tag:blogger.com,1999:blog-29930015.post7743122610024327858..comments2024-03-27T10:14:57.017+01:00Comments on Tržišno rešenje: Nobelovci 2011Slaviša Tasićhttp://www.blogger.com/profile/15316128777779928041noreply@blogger.comBlogger5125tag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-9441186716846841182011-10-11T16:52:49.692+02:002011-10-11T16:52:49.692+02:00"Kako bi dokazao Vladi da pretjerana javna po..."Kako bi dokazao Vladi da pretjerana javna potrošnja direktno vodi rastu trgovinskog deficita da nije dohodovne elastičnosti uvoza. Kako? Lijepom riječju!?"<br /><br />sto da ne? to je daleko jednostavnije a ima ne manje izglede na uspeh.Željka Buturovićhttps://www.blogger.com/profile/04198178509159723902noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-48679072869887809142011-10-11T12:38:07.528+02:002011-10-11T12:38:07.528+02:001. Znači Filipsova kriva je jedini ekonometrijski ...1. Znači Filipsova kriva je jedini ekonometrijski doprinos teoriji koji si naveo -- i dokazano je pogrešna. Bila je tačna nekad i negde, ali to je upravo i poenta -- ekonometrija može izmeriti relacije prisutne na jednom mestu u jedno vreme, ali to nije isto što i spoznavanje opštih ekonomskih zakonitosti što je svrha teorije.<br /><br />2. Ekonometrijska bitka se uveliko vodi već 50 godina i pobednika nema. Po meni to nije argument za nastavak borbe, nego za zaključak da metod nije dobar, da empirijska analiza nije pouzdan način za dolaženje do teorijskih istina.Slaviša Tasićhttps://www.blogger.com/profile/15316128777779928041noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-64986224980043486932011-10-11T11:56:46.672+02:002011-10-11T11:56:46.672+02:00Dometi ekonometrije su ograničeni ali nisu zanemar...Dometi ekonometrije su ograničeni ali nisu zanemarljivi. To nam pokazuje upravo Filipsova kriva. Izvučena regresionom analizom postala je ekonomska teorija. I djelovala je dok se nisu očekivanja prilagodila.Većinu gornjih koeficienata za Srbiju sam, ili izvukao, ili pročitao radove boljih (statističara) od mene i u njima se sve ove teorije potvrđuju, a ne demantuju. <br />Tačno je i da su rezultati istraživanja često suprotni, ali zato što se radi o anagažovanim istraživanjima. Sve to ipak ne znači da liberali treba da dignu ruke od ekonometrije jer ako to uradimo, po mom mišljenju, bitku smu unapred izgubili. Danas stav koji nije potkrepljen matematičkim pokazateljem uvjek ostaje upravo to - stav i ništa više...dr Marko Đogohttps://www.blogger.com/profile/01322398092234170748noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-61573574248373738492011-10-11T07:44:19.592+02:002011-10-11T07:44:19.592+02:00Sve te zakonitosti koje si naveo su proizvod teori...Sve te zakonitosti koje si naveo su proizvod teorije, ne statistike -- sve te relacije između uvoza, izvoza, inflacije, deficita itd. Ako to pokušaš da izvedeš iz statistike možeš dobiti nešto jako pogrešno. Tako su dobili Filipsovu krivu, iz statističkih korelacija, pa su tvrdili da inflacija smanjuje nezaposlenost. <br /><br />Kad imaš teoriju, onda možeš upotrebljavati ove parametre koje si naveo za ocenjivanje efekata. Ali ne može se iz njih izvoditi teorija i opšte zakonitosti, statističko ocenjivanje efekata je samo deo ekonomske istorije. Možeš oceniti prethodne elastičnosti ponude ili tržanje da vidiš kako su bile povezane sa prethodnim deficitom -- to ti možda daje neku ideju efekata ali to je sve. Ne možeš iz toga izvoditi nikakvu teoriju; i ne možeš iz toga čak ni predviđati buduće deficite -- jer osim elastičnosti koje se mogu promeniti, ima mnogo varijabli koje se menjaju, a koje u svom merenju nisi mogao i ne možeš da kontrolišeš.<br /><br />Zapitaj se ovako: <br /><br />1. Na koje važno ekonomsko pitanje je empirijska analiza dala konačan odgovor? <br /><br />Oni stalno daju nekakve odgovore, ali zbog pobrojanih problema sa izborom modela i kontrolabilnošću varijabli ti odgovori su skroz suprotni. Nijedna rasprava nije rešena empirijski -- ako je ekonomija negde napredovala to su bili teorijski uvidi. Empirijske analize su "dokazale" skoro sve moguće suprotstavljene tvrdnje u ekonomiji danas. <br /><br />2. Ako empirijska analiza doprinosi istini, da li vidimo da među ekonomistima danas postoji više slaganja o raznim pitanjima nego pre 50 godina? <br /><br />Ni približno. Fizičari imaju kontrolisane eksperimente, zato mogu lakše empirijski dolaziti do saznanja -- i zato su osnovna pitanja fizike, kao i većine empirijskih nauka rešena. U ekonomiji ne postoji slaganje ni oko najosnovnijih pitanja, jer se empirijski može dokazati bilo šta. Obama je imao trilion dolara stimulusa, nezaposlenost je porasla i empirijski zaključak je šta? Oni koji su podržavali stimulus podržavaju ga i sada i empirijski dokazuju da je efekat bio dobar (vidi Mark Zandi); oni koji su bili protiv isto empirijski dokazuju da nije imao efekta. I to govorimo o jednom velikom merljivom potezu, trilionskom stimulusu, u jednoj osnovnoj oblasti, uticaj fiskalne politike na GDP i zaposlenost.Slaviša Tasićhttps://www.blogger.com/profile/15316128777779928041noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-43456692179475447032011-10-11T00:43:01.165+02:002011-10-11T00:43:01.165+02:00Slaviša,
nažalost ne mogu da se složim sa tobom ok...Slaviša,<br />nažalost ne mogu da se složim sa tobom oko suštine ovog posta. Baš zbog toga što je ekonomija društvena nauka, u kojoj se ocjene donose na osnovu različitih nijansi sive, ekonometrija je potrebna kao instrument dokazivanja čiji su stavovi bliže realnosti. Inače, kako bi ti ubjedio recimo ove iz NBS-a, da je potrebno da prestanu da manipilišu kursom? Kako, da nije cijenovnih izvoznih i uvoznih elastičnosti, kratoročnih i dugoročnih uticaja kursa na inflaciju, (odsustva) korelacije referentne stope na srednjoročne kamatne stope itd. Kako bi dokazao Vladi da pretjerana javna potrošnja direktno vodi rastu trgovinskog deficita da nije dohodovne elastičnosti uvoza. Kako? Lijepom riječju!? <br />Pri tome imam osjećaj da se u liberalnim krugovima ekonometrija nerejetko izjednačava sa planskom privredom i uopše regulacijom što takođe ne mora da bude tačno. Nije sporno ni da se vrijednosti skoro svih koeficienata malo brže ili sporije mjenja ali upravo zbog toga je i izmišljena rekulzivna ocjena i mjerenje graničnih vrijednosti.dr Marko Đogohttps://www.blogger.com/profile/01322398092234170748noreply@blogger.com