Pages

11 November 2010

Liberalna monetarna ekonomija

Jedan liberalni ekonomista, nobelovac, poziva se na drugog još slavnijeg liberalnog ekonomistu, takođe nobelovca, i kaže da je u finansijskoj krizi potrebna aktivistička centralna banka da štampa pare, kreira bankarske rezerve i snižava kamatnu stopu. Sve je to, kaže liberalni nobelovac bilo opravdano 2008, ali se sa TARPom (spasavanjem banaka) kaže "otišlo možda predaleko". To je otprilike fer sažetak prvih nekoliko minuta videa koji možete videti ako otvorite link. Još jedno potvrđivanje Jankovićevog zakona da se socijalistički i liberalni ekonomista razlikuju po tome što levičar veruje u blagodeti inflacije, niskih kamata i jeftinog novca uvek i svuda, a "liberal" samo tokom krize kao lek za posledice prethodne inflacije. :)

Možda i zato naš nobelovac misli da nova runda štampanja para i obezvređivanja valute (tehnički, učevni izraz "quantitative easing 2") koja je najavljena nije dobra ideja. Pošto nema akutne "finansijske krize", barem u ovom trenutku.

17 comments:

Жељко Симовић said...

Оснивање централне банке је пета тачка
Комунистичког Манифеста

Ivan Jankovic said...

Da, ja jako volim taj argument koji poredi sadasnju praksu za zahtevima Manifesta. On pokazuje gde smo pali u zadnjih 100 godina.

Secam se kako je Poper dokazivao marksistima jos 1940ih u Otvorenom drustvu da treba da se manu nasilja i oruzanih revolucija, jer je najveci deo njihovih zahteva sadrzanih u Manifestu ionako vec realizovan u "najprogresivnijim" zemljama.

Жељко Симовић said...
This comment has been removed by the author.
Жељко Симовић said...

Књига Fabian Freeway приказује како су фабијанци успели да спроведу интервенционистички програм у десет тачака Комунистичког Манифеста у САД и Британији

Жељко Симовић said...

Текст о Систему Федералних Резерви

Slaviša Tasić said...

Ovaj tekst o Fedu je glupost. Fed je samo nominalno privatna firma. Vlasnici nisu nikakvi tajkuni nego sve federalno akretidovane američke banke, i one moraju da imaju udeo u vlasništvu Feda proporcionalno svojoj veličini. Ne mogu taj udeo ni da prodaju i kupuju, nemaju nikakva upravljačka prava, nemaju nikakav profit -- znači suštinski se uopšte ne radi o privatnom vlasništvu. Fedom upravlja guverner i savet guvernera, koje predlaže predsednik SAD i potvrđuje Senat, znači ništa drugačije od ostalih centralnih banaka.

Da ne pominjem što ona misli da je štampanje para čist profit Feda koji posle nekakvi vlasnici raspodeljuju među sobom.

Жељко Симовић said...

Пропаганда ФЕД-а је да је то државна установа САД. Ево једног доброг текста који разобличава ту пропаганду:Ко поседује Федералне Резерве?

Slaviša Tasić said...

Daj nam i neki link o masonima ako imaš, čuo sam da i oni igraju ulogu.

Жељко Симовић said...

Организација америчке либертеријанске деснице: The John Birch Society, је годинама активна на разобличавању лоше улоге ФЕД-а, у америчком свеукупном животу. Подржавали су активно масона Голдвотера 1964, а и ротаријанац Мизес је сарађивао са њиховим листом American Opinion. Америчка левица, и режимска и нережимска, их је стално етикетирала као фашисте, иако у су они само бранитељи Устава и Повеље о правима, а у економским погледима су блиски аустријској економској школи.Са друге стране, америчка крајња десница их оптужује да су масонска организација.Иначе Роберт Велч, оснивач Друштва, је био масон. Ево једног чланка са сајта њиховог листа New American, о ФЕД-у као институцији у приватним рукама: The Conspiracy that is Federal Reserve
Подржавам негативан став The John Birch Society и свих других америчких конзервативних либертеријанаца, као и радикалних америчких десничара према приватном монополу под државном заштитом познатом под фирмом: Систем Федералних Резерви, без обзира да ли имају позитиван или негативан став према масонској организацији.

Жељко Симовић said...

Линк на сајт: The John Birch Society

Жељко Симовић said...

Чланак против ФЕД-а са сајта организације The John Birch Society.Аутор чланка се позива на Rothbard-а

Marija Djordjevic said...

a propos ovoga sto je meltzer rekao, postoji jedan skoriji rad koji pokazuje zasto se javlja credit trap gde dolazi do blokade monetarne transmisije, u smislu da banke ne povecavaju davanje kredita vec taloze likvidnost na B/S uprkos monetarnoj ekspanziji.
http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.155.5274&rep=rep1&type=pdf

na kraju daju policy recommendation da je fiskalna politika koja kroz direktno upumpavanje kesa realnom sektoru (melcerova preporuka da se zamrznu svi novi porezi) efikasnija od monetarne i, prakticno, okidac za izlazak iz kreditne zamke.

Slaviša Tasić said...

Marija,

Hvala za link -- samo meni je ovo primer vrste rada koji mi idu na živce. Oni imaju jednu vrlo jednostavnu i poznatu propoziciju koja može da stane u manji blog post -- da banke mogu da stopiraju kredite iz CB što čini monetarnu politiku neefektivnom. A onda sledećih 30 strana troše na matematičko modeliranje ove propozicije. Ta formalizacija, modeliranje, ništa ne dodaje propoziciji, ne objašnjava ništa dublje, ne testira je empirijski. Meni nije jasno čemu onda to služi i jedini odgovor do kojeg uvek dolazim je da stvori privid nekakve naučnosti.

Inače sa samom propozicijom se slažem, jasno je da banke mogu da čuvaju rezerve, to se upravo dešava danas u SAD. Bazni novac raste neviđeno, a M2 se ne uopšte pomera, umesto toga rastu bankarske rezerve.

Njihova policy preporuka je već druga stvar i mislim da ne sledi. Recimo možda banke ne daju (i biznis ne uzima) kredite zbog loše klime, loših očekivanja, koje fiskalni deficit samo pogoršava. Stimulus možda baš zato nije radio, jer deficiti plus healtcare, finansijska regulacija i ostale neizvesnosti u ekonomiji su pogoršale klimu i očekivanja.

Marija Djordjevic said...

Slavisa,

Ovaj rad je pruzio teoriju koja opisuje mehanizam kojim dolazi do zamke iako neka druga teorija predvidja suprotno.

Ne znam zasto modeliranje podvodis pod 'privid naucnosti'. Oni su opisali intuiciju na pocetku, a posle i formalno izveli predikcije.

Ovo je jedno parce objasnjenja stvarnosti za koje ne bih rekla da je potpuno trivijalno. Nisu oni samo rekli da moze da dodje do blokade u monetarnoj ekspanziji zato sto banke ne zele da pozajmljuju firmama eto tako, vec su opisali zasto se to tacno desava (mislim na feedback loop kada se likvidiaciona vrednost kolaterala utvrdjuje endogeno).

Mislim da je tvoja kritika vise opsta i da se odnosi na modeliranje an general, ali necemo sad o tome. :)

Marija

Slaviša Tasić said...

Pa ne razumem sta tacno to formalno izvodjenje predikcija dodaje argumentu kad cela intuicija iza njega (ustvari samo hipoteza, da kreditna akrivnost pada zbog pada vrednosti kolaterala) moze da stane u jednu recenicu.

Ali svejedno, to je pitanje metoda. Hipoteza je ok, ne znam samo koliko je vazna i da li njihove preporuke slede iz toga.

Marija Djordjevic said...

ne mogu da se slozim da je dovoljno samo izloziti intuiciju u vidu par recenica.

pretpostavke se obrazlazu verbalno pozivajuci se na prethodne teorije ili se pripisuju nekoj opstoj racionalnosti. sve ostalo sto iz toga proizilazi treba da bude razradjeno u modelu da se vidi precizan mehanizam. pogotovo kad su u pitanju kontraintuitivni nalazi koji kao u ovom slucaju kazu da sa monetarnom ekspanzijom ne dolazi do rasta kreditiranja.

Slaviša Tasić said...

Ja samo znam da me nikada formalni model nije ubedio u nešto, ako već nisam bio ubeđen verbalnim objašnjenjem. Zato se pitam šta je onda model dodao.

Ili da mi je model nešto dodatno objasnio, a da nije bilo objašnjivo verbalnim putem.

"sve ostalo sto iz toga proizilazi treba da bude razradjeno u modelu da se vidi precizan mehanizam."

A najbolji način objasniti precizan mehanizam po kojem banke ne daju kredite je matematički model?

Meni je to samo bespotrebno prevođenje na drugi jezik, pri čemu je taj drugi jezik i siromašniji pa mnogo toga po pritodi stvari ostane nerečeno. I razlog nije što ne znam matematiku, imao sam 780 na kvantitativnom GRE i prošao mat. testove na economics phd nivou, ali stvarno nikada nisam uspeo da vidim svrhu tog modeliranja kod makro i mikroekonomije.