- Razlika u broju glasova između dva kandidata biće mala, možda i manja nego što je bila 2000. godine. Dobijanje većine glasova ne mora nužno da znači i pobedu, ali su mnogo veće šanse da Obama sa manje glasova dobije elektorsku većinu, nego da se to desi Romniju.
- Za sada je izvesno da demokrate imaju sigurnih 201 elektorskih glasova, a republikanci 191. Od preostalih 146 glasova demokrate se nadaju Pensilvaniji koja nosi 20 (mada republikanci tu ne odustaju, naprotiv) i Mičigenu koji nosi 16 glasova. Republikanci su kaparisali Severnu Karolinu koja ima 15 glasova. Time dolazimo do odnosa 237:206. U osam država niko nije odmakao više od nivoa dve statističke greške, pa je samim time sve u domenu greške u uzorkovanju. U domenu +/- 4,5% Obama ima bolje rezultate u proseku.
- Da bi Romni pobedio na izborima o preostalih osam država mora u svakom slučaju, osim krajnje teorijskom, da dobije Floridu (29) (za šta ima dobre šanse) i da namakne preko toga još 34 elektorska glasa, a to je moguće na dva načina Preko Ohaja (18) i Virdžinije (13) ili preko Viskonskina (10) i Virdžinije. Teško je verovati u treću opciju Ohajo i Viskonsin. U prvom slučaju potrebno je da pobedi u još jednoj državi, u drugom slučaju u još barem dve. Ako dobije samo u Ohaju, potrebno je da pobedi u barem tri preostale države, ako pobedi samo u Virdžiniji mora da pobedi takođe u tri, ali u da Nju Hempšir nije jedna od njih, a ako pobedi samo u Viskonsinu mora pobediti u sve preostale četiri države. ("preostale države" su Kolorado (9), Ajova (6), Nju Hempšir (4) i Nevada (6).
- Ankete tvrde da se nijedan od ovih scenarija neće dogoditi i da će Obama pobediti, naravno u domenu greške u uzorkovanju.
- Kada je reč o uzorkovanju postoje indicije da uzorci imaju određenu dozu greške jer je u među vremenu porastao broj registrovanih republikanaca. Smanjena je izlaznost i prevremeno glasanje i prednost koju imaju registrovani birači demokrata nad registrovanim biračima republikanaca u preliminarnom glasanju u poređenju sa izborima 2008. godine. Drugim rečima, izbori 2012. godine po strukturi izlaznosti će više ličiti na izbore 2004. i 2000. godine, nego na izbore 2008. godine. Ali to ne menja zaključak da je trka u najboljem slučaju neizvesna, a verovatno sa Obamom koji ima malo veće šanse.
- Ankete pokazuju da je Sendi pozitivno uticala na Obamin rejting i da je on definitivno miljenik (ne)sreće, koja mu je ovaj put dala ipak mnogo manje vetra u leđa nego ekonomski krah u oktobru 2008. godine.
- Dakle, predsednika SAD ćemo možda znati već jedan sat posle zatvaranja birališta, a možda ćemo čekati i mnogo duže nego što je uobičajeno jer ako se u ključnim državama rezultati budu lomili u promilima brojanje će potrajati. U istoriji SAD bilo je i neizvesnijih izbora po državama od onih na Floridi 2000. godine.
- Kada je reč o Senatu gotovo da nema dileme da će demokrate zadržati tesnu većinu, jer je daroviti kandidat republikanaca za senatora iz Indijane uspeo u rekordnom roku da rastera umerene birače idiotskom izjavom o začeću tokom silovanja kao božijoj volji. Bez Indijane gotovo je nemoguće da se promeni većina. Tako su se republikanci dva puta spotakli na isti kamen, prvo u Misuriju, a potom u u Indijani gde nije trebalo biti neizvesne trke.
- Kada je reč o predstavničkom domu, repulikanci će zadržati većinu, ali nešto "utanjenu".
Sve u svemu, sutra od 1h počinje duga, ili možda i kratka izborna noć, a ja mislim da za R&R vredi navijati, doduše ne kao za Zvezdu 1991. godine, svim srcem.
In trade predvidja da će Obama da pobedi.
ReplyDeleteU jednom od prošlih tekstova ste se osvrnuli na slobodu govora. Važno je napomenuti kako USA nemaju predizbornu šutnju.
ReplyDeleteO tome sam i pisao pred izbore u Srbiji, krajem aprila/početkom maja. Izborna ćutnja je puko favorizovanje vladajuće garniture i u suprotnosti je sa slobodom govora.
ReplyDeleteRundR
ReplyDelete