tag:blogger.com,1999:blog-29930015.post5605774709305617545..comments2024-03-27T10:14:57.017+01:00Comments on Tržišno rešenje: Ron Paul, Michele Bachmann i libertarijanciSlaviša Tasićhttp://www.blogger.com/profile/15316128777779928041noreply@blogger.comBlogger51125tag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-67621604892196803752011-08-22T22:40:17.928+02:002011-08-22T22:40:17.928+02:00Sto se tice Federalistickih spisa kao autoriteta z...Sto se tice Federalistickih spisa kao autoriteta za Ustav to je vrlo sporno. Rec je o novinskim clancima koja su tri politicara pisala da ubede ljude u Njujorku da glasaju za Ustav. Vecina ljudi u ostalim drzava nije to ni provitala u vreme ratifikacije. Sam Madison nije te spise smatrao relevantnim za procenu sta Ustav znaci, nego ratifikacione debate.<br /><br />Sto se tice engleskog obicajnog prava, ne znam gde je u UStavu zapisano da ono vazi? To je Hamilton svakako hteo, ali to nije pisalo u Ustavu.Ivan Jankovichttps://www.blogger.com/profile/13752746676526149443noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-21261691379120051472011-08-22T22:36:09.836+02:002011-08-22T22:36:09.836+02:00Sto se tice Supremacy clause citaj Madisona, on ka...Sto se tice Supremacy clause citaj Madisona, on kaze da to ne znaci federalnu suprematiju uopste. Dalje, tvoje tumacenje te klauzule bi znacilo da Kongres ili Vrhovni sud imaju pravo veta nad zakonima drzava. Ali, to je bilo predlozeno da udje u Ustav na filadelfijskoj konvenciji i odbaceno! Madison je predlozio pravo veta Kongresa i neko je isto predlozio univerzalnu jurisdikciju Vrhovnog suda. Obe stvari su odbacene.<br /><br />Dalje, kao sto rekoh, klauzula samo kaze 'in pursuance thereof', ne kaze ko je ovlascen da donese odluku o tome sta je "in pursuance thereof".<br /><br />Na stranu sve to, koja bi svrha enumeracije uopste bila, ako federalna vlada prakticno moze da radi sta hoce, i da donosi zakone kakve hoce i tumaci sama da li su u skladu sa Ustavom?<br /><br />"I sada, kada imaš uspostavljenu sudsku reviziju, sa Supremacy klauzulom, jedino je moguć zaključak da vrhovni sud može da zaustavi države u stvarima u kojima je federalni ustav nadležan."<br /><br />A o tome da li je federalni Ustav nadlezan, odlucuje - ko? Vrhovni sud? To pise u zakonu iz 1789. Ali, ratifikacione debate (ne samo virdzinijska) jasno pokazuju da su svi ratifikovali pod uslovom da zadrzavaju pravo nulifikacije. Pogledaj Njujork, Rod Ajlend, Karolinu,sve redom. Svuda isti jezik kompakt teorije, nulifikacije i desetog amandmana. Ovde je pitanje ako dodje do spora da li je nesto federalna nadleznost - ko odlucuje drzave ili federalna vlada. Ako citas te debate jasno da odlucuju drzave. To potvrdjuju i Madison i Jefferson u rezolucijama iz 1798 i 1799.<br /><br />Marshallov citat koji si dao samo znaci da Vrhovni sud treba da kontrolise Kongres, ne drzave. "Laws of the United States" znaci "zakoni koje donese Kongres". To niko nije sporio, cak i Patrick Henry je rekao da se nada da ce oni koristiti sudsku reviziju protiv Kongresa, ali da sumnja. I pokazalo se opravdanim.Ivan Jankovichttps://www.blogger.com/profile/13752746676526149443noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-30534872940693369122011-08-22T15:05:20.108+02:002011-08-22T15:05:20.108+02:00Pre tog Marshallovog citata stoji da se radi o:
&...Pre tog Marshallovog citata stoji da se radi o: <br />"disputes between a State, and the citizens of another State." <br /><br />Znači da građani jedne države neće tužiti drugu državu. <br /><br />U nastavku, o samoj nadležnosti federalnih sudova, Marshall kaže: <br /><br />Is it not necessary that the Federal Courts should have cognizance of cases arising under the Constitution, and the laws of the United States? What is the service or purpose of a Judiciary, but to execute the laws in a peaceable orderly manner, without shedding blood, or creating a contest, or availing yourselves of force? If this be the case, where can its jurisdiction be more necessary than here? To what quarter will you look for protection from an infringement on the Constitution, if you will not give the power to the Judiciary?Slaviša Tasićhttps://www.blogger.com/profile/15316128777779928041noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-8260435064582442562011-08-22T15:03:12.834+02:002011-08-22T15:03:12.834+02:00Vrhovni sud kao poslednja instanca nije ustavna ka...Vrhovni sud kao poslednja instanca nije ustavna kategorija, ali da će sud odlučivati u zadnjoj instanci je isto zapisano u dokumentima sa debata, Federalističkim spisima, Wilsonovim predavanjima, kao i tradicijom prenetom iz Engleske, a tamo od Cokea nadalje sudovi ukidaju zakone. To je bilo to što sudovi rade, prema opštem shvatanju prava. Tek u 20. veku sa demokratijom je sudijska revizija postala nekakav problem. <br /><br />"Supremacy kaluzula nema nikakve veze sa federalnom suprematijom."<br /><br />Evo Supremacy clause: <br /><br />"This Constitution, and the Laws of the United States which shall be made in pursuance thereof...shall be the supreme law of the land; and the judges in every state shall be bound thereby, anything in the constitution or laws of any state to the contrary notwithstanding."<br /><br />Ne znam kako neko ko se zalaže za tekstualizam, za bukvalno čitanje ustava, može da kaže da ovo nema veze sa federalnom suprematijom. <br /><br />I sada, kada imaš uspostavljenu sudsku reviziju, sa Supremacy klauzulom, jedino je moguć zaključak da vrhovni sud može da zaustavi države u stvarima u kojima je federalni ustav nadležan.<br /><br />Problem je što je Vrhovni sud takođe taj koji odlučuje, iz teksta ustava, u kojim stvarima je federalni ustav nadležan. Iz toga je došlo kreativno čitanje ustava, uz podršku legislative i volje naroda, tako da su vremenom federalne nadležnosti proširene. Ali osim toga meni iz ovih debata ništa nije sporno.Slaviša Tasićhttps://www.blogger.com/profile/15316128777779928041noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-74731514227735423532011-08-22T06:02:24.896+02:002011-08-22T06:02:24.896+02:00"I hope that no gentleman will think that a S..."I hope that no gentleman will think that a State will be called at the bar of the Federal court. . . . It is not rational to suppose that the sovereign power should be dragged before a court"<br /><br />John Marshall na virdzinijskoj konvenciji.Ivan Jankovichttps://www.blogger.com/profile/13752746676526149443noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-51900303088055148552011-08-22T04:46:20.387+02:002011-08-22T04:46:20.387+02:00"Svejedno je i ako su to bili oni sami, ponov..."Svejedno je i ako su to bili oni sami, ponovo pokazuješ da su neki pojedinci bili pokvareni, a ne da je tumačenje ustava bilo pogrešno."<br /><br />Opet, da ponovim, ja koristim Madisonov kriterijum za procenu sta je smisao Ustava. Ti kazes, to nema veze, Ustav je ono sto vecina u Vrhovnom sudu tokom vremena kaze.<br /><br />Supremacy kaluzula nema nikakve veze sa federalnom suprematijom. Ona samo kaze svi zakoni koji su doneti u skladu sa Ustavom su vrhovni zakon. Ona ne kaze da je Vrhovni sud ovlascen da oceni kao zadnja instanca sta je "u skladu sa Ustavom" a sta nije. <br /><br />Oko prevare. Navescu jedan primer. 1819 godine Marshall je kao glavni sudija Vrhovnog suda doneo presudu u slucaju McCulloch cs Maryland, protiv ove drzave koja je oporezsivala selektivno tadasnju centralnu banku. Marshalov argument je bio da deseti amandman na koji se pozivao Maryland ne znaci to sto pise, nego da ne znaci zapravo nista, i da federalna vlada moze da radi sta hoce, posto joj Ustav "implicitno" daje mnoge drug emoci, mimo onih eksplicitno delegiranih. To je isti Marshall koji je bio clan petoclanog komiteta koji je 30 godina ranije sastavio ratifikacioni dokument u Virdziniji koji je tvrdio da federalna vlada ima samo "eksplicitno delegirane moci" i da Virdzinija ima pravo da nulifikuje svaki federalni zakon koji smatra protivustavnim! Ti hoces da kazes da treba da se pretvaramo da ne postoji Marshall iz 1788 nego samo onaj iz 1819 kome treba verovati na rec.<br /><br />Madison je posle ovog procesa izjavio da Ustav NIKAD ne bi bio ratifikovan, da je ljudima bilo receno javno ono sto Marshall sada ispoveda kao doktrinu.<br /><br />Sto se tice otcepljenja i koji sud je vazniji, bilo je tokom 1790ih vise slucajeva nulifikacije zbog nepriznavanja nedleznosti Vrhovnog suda. Bilo je inicijativa da se ukine zakon o pravosudju iz 1789 (koji vec odmah, na startu, prekrsio ono sto je obecano tokom ratifikacije i napravio mnogo ekspanzivnije federalno pravosudje). Ali nije bilo vecine za to. Delimicno i stoga sto u to vreme malo ko da je percipirao Vrhovni sud kao glavni izvor opasnosti. Kako god bilo, Vrhovni sud kao poslednja instanca nije ustavna, nego zakonska kategorija (zakona, koji je u suprotnosti sa Ustavom, ali nije jedini).Ivan Jankovichttps://www.blogger.com/profile/13752746676526149443noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-14814833204092253892011-08-22T01:57:36.673+02:002011-08-22T01:57:36.673+02:00Svejedno je i ako su to bili oni sami, ponovo poka...Svejedno je i ako su to bili oni sami, ponovo pokazuješ da su neki pojedinci bili pokvareni, a ne da je tumačenje ustava bilo pogrešno.<br /><br />Ne mislim na sadašnji sud (jasno je da je ustav rastegnut do neprepoznavanja, tu nema dileme), nego sporim da je bilo nekakve prevare prilikom osnivanja. U debatama ima mnogo stvari i ti izdvajaš šta tebi odgovara, ali na gomili drugih mesta iz debata i drugih spisa, razni delegati iz raznih država govore suprotno. I to većinsko mišljenje je postalo doktrina koju je sud prihvatio. Da sud ima pravo da tumači ustav, da ustav sadrži Supremacy klauzulzu, te da je prema tome federalni sud i federalni zakon mogu da ograniče države u stvarima u kojima je federalni zakon nadležan. <br /><br />I to nije ni bilo sporno u to vreme, bilo je odmah nekoliko odluka koje su stavile federalni nivo iznad državnog i niko nije tražio otcepljenje zbog toga. Drugo je što je domen federalnog vremenom rastegnut, ali to nije problem samo sudova, ili primarno sudova, već i državnih i federalnih vlada, glasača, demokratije. Svi složno 250 godina idu ka unitarizaciji.Slaviša Tasićhttps://www.blogger.com/profile/15316128777779928041noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-71672632169456812952011-08-22T00:20:29.186+02:002011-08-22T00:20:29.186+02:00I ne znam kad sam rekao da je Ustav bio "uzur...I ne znam kad sam rekao da je Ustav bio "uzurpacija".Ivan Jankovichttps://www.blogger.com/profile/13752746676526149443noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-65447699258420444252011-08-22T00:17:55.575+02:002011-08-22T00:17:55.575+02:00Slavisa,
Znas ko su bili federalisti u Virdziniji...Slavisa,<br /><br />Znas ko su bili federalisti u Virdziniji? Recimo 5 clani komitet koji je sastavio ratifikacioni dokument? James Madison, John Marshall, Edmund Randolph, George Nicholas. To nisu "neki federalisti" nego glavni ljudi. To su vodeci ustavotvroci. To su ljudi koji su pisali Ustav!!! Oni su rekli ono sto su rekli, nisam ja to izmislio ili neki antifederalista. Rezolucije iz 1798 nisam pisao ja, nego James Madison i Thomas Jefferson!<br /><br />Dalje, sam James Madison je rekao da ko hoce da vidi pravi smisao Ustava neka cita zapisnike ratifikacionih debata, sta su ljudi koji su izglasali Ustav mislili da izglasavaju. Ti sada kazes, to nema veze, to je samo zvaka, bitno je sta Vrhovni sud, 100 ili 200 godina posle ratifikacije, kaze da Ustav znaci? To treba da nam bude vodic u razumevanju sta je u skladu sa Ustavom a sta ne?Ivan Jankovichttps://www.blogger.com/profile/13752746676526149443noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-791134477600727082011-08-21T23:57:16.275+02:002011-08-21T23:57:16.275+02:00Iz čega saznajemo da su federalisti u Virdžiniji b...Iz čega saznajemo da su federalisti u Virdžiniji bili pokvareni, a ne da je ustav kakav je ratifikovan u svih 13 država nekakva uzurpacija.<br /><br />Na čemu je vrhovni sud trebalo da zasniva mišljenje, na usmenim obećanjima nekih federalista nekim antifederalistima tokom debate u jednoj od država, ili na pismenim tumačenjima vodećih ustavotvoraca?Slaviša Tasićhttps://www.blogger.com/profile/15316128777779928041noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-79558565921141803682011-08-21T23:06:51.521+02:002011-08-21T23:06:51.521+02:00"Ali to uopšte nije intelektualna debata. Pro..."Ali to uopšte nije intelektualna debata. Problem je upravo u tome što ti brkaš intelektualnu debatu i pravni ishod. Zato što su argumenti antifederalista po tebi bili bolji, proglašavaš to za pravi ustav, a pobedničku većinu za uzurpatore."<br /><br />Opet, da ponovim, posto izgleda da nisi citao ni prethodni odgovor. Nisam govorio o argumentima antifederalista, nego samih FEDERALISTA. Oni su govorili tokom virdzinijske konvencije da Vrhovni sud nece imati univerzalnu nadleznost i da ce Vridzinija imati pravo nulifikacije fderalnih zakona koje smatra protivustavnim.Ivan Jankovichttps://www.blogger.com/profile/13752746676526149443noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-39232319636856996182011-08-21T22:49:15.577+02:002011-08-21T22:49:15.577+02:00"Cudno je sad da ti koristis argument vecine ..."Cudno je sad da ti koristis argument vecine kdo intelektualnih debata."<br /><br />Ali to uopšte nije intelektualna debata. Problem je upravo u tome što ti brkaš intelektualnu debatu i pravni ishod. Zato što su argumenti antifederalista po tebi bili bolji, proglašavaš to za pravi ustav, a pobedničku većinu za uzurpatore.Slaviša Tasićhttps://www.blogger.com/profile/15316128777779928041noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-46497191750010193682011-08-21T22:25:50.177+02:002011-08-21T22:25:50.177+02:00"Naprotiv, the Congress shall make no laws je..."Naprotiv, the Congress shall make no laws je samo u prvom i trećem amandmanu."<br /><br />Ceo Bill of Rights je samo skup ogranicenja federalne vlade. Svih deset amandmana. Do 1930ih nikad nikome nija palo na pamet da Bill of Rights moze da bude koriscen protiv drzava, sve dok nisu izmislili znamenitu doktrinu "inkorporacije". Bill of Rights je donet kao kompromis za antifederalistima koji su smatrali da je Ustav previse centrlaisticki. Misls da bi antifederalisti trazili amandmane da dodatno uvecaju moc federalne vlade?<br /><br />Cudno je sad da ti koristis argument vecine kdo intelektualnih debata. Antifederalisti su "izgubili debatu" zato sto je Ustav ratifikovan.<br /><br />Ali, na stranu to. ja sam spomenuo virdinijsku ratifikaciju ne da bih podrzao antifederaliste u stavu da nije trebalo usvojiti Ustav, nego kao protivargument tvojoj tezi da je univerzalna nadleznost Vrhovnog suda bila opsteprihvacena. Virdzinijska debata ti pokazuje da su sami zagovornici Ustava, "federalisti", obecavali da to nije slucaj.Ivan Jankovichttps://www.blogger.com/profile/13752746676526149443noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-30580558111818024662011-08-21T20:50:39.558+02:002011-08-21T20:50:39.558+02:00"Samo si jednu stvar zaboravio: "The Con..."Samo si jednu stvar zaboravio: "The Congress shall mako no laws". Svaki od tih amandmana je zabrana Kongresu i federalnoj vladi da cini odredjene stvari..."<br /><br />Naprotiv, the Congress shall make no laws je samo u prvom i trećem amandmanu. <br /><br />"Procitaj Virdzinijsku ratifikacionu debatu. To je najvaznija i najbrojnija americka kolonija. Tamo nisu imali vecinu za ratifikaciju Ustava... Tek sa tim obecanjem Ustav je (tesno) ratifikovan."<br /><br />Bilo kako bilo ratifikovan je, od strane svih država. Ne možeš uzeti antifederaliste, manjinu koja je izgubila debatu i proglasiš njihovo mišljenje za legalno važeće, samo zato što su po tebi imali bolje argumente. Marshall i kasnije sudije su ustav tumačili u skladu sa većinom, vodeći se svojim razumevanjem i pravnim tekstovima Madisona, Hamiltona, Jamesa Wilsona i drugih Federalista.Slaviša Tasićhttps://www.blogger.com/profile/15316128777779928041noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-8988048274930721302011-08-21T19:12:14.896+02:002011-08-21T19:12:14.896+02:00"Šta je onda ceo Bill of rights? Evo primera:..."Šta je onda ceo Bill of rights? Evo primera:<br />the freedom of speech, or of the press; or the right of the people peaceably to assemble... The right of the people to be secure in their persons, houses, papers..."<br /><br />Samo si jednu stvar zaboravio: "The Congress shall mako no laws". Svaki od tih amandmana je zabrana Kongresu i federalnoj vladi da cini odredjene stvari, a ne kako libertarijanci danas misle, autorizacija Kongresa i federalne vlade da "stitite ta prava" protiv drzava. To je kljucno. Bill of Rights je donet na insistiranje anti-federalista koji su hteli da ogranice federalnu vladu, a ne na insistiranje filozofa prirodnog prava koji su hteli da daju toj federalnoj vladi dodatnu moc.<br /><br />"Ideja fiktivnih filozofskih prava je stara koliko i civilizacija, koliko i koncepcija ograničene vlade, od Hamurabija naovamo."<br /><br />Govorim o konceptu Ustava kao spiska "vrednosti" i "prava" koji predstavlja priricnik sudijama sa otkrivanje sve novih i novih moci federalne vlade i novih i novih ogranicenja moci drzava.<br /><br />"Da nisam i sam čitao Federalističke spise ili Debate pa da ti i verujem. Ovako samo mogu da kažem da uzimaš jedno krajnje specifično, idioniskratično, manjinsko tumačenje događaja iz američkog ustavotvorstva i predstavljaš ga kao nespornu istinu."<br /><br />Procitaj Virdzinijsku ratifikacionu debatu. To je najvaznija i najbrojnija americka kolonija. Tamo nisu imali vecinu za ratifikaciju Ustava. Glavni problem su bili Patrick Henry i George Mason koji su insistirali da "mozes da provezes konja kroz razne ustavne klauzule" i da ce moc federalne vlade stalno rasti. Na to su Madisonovi "ljudi, George Nicholas I Edmund Randolph uvererili delegate da ce federalna vlada imati samo one moci koje su "eksplicitno delegirane" i da ako ta vlada posegne za necim dalje "Virdzinija ce biti iz toga izuzeta, jer mi na to nismo pristali". Tek sa tim obecanjem Ustav je (tesno) ratifikovan. Hoces da kazes da su virdzinijski delagati ono "mi cemo biti izuzeti" shvatili kao "bicemo izuzeti, osim ako Vrhovni sud drukcije ne kaze"? Da su bili toliko glupi?Ivan Jankovichttps://www.blogger.com/profile/13752746676526149443noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-65835524600998209012011-08-21T03:44:41.906+02:002011-08-21T03:44:41.906+02:00"Interesantno. Kada? I ko ce da odluci u koji..."Interesantno. Kada? I ko ce da odluci u kojim je to situacijama dozvoljena diktatura manjine a u kojim nije? I kojom procedurom ce da se odlucuje o tome koja manjina ima pravo da zavede diktaturu (jer pretpostavljam da bi svaka manjina htela da nametne svoju "filozofiju" silom)?"<br /><br />Pa sud će da odluči, kao što sam rekao. Ustavni sud, ili u slučaju US, redovni sudski sistem.<br /><br />"Ustav nigde ne spominje prava, u smislu prirodnih prava, ljudskih prava i slicno. On govori samo o arhitekturi vlasti, o tome ko ima pravo da cini sta." <br /><br />Šta je onda ceo Bill of rights? Evo primera:<br />the freedom of speech, or of the press; or the right of the people peaceably to assemble... The right of the people to be secure in their persons, houses, papers...<br /> <br />"Ideja fiktivnih filozofskih "prava" koja federalna vlada ima da "stiti" je nova, izmisljena u 20 veku kao orudje centralizacije."<br /><br />Ideja fiktivnih filozofskih prava je stara koliko i civilizacija, koliko i koncepcija ograničene vlade, od Hamurabija naovamo.<br /><br />"U 18 veku nikom ni na kraj pameti nije bilo tako sta; a najmanje da dozvoli Vrhovnom sudu da ima monopol na "tumacenje" Ustava." <br /><br />Da nisam i sam čitao Federalističke spise ili Debate pa da ti i verujem. Ovako samo mogu da kažem da uzimaš jedno krajnje specifično, idioniskratično, manjinsko tumačenje događaja iz američkog ustavotvorstva i predstavljaš ga kao nespornu istinu.Slaviša Tasićhttps://www.blogger.com/profile/15316128777779928041noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-58239697651064604512011-08-21T03:09:00.153+02:002011-08-21T03:09:00.153+02:00"O tome šta su tačno ta prava piše ustav, a p..."O tome šta su tačno ta prava piše ustav, a pošto se svaki ustav, kao i svaki ugovor, neminovno mora tumačiti, ustav tumači ustavni ili vrhovni sud."<br /><br />Ustav nigde ne spominje prava, u smislu prirodnih prava, ljudskih prava i slicno. On govori samo o arhitekturi vlasti, o tome ko ima pravo da cini sta. Ideja fiktivnih filozofskih "prava" koja federalna vlada ima da "stiti" je nova, izmisljena u 20 veku kao orudje centralizacije. U 18 veku nikom ni na kraj pameti nije bilo tako sta; a najmanje da dozvoli Vrhovnom sudu da ima monopol na "tumacenje" Ustava. A i kako bi kad su svi shvatali uniju kao kompakt suverenih drzava. Kako onaj kome je moc delegirana, ko je agent, moze imati monopol u tumecenju smisla ugovora, i naredjivati principalu sta da radi. To Madison i Jefferson stalno ponavljaju u rezolucijama 1798, kao i mnogi drugi. Naravno, to je neugodno i neprihvatljivo ako ti je cilj centralizacija. Onda je Vrhovni sud kao sediste Platonovih Filozofa kraljeva bogomdani spas.Ivan Jankovichttps://www.blogger.com/profile/13752746676526149443noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-72138555084331838992011-08-21T02:58:31.967+02:002011-08-21T02:58:31.967+02:00"Klasični liberalizam, libertarijanizam, konz..."Klasični liberalizam, libertarijanizam, konzervativizam (samo ne ovaj neo), kažu da je u nekim stvarima ispravno da i manjina silom odluči."<br /><br />Interesantno. Kada? I ko ce da odluci u kojim je to situacijama dozvoljena diktatura manjine a u kojim nije? I kojom procedurom ce da se odlucuje o tome koja manjina ima pravo da zavede diktaturu (jer pretpostavljam da bi svaka manjina htela da nametne svoju "filozofiju" silom)?Ivan Jankovichttps://www.blogger.com/profile/13752746676526149443noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-85266888358169463002011-08-21T01:31:19.313+02:002011-08-21T01:31:19.313+02:00"Dobro pitanje. Ko zaista? Ima dve mogucnosti..."Dobro pitanje. Ko zaista? Ima dve mogucnosti - da odlucuje vecina glasanjem, i da odlucuje manjina silom. Nema treceg."<br /><br />Tako je. Klasični liberalizam, libertarijanizam, konzervativizam (samo ne ovaj neo), kažu da je u nekim stvarima ispravno da i manjina silom odluči. Zato što da se o nekim osnovnim pravima i slobodama ne raspravlja, neotuđiva su čak i ako većina hoće da ih otuđi. O tome šta su tačno ta prava piše ustav, a pošto se svaki ustav, kao i svaki ugovor, neminovno mora tumačiti, ustav tumači ustavni ili vrhovni sud. <br /><br />A ovo što ti zagovaraš je radikalna demokratija, sušta suprotnost klasičnog liberalizma, libertarijanizma, konzervativizma.Slaviša Tasićhttps://www.blogger.com/profile/15316128777779928041noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-22142721019941597232011-08-21T00:51:38.378+02:002011-08-21T00:51:38.378+02:00"Šta je kad nema federalne vlade? Ko odlučuje..."Šta je kad nema federalne vlade? Ko odlučuje šta su individualna prava, narod!?"<br /><br />Dobro pitanje. Ko zaista? Ima dve mogucnosti - da odlucuje vecina glasanjem, i da odlucuje manjina silom. Nema treceg. Vecina nikad nece dobrovoljno pristati na geldiste vecine, jer da hoce, vec bi pristala i manjina ne bi bila vise manjina. Dakle, sila je jedini nacin kako manjina moze nametnuti svoje glediste po bilo kom pitanju (naravno na duzi rok je sve fluidno i svaka manjina moze postati vecina ali mi onvde govorimo o datoj situaciji).<br /><br />Ne znam sta podrazumevas pod "manjinskim gledistem" koje podrazumeva da su neki FF bili zaverenici a neki glupaci. Glediste da je Ustav dao samo vrlo, ogranicene moci federalnoj vladi i da narod na nivou drzava ima moc da odlucuje o skoro svim bitnim pitanjima je bila stvar konsenzusa: James MAdison licno je napisao u jednom od Federalista da su "prava federacije malobrojna i striktno definisana a prava drzava mnoga i neogranicena". Meni to lici na teoriju da sadrzinu, prava sloboda i konkretnog uredjenja odredjuje upravo narod koji glasa na nnivou drzava.Ivan Jankovichttps://www.blogger.com/profile/13752746676526149443noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-30892747593947312302011-08-21T00:45:06.885+02:002011-08-21T00:45:06.885+02:00I ako primecujete vas argument zapravo implicira d...I ako primecujete vas argument zapravo implicira da je jedino resenje svetska vlada. Jer sta ce se desiti ako zaista u Americi pobedi neka opcija koja ce da uradi sve ovo sto ste pobrojali? Nije li onda razumno da uspostavimo neku jos jacu, vrhovniju vlast od americke federalne vlade koja bi bila garant i kontrolor da se to nece desiti? I tako redom do svetske vlade. Sve manje od svetske valde je cista anarhija i teror rulje.Ivan Jankovichttps://www.blogger.com/profile/13752746676526149443noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-34548801248399722052011-08-21T00:43:37.142+02:002011-08-21T00:43:37.142+02:00"Ali ja se ne slazem uopste da Ustav ogranica..."Ali ja se ne slazem uopste da Ustav ogranicava volju vecine! To je teorijska fikcija. Ustav ogranicava moc federalne vlade."<br /><br />Mislio sam da govorimo o opštem slučaju, ne o Americi. Šta je kad nema federalne vlade? Ko odlučuje šta su individualna prava, narod!? <br /><br />(Sporno je da je to tako i u Americi, ali da ne ulazim u to jer smo ranije raspravljali. To je samo jedno manjinsko mišljenje, koje da bi opstalo mora da pretpostavi da su 10% očeva osnivača bili pokvareni zaverenici, a ostalih 90% glupaci jer nisu shvatali šta se dešava.)Slaviša Tasićhttps://www.blogger.com/profile/15316128777779928041noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-44292223194773729172011-08-21T00:36:29.458+02:002011-08-21T00:36:29.458+02:00Ili bismo onda zvali "medjunarodnu zajednicu&...Ili bismo onda zvali "medjunarodnu zajednicu" da sprovede "humanitarnu intervenciju"?Ivan Jankovichttps://www.blogger.com/profile/13752746676526149443noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-88645759324818765702011-08-21T00:36:00.044+02:002011-08-21T00:36:00.044+02:00"Dakle, ako neka savezna država donese zakon ..."Dakle, ako neka savezna država donese zakon da crnci moraju u geta a Jevreji u logore, da se preljubnici kamenuju a homoseksualci kastriraju, i, napokon, postavi graničnu policiju na svoje granice kako ljudi ne bi "glasali nogama", tu, po vama, Vrhovni sud SAD nema šta da traži? Eto, do tog apsurdnog zaključka dovodi vaše shvatanje federalizma."<br /><br />A recimo da federalna vlada sve ovo isto uradi? I Vrhovni sud sve aminuje (kao sto je toliko puta do sad uradio, da vas podsetim samo, aminovao je recimo interniranje Japanaca u konclogore)? Sta cemo onda? Jel bi onda postojalo pravo na secesiju, nulifikaciju, i otkazivanje poslusnosti Vrhovnom sudu?Ivan Jankovichttps://www.blogger.com/profile/13752746676526149443noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-29930015.post-1868509011113590592011-08-21T00:33:58.482+02:002011-08-21T00:33:58.482+02:00"Mnoge savremene države na svetu, pa donekle ..."Mnoge savremene države na svetu, pa donekle i SAD, nisu Levijatani zato što prestonički sud ima nadležnost da zaštiti gejce od samovolje homofoba, nego zato što raspolažu s 50%+ GDP-a, tj. zato što je javna potrošnja, ona o kojoj odlučuje država na svim njenim nivoima, veća od one o kojoj privatna lica sama odlučuju."<br /><br />Ja sam se umorio do ponavljanja ocigledne stvari: USTAV POSTOJI. Vrhovni sud nema zadatak da zastiti nicija "prava" nego jedino da zastiti Ustav (od federalne vlade). Taj Ustav nigde ne daje ni federalnoj vladi ni sudu pravo da se mesaju u krivicno zakonodavstvo, a jos manje u pitanja braka. Tacka. Sve drugo je cisto bezakonje, i ako vi mislite da je bezakonje spojivao sa liberalizmom, ili cak preduslov za njega, ok onda. Nema dalje rasprave nikakve jer govorimo ralzicitim jezicima.Ivan Jankovichttps://www.blogger.com/profile/13752746676526149443noreply@blogger.com