Pages

24 December 2009

LDP o penzionom sistemu

Odlični nastupi Andrića i Ostojića u Parlamentu Srbije povodom zakona o penzionom osiguranju. I dobar govor Čedomira Jovanovića na sličnoj liniji. Predlog LDP je da se penzionerima smanje penzije 1% za svaku godinu koju su pre vremena otišli u penziju da bi se smanjilo opterećenje plata i proizvodnje.

Odlična ideja, i bilo bi dobro da se LDP u budućnosti što više bavi ovakvim stvarima, i na ovakav način. To je jedini način da privuče glasove, jer on ionako ima šansu samo među onima koji su u stanju da shvate neki komplikovaniji koncept od "hleba za tri dinara" i "lopove u zatvore". Ipak, imam jednu nedoumicu: ni u jednom od ova tri govora čelnih ljudi LDPa ne vidim neki sistematski koncept reforme penzionog sistema. OK, kratkoročno se mora smanjiti budžetsko izdvajanje, ali šta dalje? Stari ekonomski program govori o "uvođenju konkurencije" u penzioni sistem, tj delimičnoj privatizaciji (tri stuba), ali vidimo da ima i novi program koji je pisao Gligorov, i koji ne kaže ni reč o tome. Ova incijativa bi bila mnogo efektnija kada bi LDP rekao šta je duguročni koncept reforme - krpljenje postojećeg sistema stezanjem kaiša u okviru koncepta univerzalnog pay-as-you-go modela, ili uvođenje privatnog osiguranja?

5 comments:

Lighthouse said...

Ivane, prvo, čestitke za odsustvo sujete. Neko drugi na vašem mestu bi Gligorova sekao i gde treba i gde ne treba, samo zato što je u ruci ovoga a ne njega daljinski za PPP.

Na žalost, predlog LDP nije bio motivisan "smanjenjem opterećenja plata", to uopšte danas (na žalost) nije na dnevnom redu. Nego, u ovakvom sistemu sutra neće biti ni ovoliko i ovakvih penzija, uz sve ovakva i ovolika opterećenja plata. I proizvodnje. LDP je maja 2008, u svom predizbornom ekonomskom programu, jedina, predlagala radikalne reforme, pa i penzijskog sistema. Umesto toga, nadvladao je PUPS, i uopšte ideja "socijalno odgovorne države" (koja je "odgovorna" na tuđ račun, a ne na račun realno ubranog poreza od realno zarađenog u državi, ako se čak i to sme zvati "odgovornošću").

Sad, potpuno ste u pravu da glasove izgubljene (btw, bez razloga) kod dela slušalaca "Peščanika" LDP mora nadoknaditi i uvećati među svim onim običnim ljudima koji su se dosetili kuda vodi državna "briga za ljude", svim onim kojima je dosta državnih pljačkaških monopola. Primer: govor Ivana Andrića povodom skupštinske rasprave o Autorskoj agenciji je primer zaštite prava izvođača da se učlane u neku od raznih agencija za naplatu svojih autorskih prava ili da štite svoja autorska prava sami. Bez zakonski nametnute obaveze preko koga jedino mogu ostvariti svoja prava. I još, povrh svega, kao da državno uspostavljeni monopol sam po sebi nije skandal, da se taj preziva Cvetković!

Ivan Jankovic said...

Lighthouse,

znam da porez na plate nije direktna tema, ali je rec o pokusaju da se smanji opterecenje poslodavaca i zaposlenih indirektno kroz stvaranje uslova za smanjenje poreza u buducnosti, ili barem da ne moraju da se povecaju. Rashodna strana, ali jednako vazna, mozda i vaznija.

Sto se tice programa, ja sam procitao Gligorovljev program, i za moj ukus tu ima previse makroekonomskog mudrovanja, jednacina i grafikona, a premalo konkretnih ideja sta da se radi. Ima nekoliko natuknica o smanjenju poreza, potrosnje i "depolitizaciji" ali to je mom misljenju dosta frazerski, uopsteno i nedovoljno. No nisam hteo da kritikujem da ne ispadne da ja sada imam protiv jer sam ucestovao u pisanju starog programa. Naravno, ne kazem da je ovo novo u neskladu sa starim, nego da nije bas najjasnije sta je tacno program, odnosno da fraze o "konkurenciji", "demonopolizaciji" itd nisu dovoljno precizirane.

Andricev govor je u tom smislu mnogo bolji i detaljniji od novog programa jer on covek kaze - mora da se krese ovde gde je nepopularno, na penzijama, socijali itd; zaboravite jeftine demagoske price o "smanjenju administracije i rasipnistva", to je najmanji problem. Penzije i socijala gutaju skoro 40% budzeta, tu je frka . Bez zadiranja u to nema smanjenja drzavne potrosnje.

Lighthouse said...

Ivane,
Ja sam Gligorovljev program shvatio kao spasavanje prvog (i jedino postojećeg) stuba, da nam se nebo ne bi sručilo na glavu, u situaciji kad se nije htelo imati čak ni tri ravnopravna stuba, a kamo li osloniti se pre svega na onaj treći. Gradnja trećeg stuba jezivo košta, i šteta je što za to, a ne za krpež prvog stuba, nije utrošen novac od privatizacije. Ruku na srce, niko tu nije nevin, pa čak ni osnivači LDP, ali današnji otpori jedino mogućem su nazainteresovanom posmatraču komični a svakom (iole obaveštenom) učesniku tragični. Ovde Atlas ne glasa ramenima nego nogama, pa posledice mogu biti neuporedivo gore.

Pavle Mihajlović said...

Čini mi se da je ovaj amandman LDP-a pre svega u funkciji spasavanja žive glave i što manjeg proširenja deficita (pijanog baronisanja). Ostali ministri se prema Dijani Dragutinovic ponasaju da je ona kasirka koja trbea da izmisli pare... Elem, nešto širi pogled na ideju ekonomske politike LDP-a možda treba preusmeriti sa ovog amandmana jer je kao što je i u izlaganju rečeno kratkoročna mera realnog prilagođavanja. (Pre nego što nas ono samo, ako zažmurimo, dočeka iza ugla)

Marko Paunović said...

Oni koji su manje radili vec i sada imaju nizu penziju od onih koji su vise radili. Pitanje je samo da li je to "aktuarski pravedno", odnosno da li su dovoljno penalizovani.

Koliko ja znam, sada je taj "penal" linearan, odnosno ako si u penziju otisao sa 30 godina staza imas za 25% nizu penziju od nekoga ko je radio 40 godina (penal je 2,5% po nedostajucoj godini staza).

Po meni, ima logike da penal bude veci od linearnog iz sledeceg razloga. Ako ce neko ko je radio 40 godina da provede 10 godina u penziji, to znaci da ce neko ko je radio 30 godina da provede 20 godina u penziji. Odnos rad/penzija je je veoma razlicit (4, odnosno 1,5), sto po meni implicira da bi penal morao da bude veci od 2,5% po godini. Koliko tacno veci, ne znam, ali bi to moglo da se izracuna.

Moguci problem sa predlogom LDP-a je ustavni, jer bi se moglo tumaciti da je naknadna promena nacina obracuna penzije u stvari retroaktivno dejstvo zakona. Penzioner bi mogao da tvrdi (i bio bi u pravu) da ovakva promena zakona predstavlja naknadno menjanje pravila igre. Upravo zato su se sve dosadasnje promene u penzijskom sistemu odnosile tek na buduce penzionere.