Pages

16 May 2012

Velika štednja u Evropi

Jedna od glavnih tema poslednjih meseci, najčešće u kontekstu zemalja poput Grčke je da li su mere radikalne štednje i kresanja državnih izdataka ("austerity") opravdane ili ne. Međutim, retko se operiše tačnim ciframa - kolika su stvarno bila ta famozna kresanja budžeta poslednjih godina koja su izazvala toliko mnogo protesta i lomova u Grčkoj, Francuskoj i drugde, skoro eliminisala mainstream stranke u nekim zemljama i dovela radikalne levičare na vlast, a sada prete i samom opstanku eura.

Ukratko, nije ih bilo. Ako pogledate sledeći grafikon jasno se vidi da je državna potrošnja ili nastavila da raste (kao u slučaju Francuske i Velike Britanije), ili stagnirala kao u slučaju Grčke, Španije ili Italije. Ako uzmemo u obzir da je poslednjih nekoliko godina Grčka u recesiji, može se slobodno reći da je potrošnja kao procenat GDP zapravo porasla od početka tih neviđenih mera "štednje". Dugoročno gledano, državna potrošnja je 2011 godine u najvećem broju zemalja bila za oko trećinu veća a u nekima i duplo veća nego deset godina ranije, uz trend usporavanja rasta poslednjih nekoliko godina.


Mislim da je u pravu Tyler Cowen kad kaže da fama o štednji potiče usled toga što kejnzijanci uzimaju kao normu povećanje potrošnje koje oni smatraju "optimalnim", a onda svako usporavanje u odnosu na taj standard nazivaju "austerity". U Americi isti trik, samo u obrnutom smeru, koriste republikanski političari. Oni prvo prihvate Obaminu dinamiku povećanja budžeta kao "baseline", a onda predlože nešto manji budžet od toga, i kažu kako su oni za "smanjenje državne potrošnje" i "uštede". A u stvari samo predlažu nešto sporiju eksploziju državnih izdataka koja, naravno, predstavlja drastično povećanje čak i u odnosu na budžete G.W. Busha. Otprilike (malo gruba ali tačna analogija) kao kad bi vam lopov ukrao 500 dinara, a onda vratio 200 i rekao kako treba da mu budete zahvalni jer vam je "uštedeo" 200 dinara.

16 comments:

  1. Moguce je da ipak ima stednje kod Grka i inih ali rocnost ranijih dugova i njihova otplata agregatno povecava drzavnu potrosnju?

    ReplyDelete
  2. Otplata glavnice ne ulazi u javnu potrosnju. Samo kamate.

    ReplyDelete
  3. Slaviša da li su ovi podaci prilagođeni za inflaciju. Jer ako nisu onda je sasvim moguće d je javna potrošnja stagnirala ili čak opadala zar ne?

    ReplyDelete
  4. Anonymous16/5/12 18:16

    Marko, glavnica se nikad ne otplacuje, samo otpisuje. :)

    Jel nekom jasno kako drzava dug zeleznica moze da pretvori u kapital , kad je drzava vec 100% vlasnik? Postace vlasnik 130%?

    ReplyDelete
  5. Anonymous16/5/12 19:07

    Jovane,
    Može samo u zemljama trećeg sveta. To se zove kreativno računovodstvo,a u ovom slučaju objašnjenje mu je to što država posluje sa samom sobom. U bilo kojoj ekonomskoj transakciji najlakše ti je da sam sebe zajebeš,ti dugovi se najlakše opraštaju :-)
    Inače da,u stvari se radi o otpisu dugova koji kao u slučaju svih državnih krava nikad nisu sića,da su makar neke kapitalne projekte uradili(pa makar i njih arčili 40+ godina za djabe jopet) ali ovako budi siguran da je 50+ posto tih sredstava otišlo na nečije plate,a godine su kao i uvek ovde kod nas pojeli skakavci.

    ReplyDelete
  6. To je de facto dokapitalizacija železnica. Sada železnice u bilansu stanja imaju manje dugova a više kapitala.

    ReplyDelete
  7. Anonymous16/5/12 21:32

    Slavisa,
    kakva je razlika izmedju tzv dokapitalizacije i obicnog otpisa duga? Odnosno sta drzava dobija u odnosu na to da je samo otpisala dug?
    Znam da nije popravila udeo u vlasnistvu, jer vec ima 100%.

    Meni lici da je ovo obican otpis duga koga samo nazivaju popularnijim imenom "dokapitalizacija".

    ReplyDelete
  8. Vrlo je jednostavno - nema nikakve razlike.

    ReplyDelete
  9. Inace, ovo su nominalni iznosi, nisu priladodjeni za inflaciju. Ali, inflacija je bila relativno niska, uzimanje inflacije u obzir bi svakako smanjilo nagib krivih, ali ne bi sustinski promenilo nalaz - da stednje realno skoro da nema.

    ReplyDelete
  10. Posebno, 2009 i 2010 kada je inflacija bila skoro nula.

    ReplyDelete
  11. Na prmer za Grčku, prilagođeno za inflaciju i možda oduzimajući troškove kamata činimi se da je realna javna potrošnja (na plate i penzije i intervenciju) što ljudi osećaju bilo manje nego 2007 na primer. Previše je stvar pipava da bi se priča o štednji odbacila tek tako. Mislim da tu ipak ima materijala. Da je kenzijanski spin aktivan jeste, ali nije ni toliko daleko od činejnica

    ReplyDelete
  12. Još jedan problem je što je štednja značila povećanje poreza. Za makroekonomiste je isto ako povećaš poreze ili smanjiš potrošnju, važno da si smanjio deficit. Tako je ova "štednja" značila veće poreze skoro svuda.

    ReplyDelete
  13. Jovane,

    nema suštinske razlike, jedino računovodstvene. Umesto da kažu davali smo zajmove železnici pa smo ih sada otpisalil, oni kažu one pare što smo davali železnici, to su bili ne zajmovi nego naša ulaganja u firmu, dodatni kapital.

    ReplyDelete
  14. Anonymous17/5/12 21:34

    Slavisa, za mene to nije drugacije racunovodstvo, nego cista propaganda. Naslov teksta glasi "Dugovi Železnice postaju kapital".

    ReplyDelete
  15. Ovo je plan "stednje" koji je procureo u Holandiji i koji ce najverovatnije da potvrdi parlament, jer vladu vise nemaju.

    "The main measures at a glance

    Taxation:
    An increase in value-added tax from 19% to 21%
    First two income tax bands to be cut by 0.4 percentage point
    Employers to pay an extra 16% tax on salaries over €150,000
    Tax on tobacco and alcohol to go up
    Bank tax to be doubled
    Tax increase on theatre tickets reversed
    Housing market:
    No tax relief on new interest-only mortgages
    Help for starters on the housing ladder
    Employment and benefits
    The state pension age to go up to 66 in 2019 in stages
    A two-year pay freeze for civil servants and teachers but not hospital staff
    An end to the tax break on employee travel costs
    Employers to pay first six months of unemployment benefit
    Redundancy pay to be maximised at half a year's salary, procedures to be simplified
    Redundancy pay to be used for retraining and finding a new job
    Golden handshakes cash over €531,000 taxed at 75%
    No help with childcare for households earning over €125,000
    Household income check for benefits to be scrapped
    Healthcare:
    Own-risk fee to go up from €220 to €350 a year, compensation for low incomes
    An introduction of a €7.50 a day fee for hospital stays
    Zimmer frames scrapped from basic health insurance package
    Patients to pay 25% of hearing aid cost
    Personal assets to have greater role determining residential care and home nursing costs
    Cuts on personal healthcare budgets, mental health service fees to be reduced
    Other measures:
    Football clubs to pay part of policing costs
    Tax break on green investments to remain
    Local councils and waterboards to bank with treasury, not commercial banks
    Animal cops scrapped
    Court fee increases scrapped
    Extra spending on public transport, nature and education"

    Off topic:
    Da li je moguce uraditi nesto po pitanju optimizacije bloga, jer se ucitava sporije i od mnogih zahtevnijih sajtova? Pokusao sam na vise racunara i sa razlicitim browserima i isto je. Hvala

    ReplyDelete
  16. Vezano za offtopic pitanje - mozda i moze, ali nemamo pojma kako. :)

    Jedino sto mi pada na pamet je da smanjim broj postova koji se prikazuju na naslovnoj strani, mislim da sada stoji da prikazuje sve sto je napisano u poslednjih 10 dana, ili tako nesto.

    ReplyDelete

Da biste komentarisali potrebno je da imate Google ili OpenID nalog. Budući da otvaranje novog naloga ne zahteva više od 2 minuta, a kad ga jednom otvorite ostaje zauvek, smatramo da to nije velika prepreka.

Napominjemo da će uvredljivi komentari biti obrisani.