Pages

22 February 2008

Vizne olakšice

Nemačka do daljnjeg ne prima zahteve za vize. Da li je to samo zato što je prostor demoliran, pa nemaju fizički gde da prime zahteve, ili je to promena politike videćemo u toku dana, nadam se.

PS. Izgleda da se ipak radi "samo" o tome što je prostor demoliran.

18 comments:

Anonymous said...

deficit


“Kombinacija fiskalne ekspanzije i na neki način ubrzanog rasta cena, praćena rastom kreditnog zaduženja, na unutrašnjem planu dalje gura inflaciju, a na spoljnom deficit tekućeg računa platnog bilansa - koji je prošle godine dostigao 16 odsto BDP-a”, objašnjava profesor Petrović.

isto je povezan sa visokim deficitom tekućeg računa - koji se pokriva uglavnom iz stranih direktnih investicija i zaduživanja banaka i preduzeća u inostranstvu. “S obzirom da je reč o izuzetno visokoj sumi od oko pet milijardi evra godišnje, pitanje je može li Srbija na srednji rok da svede taj deficit na razuman nivo od pet do osam odsto BDP-a, koji bi trebalo da se pokrije stabilnim prilivima grinfild investicija

Anonymous said...

Smanjenje priliva stranih investicija u zemlju doveo bi u pitanje održivi razvoj privrede Srbije, slaže se i Jurij Bajec, profesor Ekonomskog instituta u Beogradu. Za pokrivanje tekućeg deficita platnog bilansa, prema njegovim rečima, Srbija nema velike mogućnosti ni kroz novo zaduživanje, jer je već prilično zadužena. Ubrzo bi, zato, mogla početi da nagriza poslednje što ima - devizne rezerve, koje su trenutno “solidne”, ali mogu brzo da se istope.

“Sada stojimo relativno dobro, ali ispod površine se naziru zemljotresi, među kojima su najopasniji oni u domenu spoljnotrgovinskog i tekućeg platnog deficita”, upozorava Bajec

Marko Paunović said...

Ova analiza pati od iste onog problema na koji je ukazao Slavisa pre neki dan. Krene se od UVOZA, pa se onda gleda kako ce se taj uvoz finansirati. Posto se ne vide realni izvori finansiranja, zakljuci se da ce se devizne rezerve istopiti.

To nije tacno. Situacija je mnogo slozenija od ovoga, jer uvoz nije uzrok deviznih priliva, nego njihova posledica. Kada se prilivi smanje, i kada trziste primeti da je uvoz neodrziv, pocece da skace kurs. Kurs ce da uravnotezi prilive i odlive i nema problema.

Problem moze da nastane ukoliko NBS bude pocela da previse brani kurs. To moze da istopi devizne rezerve, ali se nadam da su u NBS dovoljno pametni da to znaju.

Zemljotresi, koje spominje profesor Bajec, su mnogo vise politicke prirode.

Slaviša Tasić said...

Pavle Petrović za inflaciju krivi sve osim Narodne banke. Fiskalna politika, troškovna spirala, trgovinski deficit, itd. Sve same "crvene haringe" ili na srpskom "drž'te lopova".
A deficit ustvari deluje deflatorno.

Bajec je bolji, on samo kaže da će se eventualna nemogućnost finansiranja deficita odraziti na smanjenje potrošnje. Samo što bi ja to zvao manja platežna sposobnost za uvoz, a ne "finansiranje deficita".

Suzana Ignjatović said...

Jos u sredu su najavili da nece raditi na dan protesta. Tada mi je receno da su vec prebukirani sa zahtevima i da je najbolje da dodjem u ponedeljak. Ocigledno, taj ponedeljak je sada pomeren na grcke kalende...

Anonymous said...

"A deficit ustvari deluje deflatorno. "

kako to?

Slaviša Tasić said...

Zato što je deficit odliv novca a priliv robe, to je deflatorno.

To se nadoknadi emitovanjem novog novca što odmah poništava efekat, ali u osnovi on bi bio deflatoran. Ne znam kako je Pavle uspeo da poveže deficit sa inflacijom.

Anonymous said...

"Problem moze da nastane ukoliko NBS bude pocela da previse brani kurs. To moze da istopi devizne rezerve, ali se nadam da su u NBS dovoljno pametni da to znaju."

a sta bi bilo sa onima koji su uzeli kredite ako nbs ne bi branila kurs? da li razmisljate o tome?

Slaviša Tasić said...

NBS je rekla da je kurs fluktuirajući odnosno da se sam formira na tržištu, tako da nema obavezu i ne treba da ga brani. Ustvari ima obavezu da ga ne brani, prema ostatku ekonomije, svima koji nisu uzeli kredite.

Imala bi obavezu da ga brani da je obećala da će evro biti recimo 80 dinara. Kao što je Avramović garantovao konvertibilnost 1:1 dinara za marku ili Ante Marković 1:7 ranije. To je fiksni kurs.

Anonymous said...

ali vecinaje uzela kredite.

Anonymous said...

tako da ne moze biti veca obaveza prema manjini nego prema vecini

Marko Paunović said...

Odakle Vam to da je vecina uzela kredit? Navedite neki izvor.

Bilo je nedavno u novinama da je do sada dato oko 32.000 stambenih kredita. Za automobile ne znam, a potrosacki nisu toliko ni bitni jer su kratkorocni. Sve u svemu, ne verujem da ima znatno vise od 100.000 ljudi. Daleko od vecine.

Na kraju krajeva, svako je svojerucno potpisao kredit sa deviznom klauzulom, znajuci sta to moze da znaci.

Anonymous said...

znaci treba pustiti dinar da propada i povuce za sobom sve koji su uzeli kredite. i tu ne mislim na stambene kredite, nego i na sve kredite. Hvala bogu sto su Dinkic i Jelasic a ne takvi kao vi bili u nbs. Ako vam je unistavanje vrednosti dinara liberalizam na delu... :-(

"a potrosacki nisu toliko ni bitni jer su kratkorocni."

kako kratkorocni kad je ogromna vecina tih kredita preko godinu dana? tuzno je to da neko pokazuje toliku aroganciju kao vi. Kako mislite da zalaganjem za zatezanje omce oko vrata duznicima mozet

Marko Paunović said...

Niko se za to ne zalaze, ocigledno ne razumete sta pricam.

Samo kazem da AKO pocne da se odvija neki veoma los scenario (nema prihoda od privatizacije, ostali devizni prilivi se uspore), bolje je da NBS pusti dinar da malo padne u odnosu na evro, nego da potrose devizne rezerve. Ako krenu da brane dinar, onda stvarno moze da se desi Argentinski scenario.

Ne vidim sta je tu arogantno. Jelasic se godinama ubi od objasnjavanja kako su krediti sa deviznom klauzulom veoma rizicna stvar i kako u to ne treba ulaziti jer ljudi ovde rade za dinare, a ne za evre. Time onaj ko uzima kredit sa deviznom klauzulom snosi ceo valutni rizik. I to je, valjda, svima koji su to potpisali bilo potpuno jasno.

Kratkorocni krediti su irelevantni jer su relativno mali. Niko nije uzeo 50 hiljada evra na 18 meseci. A, ovo o cemu pricamo ne moze da se desi tako brzo. Cak i ako odluce da brane dinar na 85 dinara (recimo) imace deviznih rezervi za makar 2-3 godine. U pravom ce problemu biti samo oni koji su uzeli kredit za stan. Alternativa je da u problemu budu SVI - i oni koji nisu nista potpisali.

Niste naveli otkud vam to da je vecina ljudi uopste uzela kredit.

Anonymous said...

Marko, nema potrebe da mu bilo sta objasnjavas. Ocigledno je covek uzeo kredit, a da nije imao pojma sta to znaci. Sad kad je ukapirao da se zeznuo, sad bi da ga Jelasic i Dinkic vade iz cabra.

Anonymous said...

pa nekima nisu mama i tata kupili kuce i stanove

Anonymous said...

Pa neki nisu ni bili toliko blesavi da budu sasvim sigurni da ce narednih 30 godina moci mesecno da izdvajaju po 300 evra.

Slaviša Tasić said...

Kao što je dinar sada padao, tako je prošle godine rastao. I može opet rasti, prerano je za paniku. Naročito ako opet krenu strane investicije, a to sad najviše zavisi od smirivanja političke situacije.