato da je sam Deckard takodje replikant i/ili nagoveštaj implicitnog prihvatanja jednakosti ljudi i replikanata. Medjutim, iz nje bi se moglo zaključiti i da je Gaff kejnzijanac (In the long run we are all dead. – J. M. Keynes). Gaff, kapetan Bryant i policijski aparat uopšte u filmu su prikazani kao izrazito intervencionistički (pun intended!) i sveprisutnost policijskog nadzora jasno pokazuje kako je klizav put u ropstvo, naročito kada su na raspolaganju novi "neprijatelji naroda" u obliku demonizovanih robota.
  8. Poznata „kletva Blejd Ranera“ pogodila je skoro sve kompanije smatrane veoma jakim početkom 1980-tih, čiji su proizvodi i logoi prominentni u filmu: Atari, Bell, Cuisinart i Pan Am su svi propali, odnosno bili žrtve neprijateljskog preuzimanja. Jedini izuzetak od ovog pravila je, naravno, Coca-Cola, mada je i ona imala značajni pad vrednosti sredinom te decenije. Pomalo paradoksalno, ovo ukazuje da je čak i Dikova i Skotova distopijska vizija zapravo potcenila stopu ukrupnjavanja megabiznisa i nastanak too big to fail konglomerata.



30 comments:

Milan said...

Ja mislim da sam poslednji put pogledao Blade Runera pre 15 godina, secam se samo nekih detalja. Cyberpunk okruzenja su po definiciji potpuno analfabetska sto se tice realnosti i razumevanja ekonomije i slobodnog trzista, pa i Blade Runer nije izuzetak od toga. Njihov najveci uticaj je na japansku modernu kulturu; pa preko nje, posredno na celo globalno selo. Npr. pomenuta pljuvacina po okruzenju modernih gradskih centara u cyberpunku nema nikakve veze sa time sto cuberpunk tvorci razumeju sta su mehuri u ekonomiji, nego sa time da naglase kako su ljudi ili olosi, ili sjebani raspadi koji zele da kontrolisu i izivljavaju se nad drugim ljudima/androidima, a to okruzenje im daje odlicnu boju za takvo poentiranje.

Prema tome, ne postoji Cyberpunk koji objasnjava sustinu slobode; a i iskreno, crta izmedju dobrog i loseg kod njih je skoro pa u potpunosti jasna, suprotno onome sto bi njegovi tvorci zeleli. Bukvalno u svim potezima junaka, anti-junaka, protagonista i antagonista u cyberpunk okruzenju se tacno vidi sta je dobro, a sta lose. Cyberpunk ima dosta levicarskog u sebi inace; jedna od tih stvari je npr. pljuvacina po genetici, gde genijalci ozbiljno misle da genetika nije UBEDLJIVO najbitnija stvar za masu stvari u ljudskom zivotu, pa i za sticanje samosvesti; mesajuci iracionalnu slobodu da radis sta hoces, sa racionalnom i jedinom pravom ljudskom slobodom-da biras sredstva i odlucujes o svom zivotu u odredjenim datim stanjima, i prihvatas posledice tih odluka. Naravno, to vazi i za skoro sve Anti-utopijske besmislice, ali to je druga tema.

Cyberpunk je jako plitko okruzenje, u sustini, i ne vidi kompleksnost rasprave oko slobode. U njemu je Sloboda skoro uvek pobuna protiv nekakve kontrole, najcesce robota/andrida koji dobijaju samosvest. Da i ne pocinejm o tome sto je granica izmedju bica koja imaju samosvest, i ona koja to nemaju, u realnosti skroz ocigledna. Cyberpunk tvorci su nezreli klinci u matorim godinama, koji su u mladosti pljuvali po deci koja su slusala svoje roditelje, u sustini. Njima je sve svaka ljudska odluka koja nije potpuni rat protiv autoriteta ropstvo, nebitno je njima da li su se ti autoriteti iskristalisali na slobodnom trzistu, ili su tu postavljeni od strane besmislene drzavne strukture.

A i inace, hvala za link ka presmesno-glupavom i tupavom tekstu Nenada Velickovica, koji odise kuknjavom za davanje vise otete kinte njegovim besmislicarskim Fakultetima.

Milan Ćirković said...

"crta izmedju dobrog i loseg kod njih je skoro pa u potpunosti jasna, suprotno onome sto bi njegovi tvorci zeleli."
Hmmm, ovo zvuci prilicno cudno. Jedini nacin na koji to mogu logicki da razumem jeste da smatrate da su autori cyberpunka jednostavno nespretni - oni zele jednu stvar, ali ona uporno ispada suprotna od onoga sto su oni zeleli. Zar Vam se ne cini da je to jedna preterano uopstena i pausalna kvalifikacija, posebno obzirom na raznolikost autora o kojima se radi?

"Da i ne pocinejm o tome sto je granica izmedju bica koja imaju samosvest, i ona koja to nemaju, u realnosti skroz ocigledna."
Ovo je svakako veliko otkrice u kognitivnim naukama, vestackoj inteligenciji, pa i filozofiji. Jel biste mozda elaborirali (posto to implicira da su ljudi poput Turinga, Searlea, Hofstadtera, Jaynesa, Dennetta, Cricka, da i ne pominjem klasika tipa Descartesa ili Lockea, gubili vreme na nesto sto je M. Stefanovicu ocigledno)?

" hvala za link ka presmesno-glupavom i tupavom tekstu Nenada Velickovica"
Nadam se da ste uocili da je tekst pomenut u izrazito negativnom i sarkasticnom smislu.

Milan said...

Cyberpunk je mesavina loseg noira, i loseg SF-a. Da, autori Cyberpunka su veciti klinci koji uglavnom blage veze sa zivotom nemaju; a nema gore stvari kada veciti klinac prica o 'sivim nijansama zivota'; ujedno i pljujuci po klasicnim bajakama, koje imaju za cilj jasno diferenciranje dobrog i zlog. Generalizacija je glavni prakticni alat svake dedukcije, njena posledica, tako da ne razumem kako Vi, kao naucnik, pljujete po dedukiji gospodine Cirkovicu? Generalizacija je i reci da su svi Kreacionisti 'u krivu' kada pricaju o Evoluciji, pa sta?


Ne bih, jer ja ne dobijam pare od drzave da bih bilo kome, a narocito Vama, elaborirao te stvari, na moju zalost. Dakle, nemam nameru da gubim vreme sa tim. Mozda Vi, pod uticajem pop kulture i svih mogucih umetnickih dela u svim sferama umetnosti zaista mislite da je jako tesko proceniti da li neka masina poseduje samosvest, meni nije. Ja volim ono 'Here is one hand, and here is another.'


Znam da jeste pomenuli teks Nenada Velickovica u negativnom kontekstu, samo se nadovezujem.

Milan Ćirković said...

"Cyberpunk je mesavina loseg noira, i loseg SF-a. Da, autori Cyberpunka su veciti klinci koji uglavnom blage veze sa zivotom nemaju; a nema gore stvari kada veciti klinac prica o 'sivim nijansama zivota'; ujedno i pljujuci po klasicnim bajakama, koje imaju za cilj jasno diferenciranje dobrog i zlog. Generalizacija je glavni prakticni alat svake dedukcije, njena posledica, tako da ne razumem kako Vi, kao naucnik, pljujete po dedukiji gospodine Cirkovicu? Generalizacija je i reci da su svi Kreacionisti 'u krivu' kada pricaju o Evoluciji, pa sta?"

Prvo, moracete da dokazete da ja negde "pljujem" po dedukciji. Ja se toga zbilja ne secam. Ako ista, induktivisti bi imali vise razloga da se zale na tretman u mojim tekstovima.

Drugo, ako su kao sto lepo kazete, kreacionisti u krivu kad pricaju o evoluciji, niko nije tvrdio da su u krivu kad pricaju o, recimo, NFL-u ili formuli 1 ili koriscenju djumbira u kulinarstvu ili hiljadu drugih stvari. Sa druge strane, cyberpunk govori o jako mnogo RAZLICITIH stvari, tako da je Vasa analogija neprimerena, jer ih sigurno ne mozete olako i pausalno ubaciti u isti kos.

Trece, da su se neki umni ljudi rukovodili tim Vasim nacelom o jednoj i drugoj ruci, verovatno bismo i dalje (svi) verovali da je Zemlja ravna ploca koja miruje u sredistu svemira, jer je zbilja neophodno da neko odbaci taj sankrosantni zdravi razum pa da pomisli tako, ahem, nerazumne i bizarne stvari kao sto su da je Zemlja okrugla i da se krece ogromnom brzinom oko Sunca...

Speaker said...

@Milan Stefanović
Milane, vi ga baš izgeneralizovaste i paušalno opljunuste do koske, ja sam već ne smem ni sam da pomislim koliko dugo (vadi me samo što sam stavrno rano počeo da čitam i knjige i specifično SciFi :) ) SciFi fan, iščitao sam i još čitam boga oca i uopšte ne bih rekao da je Cyberpunk loš SciFi, mada, naravno, što rekao Sterdžen, ninety percent of everything is crap :)) Ako ste čitali najbolje egzemplare, recimo, Neuromancera i nastavke ili Snow Crach i Diamond Age, takav bi me stav jako čudio :)
@Milan Ćirković
Ne mogu da verujem da je tako mali procenat klinaca gledao nešto tako seminalno, to mi je kao da ja kao tinejdžer nisam gledao, recimo, "Kazablanku" ili vesterne Džona Forda :) Ali u svakom zlu ima neko dobro, barem je ta njihova rupa porodila (da izvinete :) ), političku ekonomiju Blade Runnera iz vašeg pera za kojom je ovaj film davno vapio :)) No, ako se manemo sprdanja, što vam je, btw, ovog puta jako lepo išlo, :) i sam predložak koga se film ekstremno labavo drži je onako solidno dikovski konfuzan, a što se tiče Ridllija Skota, on se nikada nije mnogo zamarao logikom i konzistencijom ako su atmosfera i fotografija funkcionisali :) Ustvari, to je, kada bolje razmislim, jedini film na mojoj top par desetina listi koji sadrži toliku količinu gluposti i nedoslednosti, tu se odlično vidi kakav je genije Skot kada uspeva da jednu tipičnu hard SciFi fanovsku picajzlu kao što sam ja do te mere uvuče u tu žicom krpljenu priču, da zaboravi na sve što bi je pored bilo kog drugog osim njega, Forda i Hauera, verovatno nateralo da napusti bioskop :))

Unknown said...

Evo jedne nove studije koja kaze da genetika i kultura mozda nisu povezane.

http://sciencenordic.com/genetics-have-remained-constant-8000-years-world%E2%80%99s-melting-pot

Neke ranije studije su isle u prilog vezi izmedju genetike i kulture, to je i mejnstrim u genetici, ali evo sad jedne suprotne.

SD said...

Blade Runner 2049 Official Trailer

SD said...

Zanimljiva analiza i intrigantan clanak :)

Kada se posmatra Blade Runner sa aspekta slobode, ono sto je meni najinteresantnije je pitanje ko je tu zaista slobodan, uzimajuci u obzir sve karaktere u filmu? Gde se tu nazire sloboda?

Milan Ćirković said...

@SD
"pitanje ko je tu zaista slobodan, uzimajuci u obzir sve karaktere u filmu?"

Neko bi rekao da je kao i u stvarnom zivotu: niko zaista, ali ih ima koji se bore. ;)

SD said...

@Marko Cirkovic

Neki jesu slobodni, meni je ocigledno bar.

Ali zasto?

Navuhodonosor said...

Radnja filma Blade Runner je smeštena u 2019. godinu, u Los Anđeles - to je za samo 2 godine, ali mi još uvek nemamo zgrade od 700 spratova, nemamo leteće automobile, nemamo kolonije na Mesecu i Marsu, još uvek ne postoji mogućnost augmentacije ljudi pomoću genetskog inženjeringa (ako ne računamo genetske terapije koje su još uvek u procesu kliničkih ispitivanja i to samo za neke jako retke bolesti i slučaj Elizabeth Parrish), nemamo istinsku veštačku inteligenciju opšteg tipa i Andoride (vrhunac veštačke inteligencije su nam IBM Watson i "napredni" industrijski roboti)... itd. Taj roman i taj film su još jedna potvrda validnosti Gartnerovog hype ciklusa.
I da, kada sve to jednog dana budemo imali, živećemo u post-scarcity ekonomskom sistemu i u naseljima nalik Beogradu na vodi i Masdar City-ju, umesto u nekakvim tamnim, prljavim, ružnim zgradurdama. :)

Milan Ćirković said...

@Navuhodonosor
Sve je to tacno, sem sto nema nikakve veze sa hype ciklusom. Jer, da bi imalo veze, trebalo bi prvo da prihvatimo da je poenta SF filma ili literature zaista predvidjanje buducnosti, sto je pogled na stvar koji je odbacen jos tamo negde u doba Zila Verna. Ta oznaka "2019" je u filmu preuzeta bukvalno iz Dikove knjige koja je napisana tamo negde 1967. godine, dakle bila je vise od pola veka u buducnosti, sto se cinilo dovoljno. Da li bi na Vas estetski ili filozofski dozivljaj dela uticalo da umesto "2019" stoji "2119" ili "20019"?

(Na stranu to sto je "hype ciklus" sam po sebi kontradikcija, jer na Gartner krivi nema nikakve ciklicnosti, ali sta sad, ko ocekuje od tih advisora i konsultanata da znaju ozbiljnije matematiku...)

Navuhodonosor said...

Da li je neko gledao seriju "The Man in the High Castle"? Autor romana po kojem je snimljena serija je takođe Philip K. Dick.
Ta serija baš tera na razmišljanje - ishod WW2 svi mi uzimamo zdravo za gotovo, iako je puno puta bilo jako gusto (Denkerk 1940, Atlantik do 1942, Moskva 1941, Staljingrad 1942, Kursk 1943, Afrika 1942...). Malo ko danas u potpunosti razume koliko je pobeda Savetnika i SSSR-a bila važna i malo ko je svestan kako bi svet izgledao da je Hitler dobio rat. Drugi svetski rat sam u potpunosti razumeo tek nakon što sam odgledao prve dve sezone ove serije. Recimo, malo ko zna da je npr. nemački program razvoja balističkih raketa V1 i V2 koštao više nego američki program razvoja atomske bombe (Manhattan). Ili, recimo, svi su čuli za Aušvic, ali malo ko je čuo za Generarplan Ost. Većina ljudi svega toga uopšte nisu svesni.

SD said...

@Navuhodonosor

der Generalplan Ost (GPO)

S obzirom da je rec o nemackoj masineriji, samo ime nagovestava da je pored istocnog postojao plan i za druge strane sveta.

Živomir Savić said...

Navuhodonosore, na sreću Hitler nije dobio rat i svet je izbegao zla koje bi taj ishod doneo, a na nesreću "pobedio" je SSSR i svet nije izbegao neuporedivo veća zla koje mu je ovaj scenario doneo...

Milan Ćirković said...

Mada sam ja poslednji na planeti koji ce da brani Staljina, ovaj komentar Vam je ipak sramotan. Smatrati u 2017. godini da bi pobeda nacizma bila "neuporedivo manje" zlo je moralna apsolutna nula.

Speaker said...

@Milan Ćirković
Pa ne znam, Milane, ja lično mislim da su staljinizam i maoizam, koji, da SSSR nije preživeo, skoro sigurno ne bi dobio šansu da se razvije u malignom obliku koji mu je doneo prvo mesto na listi masovnih ubica svih vremena, daleko veće zlo od nacizma, i objektivno, dakle po broju pobijenih ljudi, upropašćenih života i materijalnoj šteti, i doktrinarno, dakle - ako apstrahujemo zajedničke crte svih socijalističkih totalitarnih režima, koje su identične ili se razlikuju u nijansama, pa su irelevantne, po perfidnosti i virulentnosti parazitskih mema, kao što je radna teorija vrednosti ili pseudoeshatologija "bezklasnog društva" na kojima je zasnovana, u odnosu na relativno primitivnu, pa samim tim i bezopasniju ideologiju rasne supremacije na koju se oslanjao nacizam. Dakle, kod gospodina Savića se po meni ne radi o nekoj odbrani Hitlera, naprotiv, on ga jasno osuđuje, već samo o realnoj proceni (nasuprot decenijskom ispiranju mozga od strane komunista i zapadnih levičara) relativne veličine dva zla. Po meni je činjenica da rat nije nastavljen i nuklearno oružje upotrebljeno da se Staljinova imperija zla potpuno uništi (čime je stanovništvo Amerike i slobodnog sveta na pedesetak godina bilo izloženo ozbiljnom egzistencijalnom riziku od fanatične totalitarne države koja poseduje oružja masovnog uništenja, a ta pretnja u umanjenoj meri još uvek traje, što je klasična veleizdaja, da ne pominjem preko pola veka masovnih zločina i crne bede koju je potonji globalni razmah levičarske boleštine doneo stanovnicima većine planete), jedna od najvećih mrlja na savesti zapadne civilizacije i najlakomislenijih i najštetnijih budalaština i fatalnih grešaka koju je napravila, primarno, mada ne i isključivo, bilo je tu i drugih oblika kriminalne kratkovidosti, slaboumnosti i cinizma, od kojih je i sam Čerčil patio dok mu nije došlo iz, da izvinete, dupeta u glavu, :) naravno, zahvaljujući zapadnom levičarskom ološu, na čelu sa fašistom Ruzveltom. Naravno, isto bi važilo i za eventualni propist u alternativnom univerzumu da se Treći rajh sravni sa zemljom posle propasti SSSR-a, ako treba, takođe atomskim bombama (i Nemci i Rusi su ih ipak svakako zaslužili mnogo više od Japana koji ih je na kraju jedini dobio) ali mislim da bi taj scenario bio manje verovatan od ovog, koji se zaslugom levičarske pete kolone i unutrašnjeg neprijatelja, koji je odonda nastavio da potkopava sve što je zdravo u zapadnoj civilziaciji i ruinira je, nažalost u ovoj vremenskoj liniji ostvario :))

Živomir Savić said...

Pa ništa, da sačekamo onda 2018...
Ali, uzgred, šta je to Staljin propustio ili trebao još da uradi, jel' ima neka vrsta ili oblik zla koji nije iskoristio i upotrebio...čak i hronološki, i mnogo pre i mnogo posle...
Čir nacizma je istorijski puk'o 1940-ih (u Evropi...Nemačkoj, Francuskoj, Engleskoj, Rumuniji...) i ne bi ga spaslo 10 a ne 1 hitler, bio je to njegov vrhunac, a krenuo je zaista rano, svaka vrsta, ne samo ljudska, imala je tu neodoljivu potrebu za dominacijom nad drugom...ali čak i na svom vrhuncu, nacizam nije imao šanse protiv Slobode...na Zapadu, naravno, tamo gde smo mi, ljudi, malo bolji i uspešniji nego na drugim stranama.
A staljinizam živi i danas, u prilagođenom obliku putinizma, naravno, u Sev.Koreji trajno i za sva vremena, a zaudara i u vučićizmu (o institucijama i medijima, npr mi nismo učili od hitlera, nego od "tito-staljin"-a).
Od nacizma nema ni traga od 1945, a ako ga ima ispoljava se kao levičarska frustracija modernom Nemačkom, čije su savremene generacije krive koliko i mi, pojedinačno, za recimo nedela naših dedova koje nikad nismo videli.
Komunizam je fizički naneo vise štete, tokom WW2 zajedno sa nacizmom, posle toga sam, više ljudi ubio, po jedinstvenom kriterijumu - kvalitetu ljudi, a mentalno je to ono - neuopredivo više (evo ga njegov eho i u vašem komentaru, tekuće 2017).
Svaka vama čast zaista, ali nervozni ste i laki na obaraču...ja možda nisam moralni svetac, ali sam "neuporedivo manje" moralna nula.

SD said...

@Zivomir Savic

"Od nacizma nema ni traga od 1945, a ako ga ima ispoljava se kao levičarska frustracija modernom Nemačkom, čije su savremene generacije krive koliko i mi, pojedinačno, za recimo nedela naših dedova koje nikad nismo videli."

U nekadasnjoj Jugoslaviji je bilo uobicajeno da se kaze da je Druga Jugoslavija napravljena na rusevinama Prva, sto nije bas najtacnija analogija... Tacno je reci da je Druga Jugoslavija napravljena na temeljima nacisticke okupacije a da su ovo danas rusevine Druge Jugoslavije.

Navuhodonosor said...

Živomir Savić said...

Navuhodonosore, na sreću Hitler nije dobio rat i svet je izbegao zla koje bi taj ishod doneo, a na nesreću "pobedio" je SSSR i svet nije izbegao neuporedivo veća zla koje mu je ovaj scenario doneo...

Ma da. To može samo neko ko suštinski ne poznaje nacističku ideologiju i neko neko NIJE odgledao seriju "The Man in The High Caste". I ja sam do nedavno mislio da znam sve o WW2, ali nakon što sam odgledao prve dve sezone te serije shvatio sam da u stvari ništa nisam znao. Da je Hitler pobedio, vi se nikada ne biste ni rodili jer bi Nacisti vaše pretke namerno ostavili da umru od gladi - Hitler je planirao da tako ubije ne manje od 100 miliona Slovena.

Evo je scena kada Nemci bacaju atomsku bobmbu na Vašington 11. decembra 1945.

I evo je scena kako u okupiranim SAD đaci u školama uče da su Vašingon i Džeferson imali redom 300 i 600 robova-crnaca i kako je to nešto sasvim normalno - sasvim prirodna stvar je da arijevci porobljavaju niže rase. I dečko koji sedi u klupi na to komentariše "God bless America!".

Speaker said...

Premda sam poslednji ko je sklon precenjivanju formalnih kvalifikacija i knjiškog znanja, ipak me iskreno fascinira situacija u kojoj neko na blogu gde 80% autora i verovatno polovina komentatora poseduje ne samo visoko obrazovanje, već i barem neku od viših akademskih titula, mrtav ozbiljan izjavljuje kako se istoriju naučio iz TV-serije koja se bavi ničim drugim do alternativnom istorijom, dakle nije samo fikcija, već je i fikcija koja per definitionem odstupa od istorijskog okvira ovog sveta, a pre toga je mislio da o drugom svetskom ratu zna "sve" :)))) Šta da kažem, život je čudo :))

Navuhodonosor said...

A ja ne posedujem visoko obrazovanje? :)
Ajd, čoveče, prošetaj!!! Okani me se!

Speaker said...

@Nabucco
Ja, mili mladiću pomalo sraslih neurona, :) šetam svaki dan, minimalno pet-šest kilometara, ali ni u jednoj od tih šetnji nisam primetio nikakav tajni znak koji bi ukazivao na to da smo nas dvojica na ti :) A problem svakako nije u tome da vi nemate papir o nekakvom visokom obrazovanju, problem je, naprotiv, upravo to što ga imate :))

Živomir Savić said...

@Navuhodonosor
Nisam gledao seriju, priznajem, ali i dalje verujem da je npr Hana Arent: Izvori totalitarima, relevantniji izvor za ovladanje suštinom totalitarnih ideologija, od ove serije, koja, sudeći po vašim prikazima, odiše atmosferom "Zone sumraka" i "Trećeg oka".

Milan Ćirković said...

"Od nacizma nema ni traga od 1945"

Na ovo samo moze da se kaze: AHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHA...

Pored morala, imate i veliki problem sa percepcijom.

Živomir Savić said...

@Milan Ćirković
I sa percepcijom...e dođavola.
Imam ja i treći veliki problem - sa nivoom "polemike" koji postavljate...

Milan Ćirković said...

@Speaker
Pa cujte, kad neko kaze da je A NEUPOREDIVO vece zlo od B, to naravno znaci da je B NEUPOREDIVO manje zlo od A. Tu nema nikakve pesnicke slobode, kreativne interpretacije, lepih metafora - u pitanju je cista logika. Nasuprot tome, sve ozbiljne teorije totalitarizma, od Arendtove, Poppera, Paxtona, Snydera, itd. naglasavaju bukvalno suprotno, da je to UPOREDIVO zlo i da bas zato sto je uporedivo i govorimo o totalitarizmu kao generickom fenomenu. Hayek je napisao The Road to Serfdom upravo zato sto je delio Popperovo misljenje da je to upravo UPOREDIVO. Dakle, ni sa analiticke strane to nije opravdano, a jos veci eticki problem jeste sto se zloupotrebljava za opravdavanje razlicitih nakaznih formi nacionalizma, kao sto je lokalni srbovski etnonacionalizam i klerofashizam (ali i bannonovsko-trampisticki protekcionisticki "ekonomski" nacionalizam, mada je to naravno oksimoron).

Speaker said...

@Milan Ćirković
Milane, naravno da ste stoprocentno u pravu, ali priznajte da g. Savića hvatate na lingvističko "đidanje", za šta je on, naravno, isto tako stoprocentno kriv, jer možda dobro misli, ali nemarno formuliše, tj. đida :) Referentna tačka mog komentara je, naravno, jer sam epitom svetačkog blagodušja, kao što svi koji su mi do sada naleteli na verbalni volej odlično znaju, :)) bila moja interpretacija onoga što je on po svoj prilici hteo da kaže, a nije baš spretno rekao, a ne sam njegov komentar :)

Živomir Savić said...

Kod vas je sve nešto apsolutno (nula) i stoprocentno (kriv), a između ništa, rupa, a šta će rupe na TR, rupe su mračne...
TR je slobodan prostor za slobodne ljude, tema posta je jedna od onih koja se beskrajno mnogo tiče svih nas, a pošto velike analitičke ambicije nisu nikakav uslov, može slobodan čovek ponekad i da se lingvistički đidne (niko ni od vas nije potpuno imun na inkriminisanu pojavu, koliko sam primetio).
Ideja je 100x važnija od formulacije, koja je naravno važna, ali koliko smo nerazumljivih delova (ma i celih knjiga) pročitali od autora koje volimo, pa ništa idemo dalje...
"veće uporedivo b je manje od neuporedivog a" je na ovom mestu zaista potpuna besmislica, čist sofizam - suština je munjevita reakcija M.Ćirkovića, koja je tipična, ponovljena u javnom prostoru cca 3 milijarde puta ili nešto više, uvek na isti munjevit način, kad god bi se iko drznuo da kaže kako misli da je komunizam, koji je živ, bio i ostao veće zlo od nacizma, koji je mrtav (bog da mu dušu ne prosti).
I šta onda znači Ćirkovićeva ograda da je on poslednji koji će braniti Staljina - ne znači ništa, licemerna je.
A tek ova ružna insinuacija za "srbovski etnonacionalizam i trte mrte...) nateraće me na kraju da počnem da mislim loše o Ćirkoviću kao čoveku.
(za "Žirafu" nema opasnosti, ona je već na mom stolu - ali šta to ima veze, koliko je dobrih pesama i knjiga i slika...pobeglo glavom bez obzira od svojih tvoraca).

Milan Ćirković said...

"Kod vas je sve nešto apsolutno (nula) i stoprocentno (kriv),"

Ne. Naprotiv, ogromna vecina stvari nije takva, ali kada govorimo o totalitarizmu, onda je to zaista takvo: sve forme totalitarizma su apsolutno zlo i tu se prica zaista zavrsava. Ako vam je sloboda bliska, onda je necete ZLOupotrebljavati da na bilo koji, makar i najzaobilazniji nacin, ekskulpirate bilo sta od apsolutnog zla totalitarizma. Od toga nikada necu i ne mogu odustati, pa makar rizikovao da Vama "3 milijarde puta" dosadim. Sto je zaista, u ovoj srpskoj sredini koja je toliko prozeta totalitarizmom i totalitarnim memama, svojevrsni reductio ad absurdum. Ako hocete svakodnevno poredjenje, to vam je slicno kao kod onih nadobudnih hipstera koji dodju u poslasticarnicu, pa onda se sat vremena prenemazu trazeci nesto sto ima "manje secera"... ;p