Usred smo histerije koja prati Wikileaks aferu: Hilary naredila diplomatima da špijnuraju šta kolege u prednjim klupama kucaju na laptoopu, šta je rekao saudijski kralj o Iranu, da li je ovaj ili onaj američki službenik izjavio da je brat Hamida Karzaija mafioza itd. Ali, u senci svega toga, prava afera i skandal mnogo većih razmera se događa. I taj skandal nije nastao curenjem podataka, nego njihovim zakonitim objavljivanjem.
Naime, pre neki dan Fed je (po novom zakonu) bio prinuđen da objavi potpunije podatke o tome ko je sve dobio pare za bailout i koliko. Podaci su šokantni: cifra od 700 milijardi dolara kojom se do sada baratalo je bukvalno kap u moru. Ukupna suma je najmanje oko 10 triliona (10 hiljada milijardi!). Recimo Merill Lynch je dobila oko 2 triliona, Citigroup takođe oko dva triliona, Morgan Stanley takođe jedva nešto manje od 2 triliona. Tu su naravno i Bank of America, Godlman Sachs i drugi. Ogromne pare su dobile i mnoge strane banke, uključujući Deutche Bank, kojoj je Fed uplatio oko 300 milijardi za hipotekarne obveznice, i Credit Suisse koja je inkasirala oko 290 milijardi. Ukupno, Fed je potrošio preko 1 triliona samo na veštačko održavanje (kupovinu) hipotekarnih obveznica.
Naravno, nije čudo da su Paulsonovi i Bernankeovi drugari - investicioni bankari sa Wall Streeta - prošli ovako dobro. Ko će kome ako neće svoj svome. Ali je iznenađujuće, i do sada nepoznato da su velike pare dobili Mcdonalds, General Electric, Harley Davidson, Caterpillar, Toyota i drugi, čija aktivnost nema neke dublje veze sa bankarstvom i finansijama.
Kad ovo uzmemo u obzir, postaje jasnije da je cela operacija zapravo značila štampanje 10 triliona dolara bez pokrića da bi se spasile nesolventne banke i smanjili gubici postojećih privatnih firmi. To je bio gigantski program subvencija postojećim firmama, i povećanja barijera ulasku za nove firme.
Mimo toga, to je verovatno najveći program superhikovske redistribucije u ljudskoj istoriji. Neki od najbogatijih ljudi na planeti dobili su 10 triliona dolara kao zaštitu od konkurentskog pritiska i potrebe da svoje loše investicije plate finansijskim gubitkom, a sve je to platio običan mali poreski obveznik kroz zaduživanje i budžetski deficit od skoro dva triliona, i verovatno više poreze i inflaciju u budućnosti.
U takvoj situaciji dolazak Ron Paula na čelo pod komiteta za monetarnu politiku u Kongersu biće vrlo, vrlo zabavna i potencijalno eksplozivna stvar.
Dobro došao Ron.
ReplyDeleteti nam budiš nadu
Dobro, to nije isto što i bailout, to su kratkoročni zajmovi koje su banke vratile. Jedna od funkcija Feda je da bude lender of last resort i ovde je to urađeno. Jeste da su to dobili po niskoj kamati, ali nije isto što i poklon ili kupovina bezvrednih obveznica od njih za stvarne pare.
ReplyDeleteAli, Slavisa, na tu kupovinu bezvrednih obveznica je potroseno preko 1 triliona! Za trecinu vise od one cifre koja je ranije navodjena za bailout.
ReplyDeleteS druge strane, gde je predvidjeno da Fed bude lender of last resort automobilskoj industriji ili proizvodjacima nuklearnih reaktora?
Onda je bailout 1 trilion, ne 10. 10 triliona je samo ukupan obim izdatih kratkoročnih kredita, zbog čega Fed i postoji.
ReplyDeletePa nema veze kako ces to nazvati. Poenta je da je rec o sistemu koji je i zamisljen kao corporate welfare najgore vrste: stampas 10 triliona da bi spasao propale banke. Ja sam to hteo da naglasim, kao sto si i ti rekao - da Fed "zbog toga i postoji". Da daje bankama poput Merill Lynch ili Bank of America po 2 triliona kredita prakticno bez kamate.
ReplyDeleteMnogi ljudi tvrde da nije tako, tj da je ovo neka zloupotreba Feda. Ja kazem da nije, da je zato bio i osnovan: da omoguci enormne profite i sigurnost od bankrota velikim bankama sa Vol Strita.
Jel može neko da mi objasni kako ovolika suma novca nije izazvala hiperinflaciju u Americi
ReplyDeleteTako što su odmah vratili te pare, to su bili prekonoćni ili kratkoročni zajmovi za likvidnost u vreme najveće krize.
ReplyDeleteDrugo, a to je slučaj od početka krize do danas i nevezano je za ovih 10 triliona, banka može da uzme novac od Feda ali da ga ne prosledi dalje kroz kredite u ekonomiju. Dok god novac čuči u rezervama (a na njih Fed bankama plaća kamatu) to nema efekta na inflaciju.