Pages

28 September 2012

Helikopterski novac

Kad smo već kod teme, uz prokazivanje Friedmana kao inflacioniste obavezno ide i pominjanje čuvenog helikoptera. Friedman je, kaže se, pozivao da se novac baca iz helikoptera i to je dokaz da je bio zagovornik inflacije.

Friedmanova metafora sa helikopterom nema zaista nikakve veze sa inflatornom politikom. Ona je odgovor na kejnzijanski argument da je centralna banka u nekim situacijama nemoćna. Kejnzijanci, naime, vide kamatne stope kao glavni instrument i glavni mehanizam prenosa uticaja monetarne politike na ekonomiju. Ovo je ustvari dominantni pogled, dugo je to bio i ostao je do danas. Ako pitate slučajno odabranog ekonomistu ili bankara kako centralna banka vodi monetarnu politiku, najverovatniji odgovor koji ćete dobiti je da ona to radi upravljanjem kamatnim stopama.

U situaciji kad su kamatne stope veoma niske ili čak na nuli -- kao što je od SAD preko EU do Japana bio slučaj u proteklih par godina -- kejnzijanci kažu da centralna banka ne može više da vodi ekspanzivnu monetarnu politiku jer kamatne stope ona ne može da spusti ispod nule. Međutim, pošto se pretpostavlja da se radi o recesionoj deflaciji, gde padaju i realni sektor i cene, neka vrsta ekspanzivne politike je potrebna. U tom slučaju, kejnzijanci kažu, neophodno je da stimulus bude fiskalni. Pošto su kamate već na nuli, centralna banka je nemoćna i čak i kad bi to htela, ne može da ekspanzivnom monetarnom politikom podstakne privredu niti kreira inflaciju.

Nonsens, kaže Friedman. Ključna stvar u monetarnoj politici nisu kamatne stope, već količina novca u ekonomiji. Centralna banka uvek može da kratkoročno podstakne realnu ekonomiju i stvori inflaciju. Ako nikako drugačije, može da uzme i baci veliku količinu novca iz helikoptera. To što su kamate nula je irelevantno -- ljudi će pokupiti novac, potrošiti ga i cene će na kraju morati da porastu.

Otuda metafora se helikopterom. Radilo se o objašnjenju različitih puteva uticaja centralne banke na ekonomiju. Helikopter je tu da objasni da nisu ključne kamate, već da je ključna količina novca.

Ben Bernanke je upotrebio istu metaforu pre desetak godina dok je još bio akademik, pišući o tadašnjoj japanskoj deflaciji. Zato ga sada zovu Helikopter Ben, ali ideja je bila ista -- nasuprot tadašnjim tvrdnjama japanskih ekonomista, jednostavno nije bilo tačno da japanska centralna banka ne može kratkoročno podstaći realnu ekonomiju i sprečiti deflaciju, što je upotrevljavano kao opravdanje za fiskalni stimulus. Neka su kamate i na nuli -- novac se i dalje može nekako ubaciti u ekonomiju, makar i uz pomoć helikoptera. 

Ovo ne znači da je Bernanke Friedmanov sledbenik u drugim stvarima ili da bi Friedman odobrio ovo što sada kao guverner Feda radi Bernanke -- ali o tome više u knjizi koja izlazi za par nedelja.

10 comments:

Ivan Jankovic said...

Friedman:

"Defenders of the Bank of Japan will say, “How? The bank has already cut its discount rate to 0.5 percent. What more can it do to increase the quantity of money?”

The answer is straightforward: The Bank of Japan can buy government bonds on the open market, paying for them with either currency or deposits at the Bank of Japan, what economists call high-powered money. Most of the proceeds will end up in commercial banks, adding to their reserves and enabling them to expand their liabilities by loans and open market purchases. But whether they do so or not, the money supply will increase.

There is no limit to the extent to which the Bank of Japan can increase the money supply if it wishes to do so. Higher monetary growth will have the same effect as always. After a year or so, the economy will expand more rapidly; output will grow, and after another delay, inflation will increase moderately. A return to the conditions of the late 1980s would rejuvenate Japan and help shore up the rest of Asia.”

Da, stvarno u neskladu sa akcijama Helikopter Bena. Inflacija kao eliksir ekonomske mladosti.

Slaviša Tasić said...

Eto učinio si mi uslugu, ovaj citat odlično pokazuje šta je Friedman hteo da kaže sa helikopterom.

A to što sada Fed i Bernanke rade je nešto samo naizgled slično tome ali suštinski drugačije.

tiki said...

Dakle Ben bi se na hrvatskom zvao zrakomlatnik Ben

Ivan Jankovic said...

Sustinski drugacije? Mozda u smislu sto Bernanke ne kupuje vise samo drzavne obveznice nego i MBS. Ali, princip je potpuno isti: monetarna ekspanzija sa ciljem podsticanja rasta uz pristajanje na "umerenu" inflaciju.

Slaviša Tasić said...

Nije mi jasno koji deo osporavaš. Rekao sam da je a) Bernanke rekao jednu istu stvar kao i Friedman; b) da to ne znači da su u svemu isti i da bi Friedman odobrio to što Bernanke sada radi.

Ti onda daješ citate koji potvrđuje ovo pod a.

Ili možda sporiš b, pokušavaš da kažeš da bi Friedman podržao ovo što Bernanke sada radi? To nikada nećemo znati, ali evo na primer vaš čovek koji kapira stvari (Jeff R. Hummel) ima odličan članak od 30 strana (Bernanke v. Friedman) u kojem objašnjava zašto ne bi.

Ivan Jankovic said...

Cekaj, problem je sto Bernanke kupuje i MBS a ne samo obveznice trezora, jel to poenta? Zato je to nesto "sustinski razlicito" od onog sto Friedman predlaze? Nema veze sto Friedman kaze "samo je nebo granica"! Fakat da obojica veruju u stampanje para kao recept da bi se podstakla posustala privreda po cenu odredjene inflacije, to je samo nebitna spoljasnja slicnost? To hoces da kazes?

Ivan Jankovic said...

A sto se tice poredjenja Bernankea i Friedmana, mislim da su tu ljudi poput De Longa, Krugmana ili "trzisnih monetarista" koji sa slascu citiraju Friedmana u prilog inflacionizmu, mnogo ludcidniji od Meltzera i slicnih koji ocajnicki pokusavaju nemoguce: da odbrane Friedmana od njega samog, tj njegovog ucenika i sledbenika, helikopter-Bernankea.

Stoga, ne znam sta bi tacno uradio danas Friedman, da li bi podrzao QE3 ili ne, ali u najmanju ruku Bernanke ima vrlo dobre argumente kad se poziva na Friedmana.

Slaviša Tasić said...

Već sam objasnio u postu šta ovde znači da je samo nebo granica. Ne znači to što ti misliš, mada vam dobro dođe za pamflete.

Razlika između Bernankea i Friedmana je mnogo. Bernanke vodi kreditnu politiku, Friedman monetarnu. To je vrlo različito. Bernanke je centralni planer, jer odlučuje koja aktiva se kupuje, sada MBS, ranije drugo, dok je Friedman instistirao na neutralnosti CB. Bernanke pumpa monetarnu bazu a sa druge strane daje kamate na rezerve, dok bi Friedman samo insistirao da M2 ne padne ispod trenda. Za to ti ne treba tolika monetarna baza i nekoliko QE, treba samo da Fed prestane da plaća kamatu na rezerve. Eto to je ukratko. Više o tome u knjizi.

Ivan Jankovic said...

Da, dokazao si da postoje neke tehnicke razlike izmedju Bernankea i Friedmana u nacinu kako bi psotigli isti cilj, ponajvise ona da Bernanke kupuje MBs sto sam i ja priznao. Glavni efekat toga je korupcija iza ugla koje nema u standardnim open market operacijama.

Ali ideja je ista zar ne - upumpavanjem novca u finansijska trzista, podici nivo ekonomske aktivnosti, po cenu inflacije. Kejnzijanci ne veruju da se u zamci likvidnosti moze stampanjem para izvuci iz recesije, Bernanke i Friedman kazu - moze, just watch me, sky is the limit. To je isto kao debata iz 2008 dal bi Friedman podrzao bailoute; njegovi obozavaoci su tvrdili da ne bi jer on nigde nije rekao da podrzava bailoute. Nema veze sto bi novcana masa sigurno dramaticno opala da su neke vodece banke ostavljene da bankrotiraju, i bauk kobne deflacije pojavio, za sta je jedini nacin da se spreci bilo putem bailouta. tkao je i ovde, Friedman nigde nije rekao da bi podrzao ovu specificnu formu stampanja para, nego je samo rekao nema granica tome koliko para moze da nastampa centralna banka. Da je Bernanke sada uzeo da kupuje samo obveznice trezora sa obecanjem da nece stati ni kad krene oporavak, ti bi onda priznao da je to konzistentno sa Friedmanom?

Ali, najzabavnije od svega ovoga je da nisu rotbardijanci glavni promoteri ove teorije koju ti kritikujes, nego mainstream ekonomisti. Ti stalno impliciras da rotbardijanci nekako hoce da srecu pokvare i oklevetaju Friedmana da je inflacionista, dok su zapravo ljudi poput Krugmana, De Longa, Bernankea itd. Oni ga HVALE sto je inflacionista, i pozivaju se na njega.

Speaker said...

Ako siroti stari Speaker može da onako postrance i na kvarno hitne jednu minijaturnu kosku među uvažene diskutante, moj generalni, laički utisak je da povodom inflacije Ivan i ostali rotbarditi pate od jednog oblika pars pro toto fetišizma, odnosno, pošto su u jednom trenutku odlučili da je inflacija zgodno emblematičan simbol svih socijalističko-etatističkih zala (što je, ruku na srce, sasvim logična i uglavnom opravdana odluka), zatim su vremenom, iz mnogih razloga počev od etičko-političke (a ne, ma kako to na prvi pogled izgledalo, ekonomske ili ekonomističke) esencije celog pokreta, kabalističko-purističkog mentaliteta koji iz tih etičko-političkih korena gotovo zakonomerno proističe i, kada napustimo relativno uske okvire austrijske škole, rekao bih i nedovoljne širine i potkovanosti mnogih rotbarditskih perjanica kada je u pitanju ekonomska teorija (ovo je, naravno, samo utisak jednog ekonomskog amatera, pa dopuštam da možda teško grešim dušu :) ), razvili iracionalnu fiksaciju na inflaciju kao takvu, i potpuno izgubili iz vida da je inflacija sama po sebi jedan relativno neutralan ekonomski fenomen, koji može nastati u nejrazličitijim ekonomskim i političkim kontekstima i u zavisnosti od toga imati najrazličitije po ekonomiju pozitivne ili negativne posledice, a da je njen posvemašnji malignitet u ovom konkretnom dobu isključivo posledica malignih političkih i etičkih fenomena čiji je omiljeni instrument, odnosno birokratsko-etatističkog moloha koji guši sve individualne slobode na čelu s onim ekonomskim i izopačene kolektivističke ideje o "socijalnoj pravdi" kao pljački i gušenju svega što je u društvu i privredi najaktivnije i najvrednije, u korist demagoga i parazita.